Na početku aktivnosti prikažite učenicima video. Komentirajte s učenicima vrstu učenja prikazanu u videu i neka razmisle jesu li ikada vidjeli na ulici, u dućanu, shopping centru, svojoj zgradi takvo ili slično ponašanje. Što su tada učinili? Jesu li reagirali ili su samo prošli kao da ih se to ne tiče? Objasnite im pojam difuzije odgovornosti prikazom interaktivnoga sadržaja Socijalno učenje.
Podijelite učenike u četiri grupe. Svakoj grupi dodijelite jednu hipotetsku situaciju. Primjeri situacija: baki je pukla vrećica s jabukama na ulici i sve jabuke su se rasule; mladiću je ispao novčanik iz džepa na prometnoj ulici; djevojka s nogom u gipsu ulazi u prepuni tramvaj; kolega iz razreda bio je bolestan pa je pitao što ste radili u školi, no nitko mu ne odgovara u razrednoj WhatsApp grupi. Zadatak je učenika razmisliti kako s pomoću modeliranja / simboličkoga učenja / učenja promatranjem naučiti nekoga da pomogne osobi koja je u nevolji. Koristeći se alatom za izradu animiranih prezentacija PowToon mogu izraditi simulaciju dodijeljene situacije u koju će uvrstiti i nastavak priče prema uputama zadatka.
Nakon rada u grupi predstavljaju svoje zaključke ostatku razreda. Raspravite s učenicima kojim je oblikom socijalnoga učenja najlakše nekoga nešto naučiti. Potaknite ih da, iako možda ne vide često nekoga u nevolji, razmisle o situacijama kada mogu pružiti pomoć (poslati prijatelju iz razreda fotografiju bilježnice, objasniti kolegi zadatak iz matematike, ako su naučili neki predmet, javiti se da nastavnik ne prozove nekoga tko nije naučio, posuditi vlažne maramice prijatelju koji je ugazio u blato). Napomenite im da je važno pomoći u malim svakodnevnim situacijama, a ne čekati da se dogodi nešto veliko i tragično. Pružanje je pomoći začarani krug - kada započnemo pružati pomoć, bit će nam lakše tražiti pomoć pa se povećava vjerojatnost da će nam netko zaista i pomoći. Što više pomažemo, bolje se osjećamo, drugi se bolje osjećaju i spremniji su nam uzvratiti pomoć. Netko mora učiniti taj maleni prvi korak.
Učenici s PSA-om i ADHD-om imaju od početka sata plan aktivnosti za praćenje zadataka koji ih očekuju. Nakon gledanja videa potiče ih se na uključivanje u raspravu s nekim svojim iskustvom, bilo da su samo prisustvovali nekoj situaciji, bilo da su oni nekome pomogli ili je netko njima pomogao. Pitajte ih kako su se osjećali kad im je netko pomogao. Provjerite imaju li vlastito iskustvo pomoći drugima, želju da to učine i kako su se tada osjećali. Važno ih je potaknuti da to učine kad god mogu jer sigurno ima mnogo situacija u kojima će njihova podrška dobro doći (barem pokazivanjem suosjećanja). U grupi su s učenicima spremnima za podršku i aktivno sudjelovanje. Poželjno je da učenici s teškoćama imaju perceptivno prilagođen podsjetnik za socijalno učenje.
Preporuča se da učenici s teškoćama u socijalnim odnosima i komunikaciji sami izrade svoj maleni podsjetnik za sve svakodnevne situacije u kojima bi mogli pružiti pomoć.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Možete ponuditi učenicima da istraže eksperimente koji su se provodili na temu difuzije odgovornosti i da ih predstave na sljedeć satu u razredu. Nakon predstavljanja možete raspraviti o tome što kao pojedinci možemo učiniti da smanjimo difuziju odgovornosti u svakodnevnim situacijama kojima svjedočimo.
