Predmet
Povijest 7
Veličina slova
Naslovna slika
scenarij poučavanja

Ilirski „internet”

Naziv predmeta
Povijest 7

Razred
7. razred osnovne škole

Odgojno-obrazovni ishodi
ključni pojmovi
  • čitaonica
  • novine
  • časopis
  • Naša sloga
  • Novine horvatske
  • Zora dalmatinska
  • Ljudevit Gaj
  • Juraj Dobrila

Puževom brzinom – naprijed!

Učenike motivirajte za rad kratkom prezentacijom o načinu prenošenja informacija danas. Završite pitanjem je li uvijek bilo tako. Koje su dobre, a koje loše strane gotovo pa trenutačnog prijenosa informacija.

Vratite učenike u prošlost, u 19. stoljeće. Podsjetite ih na načine prijenosa robe u scenariju 7.2 Drumom do mora. Način prijenosa informacija istovjetan je načinu prijenosa robe. Razgovarajte s učenicima o problemu razjedinjenosti hrvatskih zemalja, a time i na lošoj prometnoj povezanosti. To je i prouzročilo različito trajanje hrvatskoga narodnog preporoda.

Podijelite učenike u tri skupine (ili šest pa dvije rade isti zadatak). Svakoj skupini dodijelite pripremljene materijale koji se sastoje od prikaza preporoda u određenom dijelu Hrvatske i priču o novinama i čitaonicama tih krajeva. Materijale pripremite prema člancima Vesne Nosić Hrvatski narodni preporod u svjetlu tiskarsko-izdavačke djelatnosti, Nikše Staničića Hrvatski narodni preporod – ciljevi i ostvarenja, Marina Manina i Nevia Štetića Prilike u Istri uoči i tijekom objavljivanja Naše Sloge, Tine Horvat i Ivane Hebrang Grgić Hrvatska čitateljska društva središnje Istre na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće: Hrvatska čitaonica u Sv. Petru u Šumi, Ivana Milotića Potpore biskupa Josipa Jurja Strossmayera čitaonicama i narodnjačkom pokretu u Istri (građa dijecezanskog arhiva u Đakovu), Marjana Diklića Mihovil Pavlinović i pojava pravaštva u Dalmaciji, Ivana Zoričića Matko Laginja i hrvatski jezik u Istri i knjigu Mirjane i Petra Strčića Hrvatski istarski trolist.

Na osnovi podataka koje su dobili, učenici izdvajaju najvažnije i izrađuju vremensku crtu u digitalnom alatu Sutori.

Svaka skupina predstavlja svoj uradak ostatku razreda te se nameće pitanje za raspravu: Zašto je toliko vremena trebalo da se preporodne ideje prošire u Dalmaciju, a još više u Istru? Učenici aktivno govore svoje mišljenje i uspoređuju taj način prijenosa informacija s načinima prijenosa informacija danas.

