Nakon što ste s učenicima obradili liberalnu demokraciju i trodiobu vlasti zamolite ih da za idući sat donesu pijune iz društvene igre Čovječe, ne ljuti se (u istu svrhu mogu poslužiti i neki drugi, jednaki, sitni predmeti, kao i slatkiši, npr. gumeni medvjedići ili žabice).
Na razrednom zaslonu projicirajte im pojmove: monarhija, demokracija, diktatura te ih zamolite da imenuju predmet koji ih asocira na svaki od pojmova (Ukoliko smatrate da je potrebno, ispod pojmova možete staviti slike npr. krune, žezla, glasačke kutije, glasačkog listića, podignute ruke, vojne uniforme, a možete pokušati i s asocijacijama na određene boje). Nekoliko učenika će objasniti svoje asocijacije, ali neka se podsjete i razlika između demokratskih i nedemokratskih režima. Ove pojmove učenici u ovom trenu već poznaju, ali bit će dovoljno ako ih potraže u Enciklopediji ili na Hrvatskom jezičnom portalu.

Učenike podijelite u nekoliko skupina. Svaka skupina će uz pomoć donesenih pijuna prikazati tri spomenuta oblika vlasti: monarhiju, demokraciju i diktaturu. Pripremite listić za ispunjavanje koji se sastoji od dva dijela. Učenici će najprije ponoviti/istražiti i napisati obilježja za svaki od navedenih oblika vlasti. Zatim će skicirati prikaz kojim će uz pomoć pijuna prikazati pojedinačno ova tri oblika vlasti, njihova glavna obilježja ili odnose u društvu tako da je odmah jasno o čemu se radi.
Učenici pristupaju slaganju prikaza, koji će, kada su zadovoljni, slikati pametnim telefonom ili tabletom. Svakako im za svaki oblik vlasti pripremite i rubriku s kriterijima za radni listić (obilježja vlasti i skica) te za završnu fotografiju. Rubrika će učenicima pomoći da prate i kontroliraju svoj rad.
Nakon što sve skupine završe s radom neka postave svoje fotografije u digitalni kolaborativni alat Padlet koji ste ranije pripremili. Potaknite ih da pristupe glasovanju za najbolje radove te da argumentiraju svoj izbor: Koja je najuočljivija razlika između ovih sustava vlasti? Koji sustav vlasti smatraš najboljim (za pojedinca)? Koji oblik vlasti podržava različitost mišljenja? Je li bitno da se čuje svačiji glas i zašto? Radovi s najvećim brojem glasova mogu se podijeliti u npr. zajedničkoj OneNote bilježnici, ali i postaviti na razredni pano kako bi postali vidljivi podsjetnik i referentna točka u daljnjoj obradi sadržaja nastave Povijesti osmog razreda.

Postupci potpore

Kod projiciranja pojmova na zaslonu potrebno je provjeriti razumije li učenik s teškoćom sve pojmove. Važno je voditi se onim prilagodbama koje odgovaraju konkretnom učeniku s teškoćom i strukturiranjem uvodnog dijela aktivnosti na manje logičke cjeline, primjerice vizualizacijom (slikama, slikovnim aplikacijama i drugim vizualnim pomagalima) te učenicima s oštećenjem vida važne dijelove vizualnog sadržaja potrebno je opisati kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Također je uputno osigurati učenicima s teškoćama dovoljno vremena za promatranje, kao i češće provjeravanje razumijevanja uputa i zadataka, posebno za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz spektra autizma. U radnom listiću uputno je učeniku postavljati kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponuditi odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Za rad u skupini uputno je učeniku pripremiti sadržaj unaprijed čime mu omogućavamo kvalitetnije sudjelovanje u radu skupine te provjeriti njegovo razumijevanje. Pri slaganju prikaza, kao i za rad u digitalnom alatu važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama). Pritom je potrebno dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu na isti način istražiti i predstaviti i neke druge oblike vlasti, npr. oligarhiju, anarhiju, ali i neposrednu i predstavničku demokraciju. Radovi se mogu podijeliti u zajedničkoj OneNote bilježnici.

