Aktivnost započnite tako da učenicima u razredu nasumice postavite neko od W – Fragen. Mogu i učenici jedni drugima postavljati pitanja. Nakon toga im recite da odaberu svoj par za sljedeću aktivnost i to na jedan od ovih načina: neka pronađu u razredu nekoga tko ima majicu iste ili slične boje kao oni, slične papuče, torbu i sl. Ako imate neparan broj učenika, možete se i vi priključiti u aktivnost ili formirajte jednu grupu od tri učenika. Neka sjednu zajedno i ispričaju jedno drugome nešto o sebi, a što nije previše osobno (da izbjegnemo mogće neugodne situacije u razredu). Pretpostavimo da djeca već znaju nešto o svom paru (ime, godine, mjesto stanovanja i sl.) pa sada učenik treba drugom učeniku ispričati nešto o sebi što misli da on ne zna. Taj razgovor može biti na hrvatskom ili njemačkom. Nakon dogovorenog vremena učenici u paru moraju cijelom razredu ispričati što su saznali o svom partneru i to na njemačkom jeziku. Pomozite im u tome ako je potrebno. Npr. Er heißt Ivan und ist 11 Jahre alt. Er wohnt in…… Er mag Eis. Er fährt Rad. Er spielt gut Tennis. Kada se svi učenici izredaju, pitajte ih što su novo saznali jedni o drugima. Što biste još voljeli saznati? U čemu bi nam to bolje upoznavanje pomoglo? Koliko se zapravo poznajemo i koliko imamo povjerenja jedni u druge?

Recite učenicima da ćete zajedno izraditi razredni leksikon. Objasnite im čemu on služi i, ako imate neki svoj otprije, pokažite im ga. Dogovorite njegovu izradu u digitalnom obliku (npr. Padlet – obrazac Canvas). Odaberite zajedno pitanja koja će si učenici međusobno postaviti. Bilo bi poželjno da je što više W – Fragen, a mogu biti i Ja/Nein - Fragen. Započnite s uobičajenim pitanjima među kojima svakako mora biti Wie heißt du? tako da se zna tko odgovara na pitanja. Potaknite ih da osmisle pitanja kojima će se malo dublje upoznati, ali (opet) da ne budu neugodna. Npr. Was freut dich? Was macht dich traurig? Nakon što završite s pisanjem pitanja, dogovorite način i redoslijed upisivanja u razredni leksikon. Odgovore pišu na njemačkom jeziku. Mogu odgovarati punim rečenicama ili kratkima, to sami procijenite, bitno je da se izražavaju na njemačkom. Potaknite ih da budu iskreni u svojim odgovorima i da poštuju tuđe odgovore.

Kad svi završe s pisanjem leksikona, na jednom od sljedećih nastavnih sati popričajte s učenicima o tome kako su se osjećali kada su ga ispunjavali i je li im bilo teško odgovoriti na neka pitanja. Uputite učenike da pročitaju sve odgovore na zidu u Padletu kako bi se što bolje međusobno upoznali. Oni koji su pisali među prvima nisu vidjeli odgovore onih koji su pisali poslije njih pa je stoga važno da svi vide sve što su drugi napisali. Na taj će način zasigurno upoznati jedni druge, razumjeti jedni druge i više vjerovati jedni drugima.

Postupci potpore

Pri uvođenju učenika u aktivnost traženja para važno je dati kratku, preciznu i jasnu uputu te provjeriti je li je učenik razumio, osobito kod učenika s poremećajem iz spektra autizma, učenika s intelektualnim teškoćama, učenika s oštećenjem sluha te učenika s teškoćama pažnje i koncentracije. Mogu se izraditi i kartice na kojima će tražena obilježja biti prikazana vizualno.

Ukoliko u razredu imate učenike oštećenog vida koji ne mogu pronaći par na temelju vizualnih obilježja, možete modificirati aktivnost na način da učenici izvlače karticu na kojoj je napisan zvuk koji moraju proizvesti (npr. fućkanje, imitiranje zvuka nekog vozila, glasanja životinja) i na temelju toga pronaći par s jednakom karticom. Za slijepe učenike zadatak napišite na Brailleovom pismu ili im opišite što je na kartici. Prilikom traženja para obratite pozornost na kretanje učenika s oštećenjem vida. Sklonite prepreke u učionici i pružite fizičku podršku u kretanju ako je potrebno.

Učenicima s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, učenicima s oštećenjem sluha, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksijom, disgrafijom) ili s poremećajem pažnje i koncentracije pripremite listu s prijedlogom pitanja koja bi mogli postavljati. Pitanja napišite na njemačkom i na hrvatskom jeziku. Uz pitanja možete navesti i primjer odgovora koji će učenicima prilikom popunjavanja leksikona poslužiti kao model i olakšati pisanje odgovora na njemačkom jeziku.