Prikažite učenicima članak Traži ga NASA i raspravite o njegovome sadržaju (razlike u odnosu na toplinske strojeve do sad spominjani na nastavi i učinkovitost ovoga stroja). S pomoću alata Mentimeter prikupite njihova mišljenja toj vijesti, smatraju li je pozitivnom, što misle radi li Marko danas za NASA-u. Nakon toga pokažite im komentare na dnu stranice i ponovno s njima razgovarajte o tome što misle o članku.
Zamolite učenike da u parovima ukratko istraže što je to Stirlingov motor i način njegova rada te neka međusobno rasprave što bi pitali Marka da imaju priliku. Učenici se također trebaju izjasniti o tome bi li optužili Marka za to da namjerno prikazuje tuđe istraživanje kao svoje i bi li se osjećali ugodno na njegovome mjestu ako bi bili za takvo nešto optuženi. Nakon rada u parovima ponovno prikupite mišljenja učenika s pomoću Mentimetera.
Objasnite učenicima da je sasvim moguće da se s drugima ne slažu u mišljenju o nekoj znanstvenoj temi. Iako postoje nezavisne činjenice, to ne znači da će ih ljudi zbog znanstvenih argumenata i prihvatiti. Nekad su to određene teme poput toplinskih strojeva, ali u mnogo slučajeva to može značajno utjecati na nečiji svakodnevni život. Dopustiti ljudima mišljenje unatoč tome što je krivo nije dobra uvijek mogućnost, no dobro je pitanje kako ga pokušati promijeniti.
Nakon toga podijelite razred i organizirajte debatu oko pitanja “Treba li se posvađati s osobom koja neispravno nosi masku tijekom trajanja pandemije”. Jedna se skupina usmjerava na znanstvene činjenice oko nošenja maski, načina kako sprečavaju širenje čestica i zašto bi toj osobi trebalo objasniti zašto treba staviti masku. Druga skupina trebala bi istražiti alternativnu mogućnost uvjeravanja bez izravnoga sučeljavanja i objasniti zašto uvjeravanje činjenicama nije nužno uvijek najbolja opcija (izvori: The Backfire Effect, Cijepljenje protiv znanstvenih zabluda).
Na kraju, neovisno o tome koja skupina bolje iznese svoje argumente, pitajte ih koje stajalište zastupaju, pitajte ih za njihove osobne primjere ako su ikad raspravljali o znanstvenoj temi uživo ili na internetu. Neka objasne kako su se ponašali i bi li pokušali alternativni način.
Na satu prije aktivnosti zadajte učenicima s teškoćama (teškoće učenja, PSA, ADHD) neka ponove gradivo o toplinskim strojevima i naprave zabilješku. Tako njihove teškoće u učenju neće biti prepreka i u scenariju za poticanje osobnoga i socijalnoga razvoja. Na početku sata upoznajte učenike kojima je to neophodno za praćenje nastave (ADHD, PSA) s redoslijedom aktivnosti.
U raspravi koja slijedi nakon što učenici pročitaju članak Traži ga NASA potaknite učenike s teškoćama na iskazivanje mišljenja. Može se očekivati da će učenici s teškoćama biti aktivniji u radu u parovima nego što su inače, zahvaljujući pripremi i podsjećanju na ranije naučeno.
U završnome dijelu aktivnosti, kad se proširuje tema na druge životne situacije i neslaganje u društvu unatoč znanstvenim činjenicama, nekim će učenicima s teškoćama (učenika s PSA-om) biti manje zbunjujuće ako radi u grupi koja se rukovodi znanstvenim činjenicama. Nakon rasprave, kad drugi dio učenika iznese argumente u prilog uvjeravanju bez direktne konfrontacije, moguće je da će i učenicima s teškoćama biti prihvatljiviji takav pristup.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka učenici izrade informativni poster koji bi podsjećao ostale na načine kulturnoga ophođenja tijekom znanstvene rasprave. Učenici trebaju više istražiti o efektu samopropucavanja (eng. backfire effect) i preporukama za uvjeravanje.
