Uputite učenike na to da otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.3 (Apsolutna i relativna uporaba glagolskih vremena i načina) pa neka pokušaju riješiti uvodne zadatke (Kolekcija zadataka 1) prisjećajući se temeljnih glagolskih oblika. Zajednički utvrdite ispravnost odabranih oblika u zadatcima. Potom neka učenici riješe i preostale interaktivne zadatke koji se odnose na početni motivacijski tekst o Crvenkapici, utvrde koja su vremena u njima upotrijebljena relativno i što to uopće znači.
Nakon toga, rješavajući specijalizirane zadatke u jedinici koji se odnose na upotrebu prezenta, perfekta i futura te imperativa i kondicionala, učenici zaključuju o obilježjima apsolutne i relativne upotrebe glagolskih vremena i načina. Ako je potrebno, učenici neka kod kuće, radeći samostalno ili u paru, ponove što o glagolskim vremenima znaju iz osnovne škole te neka kao podsjetnik izrade tablicu u Word dokumentu sa svim glagolskim vremenima, njihovim nazivima, obilježjima i primjerima rečenica u kojima se ti glagolski oblici javljaju. Tablice mogu međusobno podijeliti i usporediti, a najbolje primjere ispisati i izložiti kao podsjetnik na razrednome panou.
Izradite kviz za provjeru razumijevanja nastavnih sadržaja o apsolutnoj i relativnoj upotrebi glagolskih vremena koji možete organizirati i kao nadmetanje između učenika. Kviz pripremite u alatu Forms. Ovaj alat u sklopu sustava Office 365 omogućuje da se u kratkom i stvarnom vremenu prikupe učenički odgovori i prikaže statistika točnih i netočnih odgovora. Poveznicu za kviz s učenicima možete podijeliti putem alata MS Teams ili druge društvene mreže za suradnju.
Zadatak je po želji moguće proširiti i na neke druge, raznorodne tekstove u kojima se relativna odnosno apsolutna upotreba vremena i načina javlja s ciljem postizanja različitih učinaka na primatelja, npr. na književnoumjetničke (pjesme, bajke, anegdote, poslovice), na razgovorne i medijske poruke, aktualne hitove s vrhova domaćih glazbenih ljestvica i dr.
Želite li s učenicima produbiti temu relativnosti, potaknite ih na to da pronađu videozapis o teoriji relativnosti na platformi YouTube u kojem Albert Einstein otkriva da je sve vrijeme relativno. Neka učenici upozore velikoga znanstvenika na to u kojim situacijama ipak griješi, odnosno kada je vrijeme ili način kojim se u obraćanju koristi upotrijebljeno apsolutno, a kada relativno. Ovdje se može ostvariti suradnja s nastavnikom Fizike te povezati relativnu upotrebu glagolskih vremena s teorijom relativnosti.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Kako bi učenici s teškoćama bili uspješni u početnome rješavanju zadataka povezanih s temeljnim glagolskim oblicima, omogućite im podsjetnik s jasnom definicijom i primjerima za sve glagolske oblike koji mogu koristiti tijekom cijele aktivnosti. Poželjno je ovaj zadatak pretvoriti u zadatak u paru umjesto samostalnoga rješavanja zadatka.
Provjerite razumiju li učenici s teškoćama pojmove relativne i apsolutne uporabe vremena, a ako ih ne razumiju približite im te pojmove s pomoću jednostavnih i njima bliskih riječi i primjera.
Tijekom rješavanja kviza učenika s teškoćama raspodijelite u par sa suučenikom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Zadajte učenicima da pronađu neku aktualnu vijest iz novina ili s mrežnih portala koja se odnosi na zanimljivost iz svijeta poznatih i slavnih iz trač-rubrika ili pak neku drugu senzacionalistički obrađenu natuknicu iz dnevnoga tiska, bilo da je riječ o sportskim ili znanstveno-popularnim aktualnostima. Potom neka se podijele po grupama i odaberu vijest koja im se najviše sviđa te je prerade u pisanom obliku koristeći se spoznajama o apsolutnoj i relativnoj upotrebi glagolskih vremena i načina.
Glagolske oblike potrebno je zatim, čitajući odnosno slušajući tekst, pronaći i izdvojiti u razredu, na način da ih članovi preostalih dviju grupa koje ne predstavljaju svoj zadatak popisuju u zajedničkome dokumentu, koristeći se, primjerice, alatom Word Online te im potom, nakon što su s ostalim grupama provjerili sve glagolske oblike, pronađu što više mogućih zamjena u skladu s relativnom odnosno apsolutnom upotrebom glagolskih vremena i načina.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Pružite podršku učenicima s teškoćama u pretraživanju novinskoga članka u početku aktivnosti ako im je teško samostalno pronaći članak (ili im dajte pisanu uputu s točnim koracima kako pronaći vrstu članka koja je potrebna za zadatak).
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti.