Uputite učenike na gledanje dokumentarnog filma Gladna djeca komunizma kako biste ih motivirali za aktivnost. Učenici će film pogledati kod kuće, a na sljedećem nastavnom satu usmeno će iznijeti svoje dojmove.

Na idućem satu s učenicima razgovarajte o gledanom filmu. Potaknite ih da navedu što više primjera ponašanja koja su vidjeli, a koja nose obilježja totalitarnih i diktatorskih državnih uređenja. Neka istaknu primjere kontrole građana u obrazovanju i radnom mjestu, slobodnim aktivnostima, umjetnosti, cenzura u medijima i sl. Usmjerite raspravu na analizu sustava obrazovanja u Sjevernoj Koreji (djeca su u školi od 2 godine života, šest dana u tjednu, a samo nedjelju provode s roditeljima; svi nose uniforme; svi igraju šah i sviraju izabrani instrument i sl.) Mogu li djeca birati svoje obrazovanje, kao što mogu u demokracijama? Treba li postojati sloboda u izboru obrazovanja? Svoje primjere neka usporede s demokratskim sustavom. Osjete li veću slobodu izbora u demokraciji?

Unaprijed pripremite pojmove za igru Memory u alatu LearningApps
kojom će učenici ponoviti obilježja totalitarnih režima i parlamentarnih demokracija. Na karticama se mogu nalaziti obilježja koja treba upariti (npr. demokracija-parlament; diktatura - neograničena vlast i sl. ) ili pojam i definicija (npr. diktatura - politički režim u kojem pojedinac ili skupina ima neograničenu i potpunu vlast u državi, stroga pravila ponašanja, demokracija - sudjelovanje građana u vlasti putem izbora ili referenduma). Ponavljanje uz igru Memory svakako će biti zanimljivije i izazovnije ukoliko za uparivanje iskoristite i fotografije povijesnih osoba, simbole, institucija vlasti...Za ponavljanje podijelite ih u parove.

Aktivnost se nastavlja radom u grupama. Podijelite učenike u četiri grupe. Zadatak dviju grupa je da osmisle upute za izradu prijedloga školskih uniforma, a druge dvije grupe će ih nacrtati prema njihovim uputama. Motivirajte učenike za daljnji rad potičući raspravu postavljajući pitanja: Trebaju li učenicima u našim školama uniforme? Gubi li se njima individualnost i kreativnost ili se ona može zadržati sudjelovanjem u izradi?

Jedna grupa će pripremiti upute za izradu uniformi, čije je nošenje određeno referendumom po demokratskim obilježjima, i poticati svoje kolege da se individualno i kreativno izraze. Upute moraju biti napisane na način da se potiče sloboda i kreativnost u radu, ali uz pridržavanje drugih demokratskih vrijednosti, npr. unutar grupe dogovorite se, hoće li uniforma za djevojke uključivati suknju ili hlače. Ukoliko je potrebno, objasnite učenicima pojam referenduma, uzroke i način njegova provođenja.

Druga grupa će pripremiti upute za izradu uniforme prema diktatorskim/totalitarnim načelima za izradu. Upute moraju biti jasne i direktne, bez prostora za slobodu izražavanja. Na primjer, uniforma za djevojke mora uključivati suknju koja će biti plave boje.

Preostale dvije grupe izvršavat će zadatak prema uputama koje su kreirale prve dvije grupe. One crtaju prijedlog uniforme prema uputama. Za izradu im pripremite veliki bijeli hamer papir i boje. Uz nacrtanu uniformu, neka predlože i nekoliko reklamnih poruka za nacrtanu uniformu, koje će biti u skladu s uputama režima koji su slijedili.