Učenicima s većim teškoćama možete dodatno olakšati zadatak na način da umjesto samostalnog smišljanja cjelovitog odgovora mogu birati među već ponuđenima ili ih samo nadopunjavati ključnim podacima o sebi.

Za učenike s poremećajem iz spektra autizma i učenike s oštećenjem sluha pitanja je dobro poduprijeti i vizualnim prikazima.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici intervjuiraju roditelje po uzoru na aktivnost na nastavi. Zatim neka uz vašu pomoć prevedu odgovore roditelja na njemački te, radeći u parovima, usporede odgovore generacije svojih vršnjaka s generacijom svojih roditelja i primijete sličnosti i razlike.

Uputite učenike da uoče ugrožene elemente svojeg prirodnog okoliša, npr. zagađeni potok, rijeku, jezero, ugrožene životinjske vrste, zagađeni zrak, onečišćene šume i sl.

Učenici iznose uočene probleme te ih na osnovu uočenih problema podijelite u grupe tako da jednu grupu čine učenici koji su odabrali isti element.

Svaka grupa najprije treba zamisliti da taj element može pričati, a zatim trebaju napraviti intervju s tim elementom i saznati s kojim se problemima suočava, kako se osjeća, što ga najviše žalosti i kako bi se osjećao da je zdrav i čist.

Kako bi se pripremili za intervju, istražuju što je uzrokovalo problem, koje su moguće posljedice, tko može pomoći u rješavanju tog problema itd. Mogu istražiti i povijesne činjenice o tom elementu te kako ugroženost tog elementa utječe na dobrobit ostalih živih bića, uključujući ljude.

Nakon istraživanja učenici osmišljavaju zamišljeni intervju (pitanja i odgovore) koji mogu prikazati u različitim formatima, npr. kao slikovnicu namijenjenu mlađoj djeci u alatu StoryJumper, strip u alatu Make Beliefs Comix ili radio emisiju snimanjem intervjua pomoću snimača zvuka na tabletu ili mobitelu.

Po završetku aktivnosti upitajte učenike kako su se osjećali dok su izrađivali intervju, kako bi se osjećali kad bi oni bili intervjuirani element, što su sve naučili kroz ovu aktivnost te koja bi prava trebali imati intervjuirani elementi i kako ta prava možemo zaštititi.

Izrađene intervjue učenici objavljuju na mrežnim stranicama škole, lokalnim mrežnim stranicama, a mogu ih i poslati nekim obrazovnim portalima.

Motivirajte učenike razgovorom o zemljama engleskog govornog područja i istaknutom materijalnom i nematerijalnom baštinom na tim područjima o kojoj su čuli ili za koju znaju, primjerice, Veliki koraljni greben u Australiji, keltski jezik u Irskoj, biološka raznolikost na Novom Zelandu (kiwi), plemena i jezici u Južnoafričkoj Republici (Zulu) i slično. Upoznajte ih s nekim drugim činjenicama za koje možda prije nisu čuli ili ih nisu vidjeli - koristite videozapise, slike ili podatke iz popularne kulture.

Koristeći alat ThingLink, unaprijed pripremite kartu navedenih područja i baštine koju će učenici obogatiti novim oznakama. Navedite učenike da razmisle o zanimanjima i ljudima koji se brinu o toj baštini i potpomažu očuvanje pojedinih ekoloških, društvenih, kulturnih i ekonomskih resursa i s njima povezanih ljudskih prava i prava drugih bića. To mogu, primjerice, biti ronilac koji sadi koralje na Velikom koraljnom grebenu, učitelj keltskog u osnovnoj školi u Irskoj, rendžer u Kanadi, svirač gajdi u Škotskoj i tako dalje. Neka razmisle što sve oni trebaju znati o zaštiti baštine i pravima ljudi i drugih živih bića, koje su im vještine potrebne, kako izgleda njihov posao i je li težak, izazovan, zašto ga rade i kako ga obavljaju.

U manjim timovima od troje učenika, učenici rade intervju sa zamišljenom osobom koja se bavi nekim od gore navedenih zanimanja tako da postavljaju jednostavna pitanja o tome čime se osobe bave, kako izgleda njihov radni dan, što vole u svom poslu i slično te daju zamišljene odgovore koje pretpostavljaju da bi osoba mogla odgovoriti. Kada završe s dogovorom o pitanjima i pisanjem intervjua, učenici u tim istim timovima snimaju kratki intervju (pomoću snimača zvuka na tabletu ili mobitelu), pri čemu dvoje učenika čita intervju, a jedan radi zvučni zapis. Kada završe sa snimanjem, snimke se dodaju kao nove oznake u uradak u alatu ThingLink koji ste predstavili učenicima na početku aktivnosti, a zatim se zajednički preslušavaju uz vršnjačko vrednovanje uradaka po kriterijima realističnosti, kreativnosti, artikuliranosti i jezične točnosti.

