Aktivnost možete provesti u sklopu cjeline u kojoj se obrađuju totalitarni režimi ili ustaški teror za vrijeme NDH.
Kako biste kod učenika potaknuli motivaciju za temu ljudskih prava, možete im pustiti video koji govori o njihovu kršenju (video koji predlažemo) Rasni zakoni u NDH u trajanju od 1:59 min.
Kako bi usporedili razinu građanskih prava u demokraciji i totalitarnom sustavu, učenike možete podijeliti u dvije grupe koje će uspoređivati članke Ustava koji govore o ljudskim pravima s materijalima koji tematiziraju život u nacističkoj Njemačkoj, fašističkoj Italiji ili NDH. Relevantne članke Ustava te ostale materijale (primjer literature za učitelja koju je potrebno prilagoditi za učenike: Odnos Nezavisne Države Hrvatske prema rasnim, etničkim i vjerskim skupinama, Rasni zakoni u Trećem Reichu, Antižidovstvo i rasno zakonodavstvo u fašističkoj Italiji, nacističkoj Njemačkoj i ustaškoj NDH; povijesni izvori, oznaka za Židove, prijava za evidenciju, nepoćudni, logori; video Rasni zakoni u NDH) pripremite učenicima u biblioteci sadržaja vaše OneNote razredne bilježnice.
Učenike unutar ovih dviju grupa podijelite u parove. U dijelu za suradnju vaše OneNote razredne bilježnice pripremite tablicu za svaki par učenika. Tablica neka bude podijeljena u dva stupca: jedan se odnosi na Ustave, drugi na totalitaristički/ustaški režim.
U prvom krugu rada jedna grupa istražuje Ustav te u odgovarajući stupac svoje tablice par upisuje članke Ustava koji se odnose na zaštitu ljudskih prava. Druga grupa analizira tekst o životu u nacističkoj Njemačkoj, fašističkoj Italiji ili NDH te u odgovarajući stupac svoje tablice par upisuje citate iz teksta koji govore o kršenju nekog prava.
Zatim grupe “razmijene” svoje digitalne tablice – par koji je popunjavao prvi stupac pronalazi par koji je popunjavao drugi stupac – nastavljaju raditi na njihovoj tablici. U drugom krugu rada prvo iščitaju što se nalazi u tablici, a zatim nadopunjuju tablicu citatom iz teksta koji govori o kršenju navedenog prava tj. člankom Ustava koji štiti navedeno ljudsko pravo, ovisno kojoj grupi pripadaju.
Primjer: uz članak 6. Ustava (Osnivanje političkih stranaka je slobodno.) učenici mogu navesti rečenicu sličnu ovoj: Sve su stranke osim ustaškog pokreta bile zabranjene.
Uz članak 15. Ustava (U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.) učenici upisuju rečenicu sličnu ovoj: Na udaru ustaškog terora našli su se Srbi, Židovi i Romi.
Po završetku, dva para koja su popunjavala iste tablice analiziraju svoj rad. S učenicima povedite razgovor o tome što su uočili u tablici, te im objasnite kako Ustav u ovoj verziji onemogućuje ponovnu pojavu rasnih zakona. Povedite raspravu o predrasudama prema drugačijima koje mogu imati veliki utjecaj na društvo, jesu li primjetili takvo ili slično ponašanje u svojoj okolini, kako su reaglirali na viđeno. Kroz raspravu izdvojite najučestalije predrasude koje se i danas događaju. Učenike podijelite u četiri skupine te neka svaka skupina snimi kratki film kojim objašnjavaju zašto je imanje predrasuda loše za društvo i kakve posljedice možemo imati zbog svojih predrasuda. Svoje filmove mogu obraditi u digitalnom alatu Kizoa te ih objaviti na školskoj internet stranici.