Na kraju slijedi predstavljanje. Neka rad predstavljaju dva učenika, jedan iz skupine koja je donosila pravila, a jedan koji je radio na izradi. Koji zadatak im je bilo lakše izvršiti? Što ih je ograničavalo u radu? Koja je grupa imala veću slobodu u izvršavanju zadatka? Je li to doprinijelo kreativnijem prijedlogu školske uniforme? Treba li učenicima školska uniforma ili i ona ograničava čovjekovu slobodu?

Završite aktivnost potičući raspravu o prednostima i nedostatcima uspoređivanih sustava na temelju njihovog osobnog iskustva, proizašlog iz sudjelovanja u zadatku grupnog rada.

Uvedite učenike u temu prikazujući im video Choices. Po završetku videa provjerite razumijevanje odgledanog i uputite učenike da objasne razliku između likova na kraju videa. Pitajte ih razmišljaju li oni o svojim odlukama te donose li odluke sami. Tko sve utječe na njihove odluke? Mogu li oni utjecati na to kakve se odluke donose u njihovom gradu ili mjestu? Uputite učenike da je u videu riječ o osobnom izboru životnog stila, a ta je odluka različita od one koju donosimo kao dio društva i sukladno tomu sudjelujemo u demokratskom odlučivanju. Povedite raspravu kako osobne odluke mogu promijeniti ili utjecati na društvo.

Učenicima prikažite video Kids talk democracy (od 3:30) Provjerite razumijevanje svih odgovora koje su za riječ demokracija ponudili u videu. Upitajte ih kako bi oni definirali taj pojam i što za njih znači demokracija. Povedite raspravu i navedite ih da objasne kako bi isti pojam objasnili navodeći primjer iz svakodnevnog života.

U nastavku ih uputite na tekst Democracy facts for kids. Podijelite učenike u skupine i objasnite im da će u skupinama definirati pojedine pojmove koristeći zadani tekst (democracy, election, direct democracy, indirect democracy, dictatorship, government, freedom of expression…). Nakon što definiraju jedan od pojmova, uputite ih da upišu definiciju na zajedničku stranicu koju će izraditi koristeći alat Padlet. Objasnite učenicima da će na zavšetku rada svoje definicije predstaviti ostalim skupinama.

Uputite učenike na tri različite fotografije: Democracy – picture1, Democracy – picture2, Democracy – picture3. U ovoj aktivnosti pomozite učenicima u tumačenju fotografija s obzirom na dob i izloženost političkim procesima u toj dobi. Navedite ih da u paru ukratko objasne što je na svakoj slici i kako bi oni to povezali s temom demokracije. Upitajte ih vide li razliku između ovih triju slika. Nakon što su odgovorili na pitanja, recite im da će napraviti strip koristeći alat Pixton. Uputite ih da će svatko ponaosob, uz pomoć stripa, pokušati prikazati kako se aktivnim sudjelovanjem građana ostvarila neka zamišljena ideja, odnosno kako oni vide demokraciju. Objasnite učenicima da će na svakoj sličici napisati određeni tekst kao opis slike ili dijalog među likovima koje budu osmislili. Na završetku rada, recite učenicima da poveznicu na stripove, koje su napravili, stave u dijeljenu OneNote bilježnicu kako bi bila dostupna svima. Parovi u klupi neka komentiraju strip svome paru prema kriterijima po kojima su izađivali strip te neka kratko rasprave na nekom od idućih nastavnih sati.

