U uvodnom dijelu aktivnosti koristeći Mentimeter, obrazac Oblak riječi, zamolite učenike da navedu jednu emociju koju osjećaju u ispitnoj situaciji. Zajedno prokomentirajte koje se emocije najčešće javljaju. Zatim učenicima prikažite sljedeći videozapis Priča o dva vuka. Nakon gledanja videozapisa učenici rješavaju zadatak o osobinama dobrog i zlog vuka u kojem povezuju zlog i dobrog vuka iz filma sa svojim emocijama koje se javljaju tijekom ispitne situacije. Potaknite učenike na raspravu. Predložite im da nauče prihvatiti neugodne emocije na isti način na koji prihvaćaju ugodne. Napomenite im da je bitno osvijestiti emocije u trenutku u kojem ih osjećamo.
Najavite učenicima da ćete sada zajedno provesti mindfulness vježbu. Prezentirajte učenicima videozapis Hvatanje leptira. Kao domaću zadaću možete zadati učenicima da kod kuće provedu mindfulness vježbu uz pomoć videozapisa Vježba disanja te prikažu svoje emocije prije i nakon vježbe na plakatu napravljenom u alatu Canva.
Povežite emocije s iskustvima iz učenikova života, osobito učenika s poremećajem iz spektra autizma (Aspergerov sindrom, primjerice). Prije prisjećanja na nedavnu ispitnu situaciju, ponovite osnovne emocije povezujući ih s iskustvom učenika. Kasnije to ponovite i s ugodnim i neugodnim emocijama. Učenicima s oštećenjem vida osigurajte mjesto što bliže izvoru zvuka tijekom gledanja filma. Učenicima s teškoćama pažnje, za praćenje filma pripremite kratke natuknice kako bi lakše pratili film. Za učenike s oštećenjem sluha, tijekom čitanja mindfulness vježbe, pripremite i osigurajte primjerak pisanog teksta koji vi čitate.
Kao dodatnu aktivnost možete predložiti učenicima da istraže koje još mindfulness vježbe postoje te odaberu jednu koju će provesti kod kuće. Na sljedećem satu mogu ostalim učenicima prenijeti svoje iskustvo o toj vježbi.
Ispitajte učenike koje su im navike prije učenja, tijekom učenja i nakon učenja za ispit s naglaskom na hidraciju organizma. U kojim količinama piju tekućinu i koje su to tekućine. Obratite pažnju na količinu šećera, kofeina ili nekog drugog psihostimulansa u pićima. Ne mora nužno biti piće sa psihostimulansom, može biti i opuštajući čaj, npr. s kamilicom i medom. Ostale navike koje možete ispitati su količina sna, strategija učenja, vježbanje, slušanje glazbe, ostalo (neki uvjeti koji ometaju učenje). Upitnik možete izraditi pomoću alata Google Forms.
Zajednički s učenicima analizirajte rezultate upitnika, a zatim neka učenici u parovima analiziraju kartice sa sastavom nekoliko popularnih pića (gazirana pića, kava, čaj, energetski napitci). Kartice mogu biti izrađene tako da za svako piće izradite karticu na koju ćete upisati mase pojedinih sastojaka u piću te volumen pića i gustoću. Možete ih izraditi i podijeliti učenicima u obliku Google dokumenta podijeljenog u Oblaku Google Disk. Učenike uputite da na temelju mase sastojaka iskažu sastav pića s obzirom na maseni udio, masenu koncentraciju i množinsku koncentraciju pojedinog sastojka (vode, šećera, kofeina…). Masu sastojaka neka usporede s preporučenim dnevnim unosom sastojka. U tu svrhu mogu se poslužiti kalkulatorom nutrijenata pomoću kojeg mogu izračunati dnevne potrebe. Primjerice, za ugljikohidratima i vodom ; za kofeinom. Mrežnim pretraživanjem mogu se pronaći informacije i za većinu ostalih sastojaka.
Treba uzeti u obzir da se dio tekućine, a naročito šećera i ostalih sastojaka, unese u organizam i putem hrane.
Nakon analize pića uputite učenike da u parovima naprave idealni plan hidracije za dan prije ispita i za dan ispita. Mogu slobodno uključiti i ostale faktore opuštanja – optimalna količina sna, plan učenja, vježbanje, glazba, meditacija ili druge aktivnosti koje ih opuštaju. Izrađene planove neka podijele s ostalim učenicima i nastavnikom u "Oblaku“, kako bi ih mogli zajednički analizirati.