Postupci potpore

Učenici s teškoćama su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika te njegovim potrebama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u neposrednu blizinu učitelja ili u prvu klupu kako bi dobio primjerenu pomoć ili objašnjenje koje mu je potrebno u provedbi aktivnosti.
Učenika motivirajte za rad i sudjelovanje u raspravi. Postavite jasna pitanja i smjernice te pružite potporu u sudjelovanju u početnoj raspravi, ali ne inzistirajte na sudjelovanju učenika kojima je izazovno i nelagodno usmeno izlagati. U početnom razgovoru učeniku s poremećajem aktivnosti i pažnje možete zadati da zapisuje ideje na ploču.
Pripremite učeniku predložak za praćenje sadržaja. Učeniku s oštećenjem vida potrebno je osigurati primjereno mjesto sjedenja, vlastito računalo ili tablet ili čitač zaslona kako bi mogao pratiti prezentaciju. Omogućite da učenik s oštećenjem vida dobro čuje sadržaj te da mu se opišu važni dijelovi vizualnog sadržaja prezentacije. Učenicima s motoričkim teškoćama potrebno je osigurati dovoljno vremena za obavljanje zadatka.
Pri podjeli učenika u grupe uzmite u obzir značajke i mogućnosti učenika s teškoćama. Učenika s teškoćama smjestite u grupu s učenicima koji će mu moći pružiti podršku i motivirati ga za rad. Rad grupe u kojem je član učenik s teškoćama češće provjerite te ponudite dodatnu potporu i upute.
Pripremite pisane i slikovne upute radi lakšeg snalaženja u alatu Sutori. Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnom alatu. Učenik s teškoćama,a vremensku crtu može izraditi i na papiru ili imati unaprijed zadani zadatak koji će pridonijeti radu grupe, a koji će moći obaviti samostalno ili uz potporu drugog učenika.
Tijekom predstavljanja grupnih uradaka i rasprave obratite pozornost na to da učenici s teškoćama govore samo ako se samostalno jave i izraze želju. Unaprijed pripremite pitanja koja su jasna i konkretna te omogućite dovoljno vremena za pripremu prezentaciju. Ako u razrednom odjelu imate učenika sa strahom od javnoga nastupa ili izraženom anksioznošću te učenika s jezičnim teškoćama, nemojte inzistirati da javno govori.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici istražuju povijest svojeg mjesta u 19. stoljeću, a osobito razdoblje hrvatskoga narodnog preporoda. Učitelj učenicima daje materijale ili poveznice s pričom o njihovu mjestu u 19. stoljeću. Rezultate istraživanja učenici prikazuju u digitalnom alatu Canva.

Nastavna aktivnost za predmet X

Puževom brzinom – naprijed!

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik osvješćuje način i brzinu širenja informacija u prvoj polovici 19. stoljeća.
Razina složenosti primjene IKT
  • Početna
Korelacije i interdisciplinarnost

Brzina (ni)je vrlina

Aktivnost počnite igrom gluhog/pokvarenog telefona. Prvome učeniku šapnite rečenicu prema želji ili mu je priopćite napisanu na papirić. Učenik je usmeno prenosi sljedećem i tako dok svi učenici ne dođu na red. Posljednji učenik rečenicu izgovara u razredu.

Potaknite učenike na razgovor o tome kako se i koliko informacija izmijenila kad se prenosila usmeno. Skrenite učenicima pozornost na točnost informacije koja se tako prenosila i možemo li izvore usmene predaje prihvatiti kao jedine točne.

Podijelite učenike u parove i zadajte im da u pet ili deset rečenica opišu posljednji sat, primjerice, Tjelesne i zdravstvene kulture. Usporedite uratke učenika nakon čitanja. Ako su svi opisivali isti događaj, pitajte ih jesu li ga opisali i doživjeli na isti način te koje su se razlike pojavile u opisima. Istaknite da se svaki događaj može opisati na više načina, a to ovisi o doživljaju, tj. stajalištu pisca.

Motivirajte učenike da se prisjete koji su se jezici i narječja koristili u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 19. stoljeća i kako je to utjecalo na širenje informacija među stanovništvom. Usporedite to s današnjim vremenom i, primjerice, dolaskom ukrajinskih izbjeglica u Hrvatsku ili iseljavanjem Hrvata u druge zemlje.

Pripremite učenicima ulomke iz članka Stijepe Obada Doprinos Ljudevita Gaja širenju ilirstva u Dalmaciji. S učenicima navedite razloge Gajeva putovanja u Dalmaciju. Prema potrebi ulomke prilagodite učenicima i podijelite ih u skupine. Skupinama podijelite i ulomke pjesme Pavla Štoosa Prigodom povratka iz Dalmacie dru. Ljudevitu Gaju u ime iskrenih narodnosti ilirske i njegovih prijateljah. Obratite pozornost na dio u kojem se kaže da i Korčulani govore hrvatskim jezikom. Nakon analize pisanih izvora skupine trebaju raspraviti o važnosti i brzini širenja točnih informacija u 19. stoljeću i danas te o važnosti stvaranja zajedničkog jezika za sve Hrvate. Učenici trebaju grafički prikazati zaključke svoje skupine u digitalnom alatu Piktochart i predstaviti uradak u razredu.