Postupci potpore

Prije gledanja videozapisa uputno je učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis kako bi ga mogli pogledati i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave te im je potrebno omogućiti da pogledaju videozapis više puta kako bi bolje usvojili sadržaj. Uputno je pripremiti pisani predložak s kojega učenik može pročitati sadržaj uz provjeru razumije li sve pojmove. Također, potrebno je na predložak napisati pitanja koja će učenicima biti upućena te je učenike s teškoćama potrebno usmjeravati na ključne odrednice sadržaja, posebno učenike s oštećenjima vida, sluha i teškoćama pažnje i koncentracije. Važno je da svi učenici uoče i prepoznaju ključne elemente na videozapisu. Svaki novi pojam treba biti popraćen slikovnim materijalom i/ili jasnom definicijom da bi se vidjelo razumije li učenik pojmove o kojima se govori. Za učenike s oštećenjima vida poželjno je da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText. Također, i u dijelu aktivnosti s fotografijama, ovisno o osobitostima svakog učenika s teškoćama, fotografije je potrebno povećati, pridružiti im tekst i prostorno ih organizirati kako ne bi dolazilo do perceptivnog ometanja. Uputno je da učenik s teškoćom radi strip u paru kako bi mu se osigurala podrška i kontrola rada radi uspješnijeg snalaženja u tom dijelu aktivnosti. Tome će znatno pridonijeti zorna i vizualna pomagala na osnovu dijelova iz fotografija kojima će se moći služiti. U aktivnosti pisanja, potrebno je definirati strukturu kako bi im pisano izražavanje bilo prikladno. Stoga je uputno da učenici s teškoćama, posebno učenici s teškoćama čitanja i pisanja, ne moraju puno pisati, već mogu unutar ponuđenog izvora odabirati slike koje bi mogle doći u obzir, komentirati nešto i sl. Pri formiranju rada u paru uputno je voditi računa o tome da učenici s teškoćama imaju prilike uspješno ostvariti planirani zadatak.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Uputite učenike da će za ovu temu organizirati debatu naziva „Postoji li demokracija u mojoj školi“. Objasnite im da će sami organizirati debatu u kojoj će afirmacijska i negacijska skupina braniti svoja stajališta. Uputite ih da argumente pripreme prije same debate, a istu neka provedu koristeći online alat za debatu Create Debate. Objasnite učenicima da će nakon debate sažeti sve argumente koje su obje skupine iznijele i da pokušaju oblikovati zaključak na kraju aktivnosti.

S učenicima povedite razgovor o učeničkim pravima, interesima, obvezama i ulogama u školi. Razgovarajte o tome, tko zastupa gore navedene stavke i podsjetite ih na način na koji biraju svojeg predstavnika u Vijeću učenika. Objasnite učenicima da se taj izbor učenika provodi predstavničkom demokracijom. Objasnite učenicima razliku između predstavničke i neposredne demokracije.
S učenicima povedite razgovor o skorim upisima u srednju školu. Razgovarajte o prilici da u novoj školi postanu predstavnici svojeg razreda u Vijeću učenika. Uputite ih da razmisle o pravima koja bi zastupali, neka navedu tri do pet interesa za koje bi se borili, na koji bi način poticali izvršavanje obveza učenika u novoj školi, a temeljem njihova iskustva u osmogodišnjem školovanju.
Učenike podijelite u grupe. Na zajedničko mjesto stavite, pred svaku grupu učenika, po četiri frazema koja trebaju usmenim izlaganjem povezati u vezani tekst trodijelne strukture. Učenike uputite da napišu govor kojim će potaknuti ostale učenike u srednjoj školi da glasaju za njih za predstavnike u Vijeću učenika. Frazemi koje im možete ponuditi mogu biti, npr. imati dobre adute, praviti ražanj, a zec u šumi, vidi se iz aviona, ni po babi, ni po stričevima.
Na unaprijed pripremljenom materijalu svakoj skupini učenika napišite smjernice što, osim četiri frazema, izlaganje treba sadržavati i koliko treba trajati. Prema vlastitoj procjeni odredite vrijeme pripreme izlaganja. Moto govora može biti Odluči za mene jer sam za tebe. Nakon što učenici usmeno izlože svoje uratke pokrenite raspravu o tome što im je bilo teško pripremiti i zašto, a što im je bilo lagano. Je li njihovo izlaganje bilo slikovito i što je pridonijelo toj slikovitosti? Kome njihovo izlaganje može koristiti?
Sada učenike podijelite u nove četiri grupe te svakoj dodijelite jedan naziv: Neposredna demokracija, Predstavnička demokracija, Komunizam, Feudalizam. Uputite ih da se, pretražujući internet, podsjete značenja dodijeljenog pojma. Za potrebe pretraživanja, mogu se poslužiti i udžbenikom iz Povijesti. Svaka grupa neka prikaže elemente svakog društvenog uređenja te kako bi izbor za predstavnika u Vijeću učenika tekao u navedenim društvenim uređenjima. Koga bi se za što trebalo pitati, tko bi što i zašto mogao raditi? Prikaz donošenja odluka učenici mogu predstaviti u digitalnom alatu Padlet tako da u stupcima ispišu sve što su istražili.