Pri izradi upitnika pripazite na primjeren broj pitanja za učenike s teškoćama pažnje i učenja. Za učenike s teškoćama izradite kartice primjerene veličine s primjereno oblikovanim tekstom (font, Arial 14pt, prored, razmak između riječi). Na karticama masa i volumen, primjerice, neka budu napisani riječima te iskazani fizikalnom veličinama (m, V). Ako učenik preferira boje u radu, različite fizikalne veličine označite različitim bojama, a iste boje za određenu fizikalnu veličinu koristite i kasnije. Pri iskazivanju/izračunu masenog udjela, masene i množinske koncentracije, za učenike s teškoćama učenja i pažnje, pripremite podsjetnike s formulama te oznakama fizikalnih veličina. Na posebnom papiru, ili na kartici, osigurajte prostor za pisanje, gdje ćete izdvojiti poznate i nepoznate podatke, a učenik će ih izračunati i upisati. Za izradu planova hidracije ili ostalih faktora opuštanja pripremite predloške tablica s označenim faktorima opuštanja te dva stupca u čije zaglavlju je označen DAN PRIJE ISPITA, DAN POSLIJE ISPITA. U tablice će učenik upisivati + i -, a kasnije sve to prepisati i izraditi u digitalnoj aplikaciji. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici koji žele znati više mogu istražiti koja su pića posebno poželjna za konzumaciju večer prije ispita (za opuštanje i bolji san). Možete ih uputiti i na dodatnu literaturu. Uz pozitivne učinke trebaju istaknuti i negativne učinke ako postoje. Neka naprave listu od top 5 opuštajućih pića s priloženim receptima za pripravu pića i slikama pića te pozitivnim i negativnim učincima. Recepte mogu podijeliti u Oblaku Google Disk.
Povedite razgovor o osobnim glazbenim preferencijama kao uvodnu, motivacijsku, aktivnost u nastavnu temu, primjerice: vrste glazbe, glazbeni identitet, uloga glazbe i sl. Potaknite učenike da se prisjete skladbi koje povezuju uz različita emotivna stanja. Tehnikom oluja ideja neka učenici odaberu jednu emociju (radost, tuga, bijes, strah i sl.) i povežu ju s pjesmom po njihovom izboru. Pripremite unaprijed Lino ploču na kojoj će učenici podijeliti svoje asocijacije sa cijelim razredom.
Pitanja o kojima ćete dalje povesti razgovor s učenicima mogu biti sljedeća: Može li određena skladba utjecati na promjenu njihova raspoloženja? Što je to što u nekoj skladbi izaziva emociju u njima? Jesu li to njena glazbena obilježja, tekst ili nešto treće? Preferiraju li aktivno slušanje ili izvođenje (pjevanje, sviranje) te pjesme ili im ona služi kao “podloga“ i nadahnuće za izražavanje plesom, ilustracijom, riječju?
Neka učenici izdvoje jednu pjesmu, s kojom osjećaju najbolje suglasje i koja ih emotivno osnažuje. Preporučite učenicima da u svojoj dnevnoj rutini, između školskih i kućnih obaveza pronađu vremena da tu pjesmu slušaju, pjevaju, plešu uz nju ili sviraju na nekom glazbalu. Predložite učenicima da se te pjesme i emocija koje vežu uz nju prisjete u stresnim situacijama te tako pokušaju djelovati i na promjenu svoga raspoloženja i doživljaja same situacije. Učenici koji žele mogu svoju osnažujuću pjesmu podijeliti s kolegama u razredu na Lino ploči, koju su koristili i u prethodnom koraku aktivnosti.
Konačno, potaknite učenike na stvaranje jingla s tekstom koji će u njima izazvati pozitivnu emociju. Jingle se može sastojati od jedne riječi, fraze ili cijele rečenice. Melodijsku pratnju neka osmisle uz pomoć alata Chrome Music Lab – Song Maker.
Za učenike s Aspergerovim sindromom potrebno je povezati emocije s njima bliskim situacijama. Pripremite tablicu s prikazom facijalnih ekspresija, emotikonima ili situacijama koje mogu dočarati emocije. U tablici pored slikovnog prikaza nalazi se prostor za upisivanje naslova pjesme. S učenicima se može pripremiti i dnevni raspored njihovih aktivnosti u školi i kod kuće. Između ostalih aktivnosti, pripremite karticu koja će označavati glazbu, odnosno vrijeme slušanja učenikove omiljene pjesme. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici koji žele znati više mogu dodatno istražiti utjecaj glazbe na emocije, psihičko, ali i fizičko zdravlje čovjeka. Pritom se mogu poslužiti sljedećim sadržajima o muzikoterapiji: Muzikoterapija – Tamo gdje prestaje snaga riječi, svoje mjesto zauzima glazba , Muzikoterapija i mentalno zdravlje , Muzikoterapija. Rezultate istraživanja neka prezentiraju na sljedećem nastavnom satu koristeći digitalni alat Prezi.