Za učenike s teškoćama potrebno je provjeriti razumiju li sve ključne pojmove te im je značenje potrebno ponoviti. Članke i unaprijed pripremljene tekstove za učenike s teškoćama potrebno je osmisliti s jasnim i kratkim uputama, jednostavnim i kraćim rečenicama, ako je potrebno za određenog učenika s uvećanim fontom i pojačanim tiskom, ovisno o teškoći. Upute za rad na tekstu je potrebno razlomiti i tako u koracima ponuditi postupnost. U tablicama uputno je bojama označiti samo određene dijelove koje je potrebno povezati sa tekstom ili označiti mjesta na koje je potrebno upisati određene nazive, a učeniku uz usmeno objašnjenje preporuča se osigurati i prilagođen pisani predložak. Učenicima s teškoćama više odgovaraju kraće etape rada uz dovoljno vremena za ponavljanje i spoznaju teme, a korisno je povezati učenika s drugim vršnjacima u paru ili grupi kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika. Također, potrebno mu je osigurati dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka, pojednostavljivanje naputka za rad, ali i strukturiranje na manje logičke cjeline. Učenicima s jezičnim teškoćama, ali i učenicima s oštećenjem sluha nije preporučljivo u isto vrijeme dati aktivnost koja podrazumijeva pronalaženje uzorka putem digitalnog alata i slušanje. Učenicima s oštećenjima vida važni dijelovi vizualnog sadržaja (videa i filma) mogu im se i opisati kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Sve što se promatra treba prethodno biti objašnjeno, kao i za vrijeme gledanja videa i rada na kratkom filmu te je za to dobro da ti učenici rade u paru s učenikom koji će mu pružiti podršku i usmeno opisivati što se radi i gleda. Za učenike s motoričkim teškoćama, specifičnim teškoćama čitanja i pisanja, učenike s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti dobro je pisani dio aktivnosti zamijeniti usmenim. Učenicima s teškim oblikom disleksije dopustite u pisanju uporabu velikih tiskanih slova, a učenicima s jače izraženom disgrafijom kod pisanja omogućite uporabu računala.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike na pisanje dijaloga koji se odvija između dvije osobe iz različitih povijesnih razdoblja i sustava. Učenici mogu raditi u paru te se međusobno podjele u uloge: jedan dolazi iz demokratske države 21. stoljeća (npr. Hrvatske), a drugi iz režima koji ste obrađivali.
Građanin iz demokratske države želi osnovati političku stranku i dolazi u ured gdje radi osoba koja dolazi iz sustava u kojem je takvo pravo ukinuto. Slijedi razgovor u kojemu se otkrivaju sve različitosti dvaju poredaka. Dijalog mogu uprizoriti te prikazati ostalim učenicima na školskoj priredbi.
Aktivnost Gradi se od temelja provodila bi se u sklopu nastavne jedinice Američki rat za nezavisnost ili Francuska revolucija jer se na tim sadržajima učenici upoznaju s pojmovima Ustav i trodioba vlasti.
Izradite memory kartice na kojima su napisani pojmovi (npr. Ustav – temeljni zakon države, Andrej Plenković – predsjednik Vlade, Zoran Milanović – predsjednik države, Donald Trump – američki predsjednik, predsjednik RH - vrhovni vojni zapovjednik, Vrhovni sud - najviši oblik sudske vlasti). Podijelite učenike u skupine. Svaka skupina dobiva jedan “paketić” kartica. Unutar skupine učenici se dijele u parove i “igraju jedan par protiv drugog”.
Učenici zatim samostalno odgovaraju na pitanja na temu Ustav Republike Hrvatske koristeći digitalni alat Socrative. Pitanja mogu biti: Koja institucija u RH je nositelj zakonodavne vlasti? Koja institucija ispituje i kažnjava povredu zakona ili Ustava? Tko u Hrvatskoj ima političko pravo glasa? Umjesto tekstualnog pitanja možete ponuditi fotografiju Hrvatskog sabora, demokratskih izbora, a učenici izabrati točan odgovor. Analizirajte s učenicima njihove odgovore. Pitanja koja su imala nizak postotak točnih odgovora dodatno pojasnite jer ovo je prvi put da se učenici susreću s navedenim pojmovima.
Nakon obrade teme Američki rat za nezavisnost ili Francuska revolucija učenici mogu usporediti Američki Ustav iz 18. stoljeća i Ustav Republike Hrvatske. Neka u parovima, koristeći neki digitalni alat za izradu dijagrama, primjerice, Gliffy, izrade Venov dijagram kako bi uočili i usvojili sličnosti i razlike tih zakona i država koje se na njima temelje. Izaberite nekoliko parova koji će svoje istraživanje predstaviti ostatku razreda. Potaknite učenike da prilikom izlaganja svog istraživanja ocijene kvalitetu Hrvatskog i Američkog Ustava iznošenjem vlastitog mišljenja. Istaknite učenicima kakvo je ustavno stanje u hrvatskim zemljama u 18. stoljeću u sklopu Habsburške Monarhije. Potaknite ih na uočavanje razlika između apsolutističke monarhije i republike kako bi razvili vlastito mišljenje i stav o važnosti Ustava za razvoj ljudskih prava.