Postupci potpore

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama u razvoju heterogena skupina. Zato je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), te obilježjima teškoće koju ima. Prilagodba aktivnosti može biti u skladu s preporukama stručnog tima škole te sa specifičnostima i potrebama učenika. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u neposrednu blizinu učitelja ili u prvu klupu kako bi dobio primjerenu pomoć ili objašnjenje koje mu je potrebno u obavljanju aktivnosti.
U uvodnom razgovoru potaknite na raspravu učenike s teškoćama, ali ne inzistirajte na uključivanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati i kojima takva situacija stvara nelagodu. Uključite ih ako sami izraze želju. Izbjegavajte isticanje moguće pogreške učenika s teškoćama, unaprijed ih obavijestite o temi razgovora i pitanjima koja ćete postaviti. Provjerite razumijevanje i omogućite dodatno objašnjenje ako je potrebno. Učeniku s teškoćama će katkad trebati više vremena za obavljanje zadataka i odgovaranje na postavljena pitanja. Potaknite ga da iznese svoje ideje i stajališta.
Pri podjeli učenika u skupine uzmite u obzir značajke i mogućnosti učenika s teškoćama. Učenika s teškoćama smjestite u grupu s učenicima koji će mu moći pružiti potporu i motivirati ga za rad. Rad grupe u kojoj je učenik s teškoćama češće provjerite te ponudite dodatnu potporu i upute. Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite tiskani materijal kako bi se mogao pripremiti i aktivno sudjelovati u skupini. Upute pripremite pisano i slikovno, objasnite ih i usmeno ako je potrebno te provjeravajte razumiju li ih učenici. Učenika objasnite koja je njegova zadaća u skupini te svim ostalim članovima njegove skupine. Važno je da unaprijed zna kako će pridonijeti radu skupine. Učenikovu zadaću uskladite s njegovim značajkama, interesima te teškoćom (primjerice, učeniku s intelektualnim teškoćama pojednostavnite zadatak).
Provjerite snalazi li se učenik s teškoćama u digitalnom alatu Piktochart pri izradi grafičkog prikaza zaključaka skupine. Uz uputu za provedbu zadatka, osigurajte pisane i slikovne upute za upotrebu alata. Upute trebaju biti jezično i grafički prilagođene učenicima s teškoćama. Prema potrebi dajte i usmene upute te zorno prikažite zadatak. Pri predstavljanju rada grupe uključite i učenika s teškoćama ako sam pokaže zanimanje. Pripremite unaprijed pitanja koja su konkretna i jasna te dajte dovoljno vremena za izlaganje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Preporučite učenicima da pročitaju članak Emine Jonuzi, Komunikacija nekad i danas. Informacije o načinima prenošenja informacija od izuma tiska do interneta trebaju oblikovati u prezentaciji u alatu MS PowerPoint i predstaviti u razredu.

Nastavna aktivnost za predmet X

Brzina (ni)je vrlina

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik prema zadanim materijalima vrednuje važnost brzine u širenju informacija u 19. stoljeću i danas.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost

Novine budućnosti

Na početku aktivnosti potaknite učenike na razmišljanje postavljajući im pitanja o tome čitaju li danas novine ili časopise, gdje danas tražimo informacije i zašto, jesu li sve informacije na koje nailazimo provjerene, je li im poznat pojam lažnih vijesti ili fake news.

Učenicima prikažite naslovnice današnjih dnevnih novina i časopisa, uključite i dječje časopise, stripove i slično. Zatim im kao suprotnost prikažite naslovnice novina iz 19. stoljeća: Novina horvatzskih, Naše sloge, Zore dalmatinske, Kraglski Dalmatin ili Punch. Usmeno analizirajte naslovnice: koje informacije donose, što na njima piše, a što je nacrtano ili koje su fotografije prikazane, što je u prvome planu, kakvi su naslovi nekad, a kakvi danas. Potaknite ih na razmišljanje zašto se naslovnice novina 19. stoljeća i danas toliko razlikuju. Navedite ih da usporede naslovnice nekad i danas te izraze svoje mišljenje o tome koje su im privlačnije i zašto.

Raspravom ste učenike uveli u zadatak – izrada digitalne naslovnice Novina horvatskih, Naše sloge ili Zore dalmatinske. Skupine će u digitalnom alatu Emaze izraditi naslovnicu jednih od navedenih novina s današnjim datumom. Učenici moraju osuvremeniti izgled novina iz 19. stoljeća i odlučiti koje će vijesti uvrstiti na naslovnicu. Uputite ih da pretraže mrežne stranice i upotrijebe fotografije alata Pixabay ili one koje su oni snimili.