Aktivnost pripremite u dogovoru sa stručnim suradnikom/icima škole. U uvodnom dijelu aktivnosti pitajte učenike kako se trenutačno osjećaju. Neka odaberu tri od predloženih odgovora: izvrsno, dobro, loše, depresivno, veselo, tužno, umorno, odmorno, nervozno, opušteno, napeto, mirno, zabrinuto, motivirano, demotivirano. Prikupite odgovore učenika uz pomoć Mentimetra, izaberite opciju Multiple Choice. Porazgovarajte s učenicima prevladavaju li trenutačno među njima emocije i raspoloženja s pozitivnim ili više negativnim predznakom. Osjeća li netko napetost radi neke skore ispitne situacije? Potaknite diskusiju o tome kako se učenici suočavaju s neugodnim emocijama. Imaju li neku svoju strategiju kako prevladati ispitnu anksioznost? Pitajte ih jesu li koristili bojanje i bojanke za rješavanje neugodnih emocija i smatraju li to učinkovitim načinom kontrole neugodnih emocija.
Podijelite učenicima različite predloške za bojanje. Unaprijed pripremite bojice, flomastere ili pastele.
Primjere različitih predložaka za bojanje možete pronaći na mrežnoj stranici 2019 – #Color Our Collections.
Nakon što su učenici obojali predloške, postavite učenicima u Mentimeteru, opcija Multiple Choice, pitanje Kako se osjećaju nakon aktivnosti bojanja? te im ponudite tri odgovora bolje, lošije ili jednako kao na početku sata. Prikupljene odgovore prodiskutirajte s učenicima te potaknite raspravu o učinkovitosti bojanja u suočavanju s neugodnim emocijama i raspoloženjima.
Pogledajte zajedno predloške i neka učenici odluče koji im djeluje smirujuće ili uznemirujuće i o čemu to ovisi (može biti odabir boja ili sam predložak).
Nakon zajedničke analize obojanih predložaka, recite učenicima da imaju priliku pomoći svojim kolegama u školi u prevladavanju negativnih emocija tako što će svatko od učenika nacrtati svoj predložak za bojanje. Dopustite im da sami biraju teme predložaka. Nakon što su učenici gotovi, izložite sve predloške na ploču kako bi svi učenici vidjeli radove svojih kolega. Svi crteži prikupljaju se u bojanku koja se nosi u stručno-razvojnu službu škole gdje se učenici obično obraćaju za pomoć u kriznim situacijama. Stručni suradnik osigurat će mjesto za bojanje u školi. Učenici koji osjete da ne mogu sami prevladati negativne emocije mogu se obratiti u stručno-razvojnu službu škole gdje nakon razgovora dobivaju bojice i bojanku s predlošcima koje su nacrtali njihove kolege te se upućuju na mjesto za bojanje gdje biraju i bojaju predložak po želji.
Povedite s učenicima razgovor o učenju: Kako su došli u prvi doticaj s učenjem matematike, jezika, koji su jezik osim hrvatskoga prvi počeli učiti,...? Smatraju li da je lakše učiti strani jezik u mlađoj dobi? Povezuju li ono što uče s osobama koje ih tome podučavaju? Imaju li negativnih iskustava samo zbog toga što im se osoba koja ih podučava ne sviđa ili je se boje? Imaju li iskustava da su se bojali nekoga predmeta, ispitivanja, a promijenila se situacija nakon promjene razreda ili nastavnika? Imaju li iskustvo s nekim stranim jezicima koje su usvojili, a nikad nisu formalno učili taj jezik? Jesu li to predrasude? Je li stav njihovih roditelja utjecao na njihov pristup prema nekim predmetima/jezicima i na koji način? Boje li se samo zato što ne znaju dovoljno? Jesu li se pokušali osloboditi straha ili negativnoga osjećaja? Kako? Nakon razgovora slijedi čitanje izabranih ulomaka iz romana “Spašeni jezik” Eliasa Canettija. Glavni je lik dječak iz obitelji sefardskih židova u kojoj se govori španjolskim, odgaja ga dadilja koja zna samo engleski (nju obožava i tu ljubav preslikava na jezik), zbog selidbe u Beč mora učiti njemački kojem ga podučava njegova stroga majka koja ga, kad se izgubi u labirintu njemačke gramatike, naziva idiotom. Kasnije se seli u Švicarsku i ondje se “pod bolnim okolnostima ponovno rađa s njemačkim, ali i francuskim” “Ali, sad sam mogao ono što sam čuo od nje učvršćivati čitanjem i nije više imala prilike da mi dobaci “Idiot” pa mi je bilo mnogo lakše….” Vođenim čitanjem potaknite proces identifikacije, učenike će priča ponijeti i izazvati niz emocija koji će potaknuti mehanizme suočavanja sa stresom u sličnim situacijama. Razgovarajte o situaciji iz pročitanog ulomka. Potaknite ih na dijeljenje emocija s likovima i među sobom. Projiciranjem u likove s kojima su se identificirali moći će preispitati vlastite strahove i reakcije drugih ljudi. Budući da je “Spašeni jezik” autobiografski roman, zadajte učenicima da istraže na internetu koje su još poznate osobe tijekom povijesti živjele sa svojim strahovima.