Otvorite raspravu s učenicima na temu: Može li izbor za Vijeće učenika promijeniti kvalitetu školskog života na bolje i kako? Raspravu organizirajte u obliku okrugloga stola poštujući načelo deliberativne demokracije, više rasprave i razmjene argumenata, a ne samo biranje strana ili odlučivanje te poticanjem na korištenje frazema na pravome mjestu. Kako biste pomogli učenicima u pronalasku frazema, uputite ih na Baza frazema hrvatskoga jezika.
Anketnim listićem na kraju okrugloga stola prikupite podatke od učenika kako su se osjećali tijekom rada i koje su dobrobiti demokracije spoznali u ovoj aktivnosti.

Postupci potpore

U razgovoru i raspravi, uputno je da učenik s teškoćama dobije pitanja i prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje raspravlja o onom dijelu koji je za njega bio najviše motivirajući i na kojem je učenik bio najviše angažiran. Učenike koji mucaju, imaju artikulacijske poremećaje i dr. ne treba ispravljati i treba spriječiti oponašanje i ruganje. Tijekom aktivnosti potrebno je za učenike s teškoćama zadatke u grupama individualizirati učeniku s teškoćom da bi učenik razumio sadržaj, pojmove, frazeme te ponuditi dodatna objašnjenja. U aktivnosti izlaganja, potrebno je definirati strukturu koja je razumljiva njihovom izražavanju kako bi im usmeno izražavanje bilo prikladnije i napraviti prilagođene sažetke sadržaja, iz kojih je važno izdvojiti zadatke povezane s ključnim odrednicama sadržaja i pojašnjenjem ključnih pojmova ili točno određenim događajem/detaljem koji će moći interpretirati i povezati sa svakodnevnim životom. Stoga je uputno da učenici s teškoćama mogu prema pripremljenom materijalu odabirati, primjerice, slike koje bi mogle doći u obzir, komentirati kratko i sl. Raspravom je potrebno potaknuti i ohrabriti učenike da iznesu svoje pretpostavke i navedu primjere iz vlastitog života te postavljati kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici izrađuju interaktivni plakat u alatu Piktochart o važnosti pravovremenog i kvalitetnoga predstavljanja sebe prilikom izbora predstavnika u Vijeće učenika koji predstavljaju učenicima petog, šestog i sedmog razreda.

Podijelite s učenicima video o demokratskim i nedemokratskim državama i provedbi građanskih prava u takvim državama. U razgovoru nakon gledanja videa, potaknite ih da navedu sve što znaju o izborima, kako se oni provode u ova dva različita državna poretka, jesu li izbori u državi važni, zašto i trebaju li se poštovati konačne odluke građana na izborima. Pitajte te ih za što se sve u Hrvatskoj provode izbori, koji su održani zadnji te jesu li njihovi roditelji sudjelovali na izborima. Pitajte ih koliko su izbori tema razgovora u njihovoj obitelji i o čemu se najčešće govori.

Nakon što su se podsjetili važnih kriterija demokratske izborne procedure, učenike podijelite u tri grupe. Jednoj grupi zadajte da istraže posljednje predsjedničke izbore u jednoj europskoj državi po izboru (npr. Francuska), a drugoj grupi da istraže posljednje predsjedničke izbore u Bjelorusiji, a treća neka istražuje posljednje predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Za pretraživanje informacija, uputite ih da se koriste hrvatskim internetskim informativnim portalima, a ukoliko se služe dovoljno stranim jezicima, neka istraže ugledne inozemne informativne portale (npr. New York Times, Deutsche Welle, The Times, The Guaridan i sl.).