Razgovarajte s učenicima o tome koliko su se puta osjećali zakinuti za ocjenu ili bodove u ispitu jer su pogriješili “samo” u predznaku. Pitajte ih koliko može biti težak propust u predznaku u stvarnome životu. Potaknite raspravu uz pitanje što bi se dogodilo da se u banci njihovoj štednji od 10 000 kn doda minus. Samo jedan maleni minus promijenio bi stanje iz štednje u dug, a sigurno bi netko snosio posljedice, bilo osoba koja je zabunom promijenila “samo” predznak, programer ili cijeli odjel zaposlenika.
Zajedno s učenicima pročitajte i komentirajte članak o stvarnoj situaciji koja se dogodila u jednome virtualnom dućanu. Netko je u pripremi za takvu prodaju pogriješio i nije pretvorio cijene iz eura u kune. Vijest se proširila, sve je trajalo nekoliko sati, ali zbog jedne pogreške gubitci su za tu tvrtku bili veliki i vjerojatno je netko snosio posljedice takvoga propusta.
Pripremite za učenike nekoliko zadataka primjene linearnih jednadžbi, proporcionalnosti ili zadatke s postotcima, podijelite ih u grupe i odredite vrijeme za rješavanje zadataka. Možete i za svaku grupu pripremiti različite zadatke čija će rješenja grupe predstaviti pred razredom. Zadatke možete podijeliti koristeći se suradničkim alatom Padlet (Wall) tako da svaka grupa ima karticu sa svojim zadatcima. Potaknite učenike da uz zadatke upišu još neki primjer iz stvarnoga života u kojem neka “matematička” pogreška može imati stvarne posljedice.
Pripremite i neke zadatke za koje biste očekivali da učenici mogu pogriješiti pa tijekom predstavljanja rješenja komentirajte moguće posljedice takvih grešaka u stvarnome životu (pr. greška u izračunu pri gradnji kuće/mosta/dječjega igrališta, izračun narudžbe količine potrebne hrane u bolnici, izračun postotka bodova pri upisu na fakultet i sl.).
krivi predznak Na kraju razgovarajte s učenicima o tome koliko je važno osvijestiti moguće posljedice jedne računalne pogreške, čak i na satu kada se čini da posljedice pogreške u jednome zadatku za vježbu nisu dramatične. Porazgovarajte o kritičkome mišljenju prema vlastitome ponašanju - je li odgovorno umanjivati posljedicu stajalištem “samo sam pogriješio/pogriješila” u predznaku, “nije za ocjenu” ili je odgovorno truditi se shvatiti propust i nastojati ga ispraviti. Raspravite o odgovornosti učenika, ali i nastavnika matematike, u usvajanju preciznosti u matematičkome kontekstu. Svaki je zadatak prilika za razvoj, ali i stagnaciju - izbor je na nama.
Učenike s teškoćama (ADHD i PSA) upoznaje se na početku sata s planom aktivnosti na perceptivno prilagođenome predlošku kako bi mogli pratiti redoslijed aktivnosti i lakše se uključiti. Poželjno je da učenici s teškoćama u učenju imaju i natuknice uvodnoga razgovora.
Potaknite učenike s teškoćama da komentiraju pročitani članak s osvrtom na posljedice za tvrtku i osobu koja je pogriješila. Upitajte ih mogu li se zamisliti u ulozi te osobe.
Učenici s teškoćama rade u grupi vršnjaka spremnih pružiti podršku. U komentiranju mogućih pogrešaka i njihovih posljedica u stvarnom životu, uključite i učenike s teškoćama da bi osvijestili važnost odgovornoga odnosa prema svojim greškama u radu ili ponašanju. Potaknite ih da razmisle što mogu učiniti za njihovo sprečavanje. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenike uputite da naprave strip naslova Ocjena manje samo zbog… s pomoću alata Pixton. U stripu mogu prikazati standardnu situaciju u kojoj se učenik žali prijatelju/roditeljima/nastavniku da je zakinut zbog “male pogreške”. U toj priči na kraju shvaća da mora snositi posljedice zbog svoje pogreške. Učenici mogu predstaviti strip na satu ili ga ispisati kao plakat i prikazati u matematičkoj učionici.
