Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o načinima i stilovima učenja. Neka opišu koji je način učenja za njih najučinkovitiji. Razgovarajte s njima o tome koliko je proces sažimanja važan tijekom učenja. Pozovite ih na to da stanu na vrijednosnu os na kojoj je s jedne strane vrijednost jedan, a s druge deset. Neka se smjeste na toj osi u skladu sa svojom procjenom u vezi s tim koliko su u stanju dobro sažeti neki tekstualni sadržaj kad uče bilo koji predmet. Prozovite nekoliko učenika kako bi obrazložili zašto su zauzeli upravo to mjesto na vrijednosnoj osi.

Najavite učenicima sljedeću aktivnost uz pomoć koje ćete ih poučiti tome kako kvalitetno sažeti neki tekst. U alatu Word pripremite polazni tekst koji je povezan sa svakodnevnim životom učenika. To može biti znanstveno-popularni tekst, npr. o stilovima učenja, medijski tekst o aktivizmu mladih i slično. Neka taj polazni tekst ne bude opširniji od tristotinjak riječi. Važno je da svakako bude podijeljen u četiri do pet ulomaka. Pročitajte ga naglas kako biste bili sigurni da učenici razumiju značenja svih riječi koje se pojavljuju u polaznom tekstu. Ako postoje riječi kojima učenici ne znaju značenje, uputite ih na samostalno pretraživanje pouzdanih mrežnih ili tiskanih rječnika. Nakon tumačenja značenja riječi razgovarajte s učenicima o polaznom tekstu. Neka samostalno zabilježe naslov teksta, podatke o autoru teksta i odrede o čemu tekst govori. Potom podijelite učenike u onoliko grupa koliko je u tekstu ulomaka. Svakoj grupi dajte isti zadatak – neka pokušaju odrediti tri do pet ključnih riječi koje se pojavljuju u tom ulomku. Neka predstavnik svake grupe naglas pročita riječi koje grupa smatra ključnima, a ostale učenike potaknite na slušanje. Dajte svakoj grupi priliku da obrazloži svoj izbor ključnih riječi kojima će pokazati vještinu razlikovanja bitnih i nebitnih informacija. Ako je potrebno, u ispravljanju ih vodite pitanjima.

Uputite učenike na oblikovanje osnovne misli ulomka uz pomoć ključnih riječi. Kad sve grupe završe rad, neka naglas pročitaju osnovne ideje ili osnovnu ideju u svom ulomku. Neka potom fotografiraju svoj radni materijal i podijele ga u alatu Padlet. Na taj način svi imaju pristup osnovnim idejama iz svakog ulomka pa mogu početi pisati sažetak. Upozorite učenike na to da slijede redoslijed izvornog teksta te da se u oblikovanju sažetka koriste vlastitim riječima, a ne parafraziranjem ili citiranjem izvornika. Kad završe pisanje, svi učenici trebaju podijeliti sažetke u alatu Padlet. Neka pročitaju sažetke najmanje petero svojih kolega koje onda mogu vršnjački vrednovati označavajući ih određenim brojem zvjezdica. Kad završe vrednovanje, potaknite ih na međusobno komentiranje sažetaka i obrazlaganje ocjene.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama jasno objasnite zadatak te im, ako je potrebno, pružite fizičku podršku kod smještanja na vrijednosnoj osi. Učenika s teškoćama ne prozivajte ako se sam ne javi. Učenicima s teškoćama grafički prilagodite tekst. Veličina fonta Ariel ili Calibri treba biti najmanje 14pt. Također, treba povećati razmak među riječima i prored. Poravnanje teksta je lijevo. Učenicima s teškoćama pripremite objašnjenje nepoznatih riječi. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite vrijeme rada. Prije vršnjačkog vrednovanja teksta provjerite kako se učenik s teškoćama osjeća i, ako je potrebno, pružite mu podršku ili ga oslobodite tog dijela vrednovanja. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom Padlet, Word.

Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više trebaju pratiti aktivnosti u okviru različitih nastavnih predmeta koje imaju tijekom tjedan dana te zabilježti koliko su se puta na nastavnim satima koristili sažimanjem. O tome će izvijestiti na sljedećem satu Hrvatskoga jezika.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) razgovarajte s učenicima o načinima učenja. Neka opišu koji je za njih najučinkovitiji način učenja. Razgovarajte s njima o tome koliko je proces sažimanja važan tijekom učenja. Pozovite ih na to da u digitalnom alatu Spiral procijene koliko su u stanju dobro sažeti neki tekstualni sadržaj kad uče bilo koji predmet. Prozovite nekoliko učenika kako bi obrazložili zašto su baš tako procijenili svoju vještinu.