Svaka grupa treba istražiti koji su najznačajniji izborni kandidati, za što se zalažu, kako ih mediji prikazuju (pozitivni/negativno), njihov rezultat na izborima te prava građana na tim izborima koje istražuju. Unutar grupe neka odaberu svojeg predstavnika koji će iznijeti njihova zapažanja. Rezultate mogu prikazati zajedničkom umnom mapom koristeći Conceptboard.

Nakon što svaka grupa iznese rezultate istraživanja, povedite raspravu u razredu o predstavljenome: po čemu se razlikuju dvije istražene države, kako se provela izborna procedura, vjeruju li građani svojoj vlasti, imaju li politička prava u tim državama i sl. Potaknite ih da navedu koje su posljedice izbora bjeloruskog društva u cjelini. Usmjeravajte ih na proces odlučivanja u takvom društvu, odnosno raspravite može li se demokracija provoditi ako građani sumnjaju u točnost izbornih rezultata, koje opasnosti izviru iz vlasti samo jednoga čovjeka, a koje su sve prednosti demokratskih društva. Kako bi što sigurnije razlikovali obilježja demokratskih i nedemokratskih društava, uputite ih na Razvrstavanje političkih prava.

Svoje zaključke o prednostima demokratskih društava, svaki učenik može prikazati kratkim stripom koristeći se digitalnim alatom Pixton. Stripove izložite u prostoru škole ili na školskoj mrežnoj stranici.

Postupci potpore

Za aktivnosti gledanja videa preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis kako bi ga mogli unaprijed pogledati, a može im se unaprijed ispričati ili pročitati tekst povezan sa sadržajem te provjeriti njegovo razumijevanje. Uputno je učeniku dati tekstualni predložak koji sadrži ključne odrednice sadržaja videoprikaza, s označenim ključnim dijelovima i pojmovima na temelju kojih učenik može sudjelovati u raspravi, odgovoriti na pitanja itd. Tijekom gledanja dobro je učeniku dati dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti i emocionalnim poremećajima, kojim se usmjeravaju na pozornije gledanje sadržaja i ključnih odrednica (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu) te im pojasniti pojmove koje možda ne razumiju. Tijekom razgovora ne treba inzistirati na tome da učenici koji mucaju ili imaju artikulacijske poremećaje govore pred razredom ako to sami ne žele. Pri postavljanju pitanja, posebno za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije i učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz spektra autizma, uputno je postavljati kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponuditi odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Također je uputno u vizualnom prikazu, kao i kod pretraživanja, usmjeriti učenike s teškoćama na ključne činjenice teksta, a manje bitne izostaviti. S učenicima s disleksijom i disgrafijom, ako je učeniku otežano čitanje, dobro je izbjegavati učenikovo čitanje na glas, kao i pretjerano pisanje. Za učenike s oštećenjima vida poželjno je da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText. Nakon učioničke rasprave učenik s teškoćama treba dobiti pitanja i odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave. Tijekom rada u grupi potrebno je da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutnu teškoću te je uputno organizirati za njih rad u paru, bilo da se radi o traženju podataka na internetu ili o korištenju digitalnih alata, kako bi se osigurao oblik pomoći ili kontrole rada učenika.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenike uputite da detaljnije istraže prosvjede u Bjelorusiji tijekom izbora 2020. godine. Neka prouče zašto su se ljudi bunili, kako je vlast reagirala te kako su prosvjed završili. Na primjeru neka ostalim učenicima u razredu predstave važnost i značenje demokratskih prava na okupljanje i iznošenje vlastitog mišljenja, koristeći se PowerPoint-om.