Prikupljanje podataka putem digitalnog alata pogodna je aktivnost za sve učenike, pri čemu je uputno voditi brigu o interesima učenika i dostupnosti prikupljanja podataka, npr. kod učenika s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. U paru je potrebno s učenikom dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka za zajedničku izradu dijagrama. Svaku aktivnost, tj. svaki zadatak potrebno je za učenike s teškoćama planirati i izvoditi s predviđenim vremenom trajanja, uz uvođenje stanki ako je to učeniku potrebno zbog otklonjive pažnje, bržeg zamaranja i sl. (posebno za učenike s motoričkim teškoćama, deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem i poremećajem iz spektra autizma). Svakako je uputno demonstrirati način uporabe poveznice i provjeriti kako se učenici snalaze. Većina učenika može samostalno, prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje, odgovarati na pitanja, odnosno na ona na kojima je učenik bio najviše angažiran. Pri postavljanju pitanja, posebno za učenike s poremećajima glasovno-jezične govorne komunikacije, učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz spektra autizma, postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Uputno je da memory kartice na kojima su upisani pojmovi ne sadrže pojmove koje učenik ne razumije. Za učenike s oštećenjima vida poželjno je da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText, pri čemu je važan odabir mjesta sjedenja s obzirom na dotok svjetlosti.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu na mrežnim stranicama potražiti Ustav Republike Hrvatske i istražiti koja se ljudska prava njime štite i promoviraju osim političkog prava glasa. Neka izrade kviz u digitalnom alatu Kahoot! kojeg će odigrati njihove kolege iz razreda.
Započnite razgovor s učenicima o ljudskim pravima te ih usmjerite na razumijevanje državne uređenosti i zaštite ljudskih prava. Zatim im podijelite KWL tablicu u kojoj u prvi stupac trebaju navesti što znaju o ljudskim pravima, u drugi što misle da znaju, a treći stupac ispunjavaju nakon aktivnosti. Za izradu tablice možete se koristiti alatom Word online.
Podijelite učenike u skupine, a pripremite pjesme hrvatskih pjesnika za učeničku analizu po skupinama. Predlažemo S. S. Kranjčević “Moj dom“; I. Gundulić “Himna slobodi“ te ih uputite da u stihovima prepoznaju temeljna ljudska prava i vrednote koje se promiču ili se naglašava njihovo kršenje. Očekuje se prepoznavanje prava na jezik, prava na pismo, prava na posjed, prava na slobodu govora...
Nakon interpretacije književnoga predloška podijelite učenicima po skupinama primjerak Ustava RH te im zadajte zadatak da u njemu označe odredbe koje govore o pravu koje su prepoznali u analiziranoj pjesmi. Pokrenite razgovor o pjesmama koje su analizirali. Važno je da učenici prepoznaju društvene događaje koji su potaknuli književnike na pisanje takve tematike. Isto tako, važno je da učenici prepoznaju snagu i utjecaj poruke koju prenose književnici svojim djelima. Potaknite ih da promisle i iskažu o kojem bi problemu današnjice mogli pisati socijalno (društveno) angažirani pjesnici. Na koji bi problem/e društva oni ukazali da su pjesnici? Zašto? Pokrenite raspravu mogu li pjesnici utjecati na promjenu društvenih odnosa i kako? Jesu li pjesnici ti koji se slijede ili je za to potreban vremenski odmak? Nakon rasprave, učenici ispunjavaju treći stupac KWL tablice, odnosno što su naučili.
Za završetak aktivnosti, zadajte učenicima da u grupama izade nekoliko transparenata za zaštitu prava na jezik, prava na pismo, prava na slobodu govora koja su prepoznali u analiziranim pjesama. Svaka grupa neka izradi jedan transparent u borbi za jedno pravo koje izaberu. Neka osmisle odgovarajuću parolu, hashtag i simboliku koja će najbolje odražavati borbu za zaštitu izabranog prava. Učeničke transparente možete objesiti u školskom hodnik ili učionici te tako obilježiti Dan ljudskih prava ili Mjesec hrvatskog jezika.