Postupci potpore

Objasnite učenicima s teškoćama razliku između materijalne i nematerijalne baštine koristeći jednostavan jezični izraz. Nekim učenicima ovi pojmovi mogu biti apstraktni i teško razumljivi. Poduprite objašnjenja grafičkim prikazima i primjerima koje će učenici moći povezati s vlastitim iskustvom i okruženjem u kojem žive.

Učenicima s oštećenjem vida opišite bitne dijelove slika i videozapisa koje pokazujete, a ako se u videozapisu nalaze bitne audioinformacije, dajte ih u tekstualnom obliku učenicima s oštećenjem sluha.

U dijelu aktivnosti koji se odnosi na zanimanja, možete za učenike s intelektualnim teškoćama i učenike s poremećajem iz spektra autizma pripremiti kartice sa slikovnim prikazom i opisom pojedinog zanimanja kako bi ih se potaklo na promišljanje promatranjem gotovih primjera i olakšao zadatak smišljanja pitanja za intervju.

Ako u razredu imate učenike s poremećajem iz spektra autizma, imajte na umu da ovi učenici imaju poteškoća u komunikaciji i zauzimanju perspektive drugoga, što bi im moglo otežati igru uloga i intervju sa zamišljenom osobom. Prije aktivnosti možete s ovim učenicima situaciju intervjua proraditi kroz socijalnu priču te im dati dodatne upute i pojašnjenja.

Provjerite podržava li asistivna tehnologija, koju imaju učenici s oštećenjem vida i motoričkim poremećajima, korištenje alata ThingLink. Ukoliko ne podržava, omogućite rad u paru. Učenik s teškoćama će zaključivati, davati odgovore na pitanja i ideje dok će ih vršnjak bilježiti.

Za učenike koji žele znati više

Iz geografskih područja i baštinskih kategorija po vlastitom izboru učenici istražuju pojedinosti o drugim prirodnim, kulturnim, ekonomskim ili ekološkim zanimljivostima o kojima su samostalno čuli ili koje su vidjeli, posjetili ili čak pokušali raditi te rade prezentaciju ili plakat koji dodaju u ThingLink alat i predstavljaju ostatku razreda.

Učenici formiraju krug licem okrenuti prema središtu. Vi ste dio kruga i igrate zadane aktivnosti. Objasnite im da ste stvorili krug koji je rub priče koja se zove Svijet. Zadatak je svakoga pojedinca u krugu zakoračiti u krug. Pri tome izgovara rečenicu u kojoj govori tko je (što je). Učenicima objasnite da u Svijetu mogu biti što god oni požele i zauzeti položaj koji bi najbolje odgovarao njihovom liku. Taj lik može biti živ ili neživ. Učenike nemojte prozivati. Potaknite ih da slijede svoj instinkt i ulaze u krug bez prozivanja poštujući pravilo govora jedne osobe. Započnite igru prvi. Npr.: "Ja sam breza!" Raširite ruke iznad glave i zauzmite položaj kojim dočaravate drvo. Igra je završena kada svi učenici u krugu odaberu svoju ulogu i zamrznu se. Snimite fotografiju zamrznutog prizora kako biste u završnoj igri mogli ostvariti zadane ishode.

Učenici ponovno formiraju krug. U igri koristite loptu. Zadatak je da, držeći loptu u rukama, objasne zašto su odabrali lik u prethodnoj igri. Primjerice, "Ja sam breza jer volim koru tog drveta." Loptu bacite drugom učeniku u krugu. On objasni svoj razlog izbora lika u jednoj rečenici držeći loptu u ruci. Igra se igra dok se svi ne izredaju.

Nakon igre učenici se podijele u grupe. Zadatak svake grupe je da u alatu Learning Apps (podudaranje parova na slikama) osmisle pitanja koja bi mogli postaviti bilo kojem liku iz igre Svijet. Kao pomoć može poslužiti primjer na poveznici. Svaki učenik koji odgovara na pitanja uživljen je u lik iz igre Svijet. Primjerice, ako pitanje glasi Što te veseli?, učenik koje je u zamrznutoj slici glumio ribu, može odgovoriti "Najviše me veseli plivati." U završnoj igri prva grupa postavlja pitanja drugoj grupi. Druga grupa pitanja postavlja učenicima treće grupe. Intervju se nastavlja dok svaka grupa ne postavi pitanja i ne čuju se svi odgovori.