Ako se učenik s oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju nalazi u jednoj od dvije grupe čiji je zadatak osmisliti dramsku izvedbu ili stand-up skeč, neka ne dobije ulogu koja uključuje usmeno izlaganje, osim ako ne izrazi želju za usmenim izlaganjem (primjerice, može montirati, biti redatelj, osmišljavati dijaloge u izvedbi i slično). Njihov rad pratite tijekom rada u grupi i na taj način ga vrednujte.
Prilikom izvedbi učeničkih radova neka jedan suučenik učeniku s oštećenjem vida opisuje što se događa u stripu, predstavi ili skeču kako bi dobio sve važne vizualne informacije.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Ovu aktivnost možete organizirati tijekom dužega razdoblja (rokove dogovorite s učenicima). Uputite ih na to da u digitalnome zapisu bilježe rečenice iz svoje svakodnevice, a u kojima nailaze na relativno upotrijebljena glagolska vremena i načine. Također neka zabilježe i izvor, kao i kontekst unutar kojega je rečenica s takvim glagolskim vremenom ili načinom upotrijebljena. Primjere i izvore neka bilježe u vašoj zajedničkoj razrednoj bilježnici koju možete oblikovati u alatu One Note. U tome je alatu vrlo jednostavno i pregledno zapisivati primjere i bilješke koje se potom lako mogu iskoristiti za daljnju obradu i istraživanje prema potrebi, a vidljive su i lako dostupne svima kojima je pristup dopušten. Uputite učenike na to da primjere crpe iz žanrovski i namjenom što raznorodnijih tekstova − od razgovornoga jezika svakodnevne komunikacije, preko jezika medija i marketinških poruka do književnoumjetničkih tekstova.
Nakon početnoga terenskog prikupljanja primjera tijekom dogovorenoga razdoblja podijelite učenike u grupe prema vrsti teksta (izvora) i njegovoj namjeni. Svaka grupa neka produbi istraživanje specijalizirajući se za određenu vrstu teksta i komunikacijske situacije. U nastavku neka surađuju na mreži. Učenici se kao tim trebaju sami organizirati te u timu svakom članu dodijeliti određenu ulogu. Cilj je razmijeniti i produbiti spoznaje o učestalosti relativne upotrebe glagolskih vremena i načina te o najčešćim oblicima, kontekstima, razlozima i učincima koji takva upotreba ima na primatelja poruke. Učenici će se posvetiti detaljnoj obradi prikupljenih primjera. Pritom će opisati svaki glagolski oblik, izdvojiti one najčešće, pronalaziti vezu između glagolskih oblika i komunikacijskih situacija u kojima se oni javljaju, povezati ih s vrstom teksta i različitim primateljima poruke (koje je također potrebno popisati i predstaviti). Prema potrebi će proširiti istraživanje i ostalim obilježjima koja će im se tijekom timskoga proučavanja nametnuti kao važna.
Rezultate mogu predstaviti u obliku plakata, bilo uživo na satu ili na mrežnim kanalima za zajedničko komuniciranje, npr. MS Teams, koristeći se alatom za izradu plakata Canva. Uputite ih na to da se za rad s digitalnim alatom Canva registriraju svojom e-adresom. To može učiniti samo jedan učenik u grupi jer će o plakatu promišljati zajedno i zajednički ga izrađivati. Osigurajte učenicima vrijeme za upoznavanje funkcionalnosti koje alat nudi uz pomoć kratkih uputa koje će im sam alat ponuditi. Napomenite im da mogu izabrati već gotov predložak za plakat kojemu će samo dodati svoj sadržaj ili mogu oblikovati svoj predložak od samoga početka. Također ih uputite na to da plakat mogu oblikovati upotrebljavajući uz tekst i različite elemente kao što su slike, okviri, ikone i sl.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Učenicima s teškoćama dajte pisane upute projektnoga zadatka. Upute neka budu kratke i jednostavne te neka bude jasno naznačen rok do kojega je važno prikupiti podatke. Učenike koji su skloni zaboravljanju. Češće provjeravajte s učenikom s teškoćama razumije li zadatak i koliko je uspješan u tome.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak, pogotovo s obzirom na rad u virtualnom okruženju. Možete potaknuti jednog učenika, empatičnoga suučenika, da pruži podršku učeniku s teškoćama u istraživanju vrste tekstova i zadatka koji kao grupa imaju i ako je moguće da zajedno uživo rade na zadatku.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Potaknite učenike na to da prouče leksik najpopularnijih domaćih influencera. Pritom neka zapišu glagolske oblike (glagolska vremena i načine) kojima se najčešće koriste. Uputite učenike na to da daju svoje prijedloge za poboljšanje tih tekstova, odnosno neka razmisle o tome kako bi ih mogli stilski obogatiti i učiniti raznovrsnijima i zanimljivijima. Pritom neka imaju na umu mogućnosti relativne odnosno apsolutne upotrebe glagolskih vremena i načina. Odabrane tekstove i njihove dorade učenici mogu objaviti u razrednoj bilježnici koristeći se, primjerice, alatom One Note na način da jedan uz drugi objave izvornik i dorađeni i stilski razigraniji tekst. Razredna publika pritom neka odluči koji im je tekst bolji i obrazloži zbog čega.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Alerić, M. i Gazdić-Alerić, T. (2013). Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.