Za interpretaciju književnog predloška za učenike s teškoćama preporučuje se provjeriti jesu li im svi pojmovi poznati te im objasniti nepoznati. Rad u KWL tablici i pomoću digitalnog alata je potrebno razlomiti na više koraka i ponuditi postupnost. Pri unošenju podataka u tablici i stupcima, važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama), zbog čega je dobro organizirati rad u paru. Važno je učeniku pripremiti jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjeriti njegovo razumijevanje. Zadatke je uputno planirati tako da se izmjenjuju lakši i teži zadatci jer se zna dogoditi da učenici zastanu na težem zadatku i tako ne uspiju riješiti dalje zadatak koji možda znaju. U dijelu aktivnosti u kojoj se radi o razgovoru o analiziranim pjesmama kod učenika koji mucaju, imaju artikulacijske poremećaje i dr. ne inzistirajte na tome da ti učenici govore pred razredom ako to sami ne žele u nekoj za njih manje motivirajućoj situaciji te potaknite i ohrabrite učenike da iznesu svoja mišljenja i pretpostavke. Pri postavljanju pitanja, posebno za učenike s poremećajima glasovno-jezične govorne komunikacije, učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz spektra autizma, postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Za navedene učenike nije poželjno upotrebljavati iznenadna i otvorena pitanja poput primjerice Reci mi sve što znaš o..., dvosmislene poruke ili igre riječima. Kod rasprave većina učenika može samostalno, prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje, prezentirati napravljeno ili može prezentirati samo dogovoreni dio, tj. onaj dio u analizi pjesme na kojem je učenik bio najviše angažiran. Prilikom izrade transparenata, kod brzopletosti u radu učenika, pružite učeniku strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Budući da je pravo na materinski jezik jedno od temeljnih prava zajamčeno Ustavom, neka učenici istraže prvi govor na hrvatskom jeziku Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, održan u Saboru 1843. godine. O važnosti i utjecaju govora na kasniji odnos prema materinskom jeziku, odnosno uvođenju hrvatskog jezika kao službenoga jezika u javnoj uporabi, mogu izraditi plakat u digitalnom alatu Canva.
Podijelite učenike u parove i pripremite im tablete. Usmeno ih uvedite u zadatak. Učenici u parovima uz pomoć tableta pronalaze tri različite internetske stranice na kojima se nalazi tekst Ustava Republike Hrvatske. Učenici zapisuju izvore u bilježnicu (NN, Zakon, Sabor ili neki drugi). Učenici u paru čitaju dio Ustava vezan uz izvorišne osnove i kroz razgovor zaključuju koje su povijesne činjenice i izvorišne osnove temeljem kojih je nastao Ustav Republike Hrvatske. Nacrtajte na ploči vremensku traku na koju ćete upisati najvažnije godine vezane uz razvoj Hrvatske od VII. stoljeća do danas. Raspravite s učenicima značenje pojma suverenost.
U nastavku učenici analiziraju prvih 20 članaka teksta Ustava na način da pročitaju tekst te u paru izrade online organizacijski dijagram u obliku umne mape, koristeći digitalni alat Bubbl.us koji omogućava brzo i jednostavno kreiranje, uređivanje i dijeljenje umnih mapa.
Podijelite učenike na način da polovica parova izrađuje organizacijski dijagram na temu temeljnih odredbi Ustava (članci 1–13) a druga polovica na temu zaštite ljudskih prava (članci 14–20). Zadatak je učenika koji istražuju temeljne odredbe da s pomoću ključnih riječi pojasne glavna obilježja suvereniteta i političkog uređenja Republike Hrvatske, a učenici koji istražuju zaštitu ljudskih prava da s pomoću ključnih riječi pojasne temeljne slobode građana Republike Hrvatske. Umna mapa treba sadržavati izvore.
Pripremite kriterije za izradu umne mape kako bi učenicima zadatak izrade bio jasan. Nakon izrade organizacijskih dijagrama, spojite parove koji su imali različite teme za istraživanje, te u nastavku učenici međusobno dijele dobivene rezultate i raspravljaju o temeljnim odredbama Ustava i zaštiti ljudskih prava u skupini, na način da kroz raspravu pokušaju odgovoriti na sljedeća pitanja: Što je Ustav? Tko donosi Ustav pojedine države? Zašto je potrebno poznavati Ustav? Na koji način nam poznavanje Ustava može pomoći u svakodnevnom životu? Jesu li svi građani Hrvatske jednaki pred zakonom? Argumentirajte vaše odgovore.