Uz pomoć projektora prikažite fotografiju zamrznute slike koju ste snimili na početku aktivnosti u igri Svijet. Zatražite od učenika da zauzmu isti položaj kao na slici i užive se u svoj lik. Zadatak učenika je da se u trenutku, kada ih dotaknete rukom po ramenu, odmrznu i izgovore prava koja imaju kao taj lik. Npr. ako je učenik u liku mora, može reći "Imam pravo na čistoću".

Nakon odigrane igre povedite razgovor o igrama, promišljanjima i osjećajima učenika. Pitajte ih čiji je to svijet. Uputite ih da zajedno odluče koji je njihov odgovor, ali da ga ne kažu pojedinačno već jednoglasno. Po završetku dogovora zamolite učenike da formiraju krug. Učenici spajaju krug dodirivanjem laktova. Stanite u središte kruga. Postavite pitanje Čiji je to svijet? Učenici jednoglasno izgovaraju odgovor na pitanje. Pretpostavka je da će izgovoriti rečenicu "Ovo je naš svijet!" Završite dramsku radionicu pljeskom.

Razgovarajte s učenicima o sportu kojim se bave, koliko dugo treniraju, imaju li uzore u sportu ili općenito, žele li se baviti sportom i kad odrastu, imaju li neki drugi hobi i slična pitanja o njihovim željama i snovima.

Kada ste doznali kojim se sportom bave, dogovorite se s učenicima da svaki učenik prezentira svoj sport. Možete imati više prezentacija jednu za drugom ili ih rasporediti pojedinačno tijekom školske godine. Prezentacija može trajati po želji i sposobnosti učenika od 5 do 15 minuta. Učenik može pokazati samo elemente tog sporta, npr. šut na koš, košarkaški dvokorak i pokušati objasniti metodiku tog elementa, a može oblikovati prezentaciju kao trening, od zagrijavanja do učenja novog elementa, taktike i sl. Učenik će u tom dijelu sata zamijeniti učitelja i pokazat će ostatku razreda jedan dio treninga ili neke elemente tog sporta s ciljem da se ostali učenici upoznaju s osnovama tog sporta. Nakon prezentacije svi učenici sjednu nasuprot učeniku koji je vodio sat te ga intervjuiraju. Postavljaju pitanja o svemu: sportu, željama, ambicijama, putovanjima, što ga veseli, a što rastužuje, kako se je osjećao za vrijeme prezentacije, kakvi su mu planovi za budućnost...

Učenici koji ne treniraju, mogu prezentirati i aktivnosti koje nisu direktno vezane za sport. Glavno je naći nešto što učenika veseli i u čemu se osjeća dobro i korisno.

Porazgovarajte s učenicima o tome kako je bitno da svatko ima priliku razvijati svoju strast i podijeliti je s drugima. Zadajte učenicima da na temelju intervjua u alatu Canva izrade digitalni plakat intervjuiranog učenika (dakle, u konačnici, svih učenika) kao sportske zvijezde te ga objave na mrežnim stranicama škole kako bi bio dostupan i ostalim učenicima.

Postupci potpore

Potaknite učenike s teškoćama, osobito one s većim motoričkim teškoćama i/ili učenike s oštećenjem vida, koji se možda ne bave sportom, da istraže i predstave neke od sportova kojima se bave osobe s invaliditetom i načine na koje se različiti sportovi mogu prilagoditi. Mogu također predstaviti i Paraolimpijske igre.

Učenici koji ne mogu sami fizički prezentirati svoj sport, mogu razredu prikazati njegov video, a ako je moguće, osigurajte im podršku vršnjaka koji će demonstrirati pojedine elemente sporta dok učenik s teškoćama komentira i objašnjava.

Učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima s teškoćama pažnje i koncentracije te učenicima s poremećajem iz spektra autizma omogućite korištenje podsjetnika tijekom intervjua i odgovaranja na pitanja drugih učenika.

Prilikom izrade digitalnog plakata u alatu Canva provjerite razumiju li učenici kako se alat koristi i prema potrebi demonstrirajte i dodatno objasnite. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele i znaju više mogu osmisliti cijeli sat u suradnji s učiteljem i održati prezentaciju sporta kao na punom treningu. Dio učenika može pritom snimati sat svojim uređajima i izraditi video/prezentaciju u programu Adobe Spark tako da videozapisu dodaju potrebna objašnjenja (npr. nazive elemenata vježbi) te objaviti video na mrežnoj stranici škole s ciljem promocije bavljenja sportom.