Najavite učenicima sljedeću aktivnost uz pomoć koje ćete ih poučiti kako kvalitetno sažeti neki tekst. U alatu Word pripremite polazni tekst i podijelite ga s učenicima. Tekst treba biti tematski povezan sa sadržajima koji su povezani sa svakodnevnim životom učenika. Primjerice, to može biti znanstveno popularni tekst o stilovima učenja, medijski tekst o aktivizmu mladih i slično. Neka taj polazni tekst ne bude opširniji od tristotinjak riječi. Važno je da svakako bude strukturiran u četiri do pet ulomaka. Pročitajte ga naglas kako biste bili sigurni da učenici razumiju značenja svih riječi koje se pojavljuju u polaznom tekstu. Ako postoje riječi kojima učenici ne znaju značenje, uputite ih na samostalno pretraživanje pouzdanih mrežnih ili tiskanih rječnika. Nakon tumačenja značenja riječi razgovarajte s učenicima o polaznom tekstu. Neka samostalno zabilježe naslov teksta, podatke o autoru teksta i odrede o čemu tekst govori. Potom podijelite učenike u onoliko grupnih čavrljanja koliko je ulomaka u tekstu. Svakoj grupi dajte isti zadatak – neka pokuša odrediti tri do pet ključnih riječi koje se pojavljuju u tom ulomku. Neka predstavnik svake grupe naglas pročita riječi koje grupa smatra ključnima, a ostale učenike potaknite na slušanje. Dajte svakoj grupi priliku da obrazloži svoj izbor ključnih riječi kojima će pokazati svoju vještinu razlikovanja bitnih i nebitnih informacija, a ako je potrebno, pitanjima ih vodite u ispravljanju.

Uputite učenike na oblikovanje osnovne misli ulomka uz pomoć ključnih riječi. Kad sve grupe završe rad, neka naglas pročitaju osnovne ideje ili osnovnu ideju u svom ulomku. Neka potom izrade snimku zaslona svoga radnog materijala i podijele ga u alatu Padlet. Na taj način svi imaju pristup osnovnim idejama iz svakog ulomka pa mogu prionuti pisanju sažetka. Upozorite učenike na to da slijede redoslijed izvornog teksta te da se u oblikovanju sažetka koriste vlastitim riječima, a ne parafraziranjem ili citiranjem izvornika. Kad završe pisanje, svi učenici trebaju podijeliti sažetke u alatu Padlet. Neka pročitaju sažetke najmanje petero svojih kolega koje onda mogu vršnjački vrednovati označujući ih određenim brojem zvjezdica. Kad završe vrednovanje, potaknite ih na međusobno raspravljanje o sažetcima i obrazlaganje ocjene.

Prva se aktivnost odvija u paru. Potaknite učenike na to da osmisle kratak dijalog u kojem će od sugovornika zatražiti da im razgovornim stilom ispriča sažetak nekog filma, kazališne predstave ili knjige. Usmjerite učenike na one filmove, knjige, odnosno predstave, koji promoviraju pozitivne društvene vrijednosti poput ljudskih prava, demokratskih sloboda, rodnu ravnopravnost i slično. Istovremeno pripremite rubrike za vrednovanje ostalim učenicima koje će popuniti nakon slušanja dijaloga. Pitanja u rubrikama za vrednovanje trebaju biti kratka i jednostavna (primjerice, je li dijalog vođen razgovornim stilom, je li sadržaj knjige, predstave ili filma predstavljen sažeto ili otkriva previše, biste li nakon ovog dijaloga i sami odlučili pogledati ili pročitati navedeno djelo). Tim se rubrikama učenike osvještava u tome da se u svakodnevnim komunikacijskim situacijama često koristimo sažimanjem, kao i u procjeni u vezi s tim jesu li dobro izvršili zadatak.

U alatu Mentimeter oblikujte tvrdnje vezane uz pisanje sažetka i tražite od učenika da ih potvrde ili zaniječu. Zajedno s učenicima komentirajte svaku tvrdnju kako biste ih postupno doveli do cjelovitih obilježja sažetka koje trebaju zabilježiti u svoje bilježnice.

Pripremite kviz u alatu Socrative s pomoću kojega učenice i učenici trebaju prepoznati imena književnica i književnika čija su djela imali prilike čitati tijekom nastave književnosti. Nastojte da u kvizu ne bude više od desetak pitanja, dakle da se radi o desetak autora. Nakon što učenici riješe kviz i prepoznaju imena svih autora, potaknite ih na to da odaberu onu književnicu ili književnika koju/kojega smatraju zanimljivim te da prouče njegovu biografiju na pouzdanim mrežnim stranicama poput Hrvatske enciklopedije ili na mrežnim stranicama njihovih izdavačkih kuća.