BoliMe.hr, Podrška mentalnom zdravlju mladih - nezavisna umjetnička inicijativa. (13. 8. 2020.)
Boričević Maršanić V., Paradžik Lj., Zečević, I. (2015) Usredotočena svjesnost - mindfulness: primjena u djece i adolescenata. Socijalna psihijatrija, Vol. 43, No. 3, 2015. (13. 8. 2020.)
Brlas, S., Martinušić, I. (2015) Kako prevladati ispitnu tjeskobu. Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici i Zavod za javno zdravstvo “Sv. Rok” Virovitičko podravske županije. (13. 8. 2020.)
Cvitković, D., Wagner Jakab, A (2006) Ispitna anksioznost kod djece i mladih s teškoćama učenja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Vol 42 No. 2, 2006. (13. 8. 2020.)
Čibarić, A. (2015) Doživljaj i iskustvo ispitne anksioznosti kod studentske populacije, diplomski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu(13. 8. 2020.)
Erceg, I. (2007) Povezanost ispitne anksioznosti s perfekcionizmom, diplomski rad. Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (13. 8. 2020.)
Harris, R. (2008) The Happines Trap. Shambala Publications, Boston. (13. 8. 2020.)
Kabat Zinn, J. (2001) Gdje god kreneš već si tamo. Škorpion, Zagreb
Kabat Zinn, J. (2006) Živjeti punim plućima - iskoristite mudrost tijela i uma kako biste se uhvatili u koštac sa stresom, bolom i bolešću. V.B.Z., Zagreb
Lacković-Grgin, K. (2000) Stres u djece i adolescenata. Naklada Slap, Jastrebarsko
O'Morain, P. (2016) Džepni mindfulness, Usredotočena svjesnost za svaki dan. Profil, Zagreb
Polujahtova, T.Z., Komov, A.E. (2014) Izvornik fraktalne mudrost ili novi pogled na naše mogućnosti. Puni potencijal, Zagreb
Rijavec, M., Miljković D. (2004) Vodič za preživljavanje u školi. IEP d.o.o, Zagreb
Segal, Z. Wiliams, M., Teasdale, J. (2019) Mindfulness, kognitivna terapija u tretmanu depresije. Naklada Slap, Jastrebarsko
Stallard, P. (2010) Misli dobro, osjećaj se dobro. Kognitivno bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima, Naklada Slap, Jastrebarsko
“Teatar Tirena (2020) U mojoj glavi - o anksioznosti, Youtube videozapis (13. 8. 2020.)
Williams, M., Penman, D. (2019) Meditacije usmjerene svjesnosti Mindfulness. Znanje, Zagreb
Živčić Bećirević, I., Rački, Ž. (2006) Uloga automatskih misli, navika učenja i ispitne anksioznosti u objašnjenju školskog uspjeha i zadovoljstva učenika. Društvena istraživanja, časopis za opća društvena pitanja Vol. 15 No. 6(86). (13. 8. 2020.)
Kemija:
Snyder, C. (2019) 9 Drinks That Helps You Sleep. Mrežna stranica healthline.com (13. 8. 2020.)
Izvannastavna aktivnost:
Bašić, I. (2011) Biblioterapija i poetska terapija - priručnik za početnike. Balans centar, Zagreb
BDunato, N. (2020) Bojanke za opuštanje od stresa za odrasle i djecu. Mrežna stranica kreativna.org (13. 8. 2020.)
Puljak, A. (2014) Biblioterapija, knjigom do zdravlja. Mrežna stranica stampar.hr (13. 8. 2020.)
Vinko, I. (2017) Biblioterapija u knjižnici, diplomski rad, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. (13. 8. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.