Pogledajte video o sigurnosti u laboratoriju poput Opća laboratorijska sigurnost (uključite automatsko prevođenje na hrvatske podnapise). Zaustavite video na 5:10 minuti i pokažite učenicima gdje se nalaze predmeti s popisa (voda za ispiranje očiju i ostalih dijelova tijela, pregače i kute, zaštitne naočale, zaštitne rukavice, digestor, vatrogasni aparat, pokrivač za gašenje požara, evakuacijski put iz laboratorija, spremnik za slomljeno staklo, spremnik za biološki otpad, spremnik za otpadne kemikalije, metla i lopatica, ormarić prve pomoći, telefon, sigurnosno-tehnički listovi). Popis možete skratiti ili proširiti ovisno o opremljenosti vašega laboratorija.
Zatim im pokažite zašto je važno poštivati sigurnosne laboratorijske mjere tako što ćete im pokazati tekst s pričama u kojima je zbog nepridržavanja sigurnosnih mjera došlo do nezgode u laboratoriju. Učenike podijelite u četiri grupe i neka svaka grupa obradi jednu od dvije priče (odgovarajuće njihovom uzrastu i predznanju). Svakoj grupi podijelite samo njihovu priču tako da ne budu unaprijed upoznati s pričama drugih grupa. Priče mogu biti poput onih u članku 8 priča u kojima je laboratorijska sigurnost otišla u krivom smjeru (pripremite ih u suradnji s profesorom engleskoga jezika ili ih prevedite odabirom na automatsku postavku prijevoda).
Ako se u priči spominju određene kemikalije, neka pronađu sigurnosno-tehničke listove (STL) navedenih kemikalija. Na STL-u mogu pronaći sve mjere opreza i zaštite kojih se trebaju pridržavati u radu s određenom kemikalijom i pripadajuće piktograme kao upozorenja. Neka u STL-u pronađu kako trebaju postupiti u slučaju nezgode s navedenom kemikalijom (kontakt, udisanje). Neka opisanu priču prikažu u obliku stripa ili animacije, a zatim neka istaknu koje mjere opreza nisu poštivane u opisanoj nezgodi i koje je trebalo poduzeti da bi se izbjegla nezgoda. Crteže i animacije učenici mogu crtati rukom ili koristeći se alatom Pixton.
Neka svaka grupa ostalim učenicima podijeli svoju priču i povezane mjere opreza i zaštite s pomoću alata Microsoft Office 365. Ako je prigodna, podijelite s učenicima priču iz vašega laboratorija o situacijama kada pokus nije najbolje prošao zbog neopreznosti ili nepridržavanja mjera opreza i zaštite. Nakon što sve grupe završe sa svojim izlaganjima, još jednom naglasite gdje se u vašem laboratoriju nalaze predmeti važni za siguran rad u laboratoriju. Svakako je važno da i profesori svojim primjerom pokažu da se pridržavaju mjera opreza i zaštite odgovornim ponašanjem oblikujemo ponašanje naših učenika.
Na početku sata upoznajte učenike s PSA-om i ADHD-om s redoslijedom aktivnosti i informacijom da će raditi u paru s vršnjakom.
Tekst s pričama u kojima je došlo do nezgode zbog nepridržavanja sigurnosnih mjera perceptivno je prilagođen za učenike s teškoćama učenja, jezičnim i komunikacijskim teškoćama kao i za parove s učenicima s PSA-om i ADHD-om. Preporuča se da laboratorij u školi ima i perceptivno prilagođene sigurnosno-tehničke listove za određene kemikalije kojima će se služiti učenici s teškoćama u prikazu mjera kojih se trebalo pridržavati.