Neka biografiju autorice ili autora sažmu u kratak tekst do pet rečenica. Kada završe sažimanje, stavite u parove ili u grupe one učenike koji su odabrali istu autoricu ili autora. Neka usporede svoje sažete tekstove te uoče sličnosti i razlike. Potom neka odaberu onaj tekst koji se svim članovima grupe čini najboljim primjerom sažetka. Neka obrazlože svoj izbor i pročitaju ga naglas.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremite pisane smjernice za vođenje dijaloga. Stavite ga u par s učenikom s kojim dobro surađuje, koji je motiviran za rad, poticajan i koji mu može pružiti podršku. Provjerite znaju li učenici upotrijebiti navedeni digitalni alat Mentimeter.

Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu upotrebu, a možete i pokazati rad u tom alatu. Za učenike s teškoćama pripremite grafički prilagođen kviz. Pripremite tekst s odgovarajućim kontrastom između pozadine i fonta. Prilagodite vrstu fonta Ariel, Calibri tako da veličina fonta bude od 14 do 18 pt. Učenicima s teškoćama omogućite produljeno vrijeme za rad. Učeniku s teškoćama pripremite biografiju odabranog književnika te je grafički prilagodite.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu priukupiti sažetke biografija autorica i autora koje su učenici izradili te uz pomoć nekog od digitalnih alata izraditi kviz za ostale učenike, a koji će biti dostupan na mrežnim stranicama škole. Cilj je da učenici na temelju sažetka prepoznaju o kojem se autoru ili autorici radi.

Na početku sata projicirajte poveznice na različite medijske tekstove s mrežnih portala najmanje triju novinskih kuća. Odaberite vijesti ili članke koji su kratki i tematski povezani sa svakodnevnim životom učenika (vijest o kulturnom događaju, organizaciji neke građanske akcije koja promovira ljudska prava i slobode, manifestacije s temom rodne ravnopravnosti i slično). Važno je da ti tekstovi budu napisani nejasno i necjelovito, birajte one koji u sebi imaju neke jezične propuste. Čitatelju treba biti jasno da u njima nedostaje neka informacija ili da jezična norma nije poštovana. Potaknite učenike na to da se prisjete pet pitanja na koja treba odgovarati vijest. Neka komentiraju ono što u polaznim tekstovima nije u redu u sadržajnom ili u jezičnom smislu. To je prilika da ih uputite na služenje normativnim priručnicima poput pravopisa, gramatike ili rječnika u mrežnom ili tiskanom izdanju.

Zatim u alatu Wizer.me pripremite kviz u kojem učenici trebaju spojiti pet vijesti iz područja kulture s njihovim sažetim prikazima u jednoj rečenici. Nakon što riješe kviz ponovno podsjetite učenike na pitanja na koja vijest treba odgovarati te ih potaknite na to da provjere jesu li odgovori na sva pitanja prisutni i u cjelovitoj vijesti i u sažetku vijesti.

Podijelite učenike u grupe koje imaju četiri do pet članova. Svakoj grupi podijelite poveznicu na aktualne vijesti koje nemaju više od stotinjak riječi. Važno je da odaberete cjelovito napisane i jezično pravilno oblikovane vijesti. Uputite učenike na to da sažmu vijest u jednu rečenicu prema načelu koje su upoznali analizirajući prethodni zadatak. Kad završe zadatak, mogu podijeliti svoj rad u zajedničkoj bilježnici u alatu OneNote. Projicirajte bilježnicu kako bi svi učenici imali pristup polaznoj vijesti i sažetku. Potaknite učenike na to da odaberu vijest koja ne pripada njihovoj grupi, da zatim pročitaju i vijest i sažetak te da komentiraju je li sažetak vijesti cjelovit. U istom alatu možete osmisliti rubrike za vrednovanje te omogućiti učenicima da međusobno vrednuju radove.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremite grafički prilagođene tekstove, kako bi lakše riješili zadatak. Objasnite im zadatak te, ako je potrebno, pripremite pisane ili slikovne smjernice. Kviz grafički prilagodite učeniku. Pazite na kontrast između pozadine i slova. Učenicima omogućite produljeno vrijeme rada. Učenika s teškoćama uključite u grupu učenika s kojima dobro surađuje, koja je motivirajuća i može mu pružiti podršku tijekom rada. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak unutar grupe vodeći se njegovim sposobnostima. Tijekom objašnjavanja zadatka služite se jednostavnim jezikom i poznatim pojmovima, izbjegavajte fraze i kontektst. Provjerite zna li se učenik s teškoćama služiti navedenim digitalnim alatom: Wizer.me, OneNote.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu u razdoblju od tjedan dana pratiti vijesti na mrežnim portalima i izdvojiti one od kojih nije moguće oblikovati kvalitetan sažetak zbog necjelovitih informacija.