Skupine će svoje uratke predstaviti u razredu, a mogu se i objaviti na mrežnim stranicama škole.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Organizirajte sastanak izrađujući poveznicu kojom učenici pristupaju digitalnom alatu MS Teams. Unaprijed pripremite fotografije naslovnica današnjih dnevnih novina i časopisa, uključite i dječje časopise, stripove i slično. Fotografije projicirajte u digitalnom alatu Office 365, u programu PowerPoint i podijelite zaslon s učenicima. Zatim im na taj način kao suprotnost prikažite naslovnice novina iz 19. stoljeća: Novina horvatzskih, Naše sloge, Zore dalmatinske, Kraglski Dalmatin ili Punch. Usmeno analizirajte naslovnice: koje informacije donose, što na njima piše, a što je nacrtano ili koje su fotografije prikazane. Navedite ih da usporede naslovnice nekad i danas te iznesu mišljenje o tome koje su im privlačnije i zašto. Zatim podijelite učenike u grupe koristeći se funkcijom breakout rooms (soba za suradnju). Zadatak je svake grupe izraditi digitalnu naslovnicu jednih od novina 19. stoljeća (Novine horvatske, Naša sloga ili Zora dalmatinska), ali s današnjim datumom. Učenici trebaju osuvremeniti izgled novina iz 19. stoljeća i odlučiti koje će vijesti uvrstiti na naslovnicu. Uputite ih da pretraže mrežne izvore i upotrijebe fotografije alata Pixabay ili one koje su sami snimili. Učenici će izraditi digitalnu naslovnicu odabranih novina iz 19. stoljeća u digitalnom alatu Emaze. Prozovite nekoliko grupa da predstave svoj rad i pritom podijelite zaslon kako bi predstavljeni sadržaj bio vidljiv ostalim učenicima. Učenički grupni radovi mogu se objaviti na mrežnoj stranici škole.

Postupci potpore

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama u razvoju heterogena skupina. Zato je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te obilježjima teškoće koju ima. Prilagodba se može temeljiti na preporukama stručnog tima škole.

Učeniku s teškoćama omogućite najprimjereniji prostor za sjedenje u neposrednoj blizini učitelja kako bi dobio potporu ako mu je potrebna. Prikaz naslovnica prilagodite učenicima s oštećenjem vida. Pobrinite se da svi učenici dobro vide i da je svjetlost u učionici prikladna. Omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu te uvećanje fotografije. Uz prilagodbu prikaza, važno je da učenici s oštećenjem vida dobiju sve bitne informacije i detaljne opise te da ih se usmeno vodi u zadatcima. Učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pregled fotografije prije provedbe zadatka.

U uvodnom razgovoru i analizi naslovnica učenike s teškoćama potaknite na raspravu, ali nemojte inzistirati na sudjelovanju učenika kojima je izazovno i stresno usmeno izlagati. Tijekom uvodnog razgovora potrebno je učenike motivirati da sudjeluju te zadobiti njihovu pozornost. Učeniku s poremećajem aktivnosti i pažnje možete zadati da na ploču zapisuje odgovore učenika iz razreda.

Pri podjeli učenika u skupine uzmite u obzir značajke i mogućnosti učenika s teškoćama. Učenika s teškoćama smjestite u grupu s učenicima koji će mu moći pružiti potporu i motivirati ga za rad. Uz uputu za obavljanje zadatka, učeniku s teškoćama osigurajte pisane i slikovne upute za upotrebu digitalnog alata Emaze u kojem će se u skupinama izrađivati digitalne naslovnice. Provjerite snalaze li se učenici u pretraživanju mrežnih stranica i uporabi fotografija alata Pixabay. Pripremite i pisane i slikovne upute za upotrebu alata Pixabay, prema potrebi dajte i usmene upute te prikažite uporabu alata. Učenike koji nisu u mogućnosti samostalno izraditi dio grupnog zadatka usmjerite da podijele posao s učenicima u grupi u skladu s mogućnostima učenika s teškoćama ili omogućite potporu drugog učenika pri upotrebi digitalnog alata. Važno je da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u grupi i da mu zadate točno određeni zadatak.