Poželjno je da na kraju aktivnosti jedan učenik pokazuje gdje se u školskome laboratoriju nalaze predmeti važni za sigurnost, a drugi (učenik s PSA-om ili ADHD-om) ima zadatak provjere točnosti uz praćenje nastavnika. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka učenici naprave sigurnosnu mapu laboratorija tako što će izraditi skicu na kojoj će označiti gdje se nalaze predmeti važni za siguran rad u laboratoriju. Sigurnosnu mapu postavite na vidljivo mjesto u laboratoriju na kojem će svima biti lako uočljiva.
Budući da laboratorij nije jedino moguće opasno mjesto, učenici mogu istražiti na mrežnim stranicama primjere nezgoda koje su se dogodile pri korištenju kemikalija u vlastitome domu. Neka istaknu koje su se kemikalije u domaćinstvu pokazale kao osobito opasne i koje je mjere opreza važno primjenjivati u radu s njima.
Današnja je komunikacija među mladim ljudima vrlo narušena zbog nedostatka međusobne komunikacije (virtualni svijet) što utječe i na iskazivanje empatije. Neverbalna je komunikacija nedostatna jer se ponekad i samim "pokretima" mogu iščitati određene emocije ljudi (ljutnja, sreća, odbojnost). Na početku sata prikažite učenicima interaktivni element O asertivnosti.Uputite ih da se prema navedenim stilovima komunikacije podijele u tri skupine (pasivna skupina, agresivna i asertivna).
Anketirajte ih u digitalnome alatu Google obrasci o tome kako bi opisali svoj stil komunikacije i neka obrazlože svoje odgovore. Nakon razgovora podijelite školsku dvoranu ljepljivom trakom na tri zone - agresivnu, asertivnu i pasivnu. Neka se učenici podijele u parove. Svaki par smišlja glazbeni plesni izazov u trajanju od 20 sekundi. Kao par odabiru glazbu koja će pratiti ritam njihovih koraka. Pri komunikaciji i dogovoru trebaju se kretati po zonama u dvorani i koristiti se porukama sukladno zoni u kojoj se nalaze. Uputite ih da međusobno uviđaju posljedice zone u kojoj komuniciraju. Neka se naposljetku nađu u onoj zoni koja najbolje pogoduje dogovoru oko izabranih koraka kako bi konačni plesni izazov obje strane prihvatile. (Očekuje se da će većina učenika dovršetkom plesnoga izazova biti u asertivnoj zoni dvorane. One učenike koji se kojim slučajem ne nađu u toj zoni, potaknite na obrazloženje.)
Neka učenici na kraju aktivnosti osmisle slogan za svoj plesni izazov i zapišu ga na post-it papiriće koje će zalijepiti na oglasnoj ploči pri izlasku iz dvorane. Na sljedećim satima odaberite po jedan slogan kao moto sata i svi zajednički otplešite pripadajući izazov prema uputama para koji ga je osmislio.
Ukratko upoznajte sve učenike s planom aktivnosti školskoga sata. Učenik s teškoćama kao podršku ima podsjetnik o obilježjima triju stilova komunikacije u zadatku u kojem se treba opredijeliti za svoj stil. Neka ga opiše uz obrazloženje u digitalnome alatu Google obrasci.
Tijekom vježbe u paru i kretanja po zonama različitih stilova komunikacije može se služiti svojim podsjetnikom. Ako učenik s PSA-om, primjerice, odbija vježbu, ona se može provesti bez plesa, kretanjem po trima zonama i dogovorom s parom o nekoj odabranoj zajedničkoj aktivnosti onim komunikacijskim stilom koji zahtijeva pojedina zona. Svi učenici sudjeluju u izboru slogana za svoj izazov. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu popratiti videozapisom sve plesne izazove s pomoću digitalnoga alata Animoto. Nakon prikupljenih materijala izrađuju videoprikaz plesnih izazova i prikazuju ga na mrežnoj stranici škole.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.