Tijekom predstavljanja uradaka skupina neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim i ako pokaže zanimanje. Pripremite pitanja prema kojima se izlaže uradak i omogućite dovoljno vremena za pripremu. Omogućite izlaganje u skladu s njegovim mogućnostima i jakim stranama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Ovdje su dvije moguće aktivnosti za učenike koji žele i mogu više.

Učenici nastavljaju rad na novinama. Izrađuju novine Moj razred u digitalnom alatu Emaze ili MS Publisher. Moraju osmisliti naslovnicu i još tri stranice s rubrikama poput sportski uspjesi, što sutra odjenuti, pitanja za ponavljanje. Svoje novine moraju popuniti slikovnim prilozima, a možda i kojim videouratkom. Uputite ih da fotografije potraže na stranici Pixabay ili upotrijebe vlastite. Uradak predstavljaju u razredu na sljedećemu nastavnom satu.

Učenici mogu nastaviti rad na svojim novinama iz Aktivnosti 3 u digitalnom alatu Emaze ili MS Publisher i trebaju osmisliti još nekoliko stranica novina. Novine osmišljavaju prema uzoru na današnje. Dijele ih na rubrike (sport, politika, gospodarstvo, svijet, iz našega kraja). Uputite ih da fotografije potraže na stranici Pixabay ili upotrijebe vlastite. Uradak predstavljaju u razredu na sljedećemu nastavnom satu.

Nastavna aktivnost za predmet X

Novine budućnosti

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik osmišljava novine budućnosti na osnovi primjera iz prošlosti i sadašnjosti.
Razina složenosti primjene IKT
  • Napredna
Korelacije i interdisciplinarnost
Aktivnost se može provesti i u online okruženju

Dodatna literatura, sadržaji i poveznice

Hrvatska enciklopedija, natuknica Hrvatski narodni preporod, posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Istarska enciklopedija, natuknica čitaonice i čitaonički pokret, posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Hrvatska enciklopedija, natuknica Naša sloga, posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Hrvatska enciklopedija, natuknica Zora dalmatinska, posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Hrvatska enciklopedija, natuknica Narodne novine, posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Obad, Stijepo, Doprinos Ljudevita Gaja širenju ilirstva u Dalmaciji, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 3 No. 1, 1973., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Štoos, Pavao, Prigodom povratka iz Dalmacie dru. Ljudevitu Gaju u ime iskrenih narodnosti ilirske i njegovih prijateljah, Digitalizirana zagrebačka baština, Knjižnice grada Zagreba, 2013, posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Nosić, Vesna, Hrvatski narodni preporod u svjetlu tiskarsko-izdavačke djelatnosti, Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol. LVII No. 25, 2011., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Staničić, Nikša, Hrvatski narodni preporod – ciljevi i ostvarenja, Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. X No. 1, 2008., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Manin, Marino, Štetić, Nevio, Prilike u Istri uoči i tijekom objavljivanja Naše Sloge, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 39 No. 3, 2007., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Horvat, Tina, Hebrang Grgić, Ivana, Hrvatska čitateljska društva središnje Istre na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće: Hrvatska čitaonica u Sv. Petru u Šumi, Libellarium : časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti, Vol. 12 No. 1-2, 2021., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Milotić, Ivan, Potpore biskupa Josipa Jurja Strossmayera čitaonicama i narodnjačkom pokretu u Istri (građa dijecezanskog arhiva u Đakovu), Vjesnik istarskog arhiva, Vol. 20 No. (2013.), 2013., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Diklić, Marjan, Mihovil Pavlinović i pojava pravaštva u Dalmaciji, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No. 31, 1989., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Zoričić, Ivan, Matko Laginja i hrvatski jezik u Istri, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol. 55, BR. 3., ZAGREB, 2008., posljednji put pristupljeno 13.7.2023.

Strčić, Mirjana, Strčić, Petar, Hrvatski istarski trolist, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1996.

Povratne informacije i/ili prijava greške

Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.