U nastavku učenici u skupini kreiraju dijagram toka u kojem jednostavno prikazuju trodiobu vlasti u Republici Hrvatskoj.
Kako bi zaključili temu koristite interaktivni digitalni alat namijenjen za izradu kvizova, diskusija i upitnika Kahoot! Pripremite pitanja vezana uz članke koje su istraživali i pitanja uz trodiobu vlasti.
Kod pronalaženja internetskih stranica rad u paru je za učenike s teškoćama općenito je dobro predvidjeti kako bi, primjerice suučenik po potrebi mogao usmjeravati učenika s određenim oštećenjem ili poremećajem ili mu pomagati (npr. učeniku s motoričkim poremećajima, oštećenjima vida). Za pronalaženje povijesnih činjenica i članaka Ustava, uputno je pripremiti predložak na kojem može stajati rečenica za nadopunjavanje, pitanje, alternativni zadatak/ci ili sl. Isto tako, pisano i/ili vizualno mogu biti prikazane ključne odrednice sadržaja, na temelju kojih učenik može sadržaj nekog članka Ustava prepričati, označiti nešto, odgovoriti na pitanja itd. Tekst mora biti sažet, s označenim ključnim dijelovima. Kod izrade organizacijskih dijagrama u obliku umne mape, potrebno je smanjiti broj novih pojmova i činjenica, a učenicima se mogu dati i predlošci sa shematskim prikazima, na kojima je potrebno prikazati sve uzročno-posljedične veze. Kod aktivnosti izrade mentalnih (umnih) mapa potrebno je voditi brigu da se učeniku ne daje unaprijed neki model mentalne mape. Svaka mentalna mapa predstavlja tok misli osobe koja ju izrađuje i ne mora biti identična s tokom misli osobe koja ju čita. Stoga, je uputno da učitelj prvo objasni učeniku s teškoćom kako se mentalne mape izrađuju te je uputno izrađivati ju zajedno. U završnoj aktivnosti potrebno je s učenikom dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka, a učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sadržajem odabranih poveznica te količinu i način davanja potrebnih informacija prilagoditi teškoći učenika.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Koristite metodu igranja uloga. Postavite učenike u situaciju da su izabrani za Predsjednika Republike Hrvatske. Njihovo predizborno obećanje bila je promjena Ustava u Članku 95 “(2) Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike”. Učenici istražuju koje je sve radnje potrebno obaviti da bi promijenili Ustav Republike Hrvatske i da se ubuduće Predsjednik Republike može birati samo na jedan mandat.
S učenicima povedite razgovor o nasilju na računalnoj mreži, što je to i u kakvim se sve oblicima pojavljuje te usporedite offline i online nasilje.
Pripremite prezentaciju o govoru mržnje koristeći neki digitalni alat za tu svrhu, primjerice PowerPoint online. Za potrebe prezentacije možete istražiti sadržaj na internet stranici Dislajkam mržnju ili sadržaj po izboru.
Učenike treba upoznati s posljedicama govora mržnje, osposobiti ih da prepoznaju govor mržnje na internetu te osvijestiti vlastitu odgovornost u procesu širenja i zaustavljanja govora mržnje.
Podijelite učenike u grupe. Svaka grupa neka pokuša dati jedan ili više primjera govora mržnje s kojim su se susreli. Pregledajte prijedloge učenika, no u slučaju da učenici ne mogu sami dati primjer, pripremite im neke primjere unaprijed. Primjeri (crtež, grafit, poruka, razgovor…) mogu biti iz povijesti, konkretni primjeri s interneta, dnevnog tiska, sa zidova ulica i slično bez korištenja imena ili izmislite za potrebe aktivnosti. Svakoj grupi dodjelite jedan primjer govora mržnje. Pripremite listić na kojem učenici navode što je bio uzrok tog govora mržnje (vjerski, spolni, rasni, politički, nacionalni, fizički izgled/nedostatak…), o kojoj je vrsti mržnje riječ (ksenofobija, antisemitizam, etnocentrizam, nacionalizam…), a u poseban stupac trebaju upisati odredbu iz Ustava Republike Hrvatske u kojoj je naznačeno da je govor mržnje zabranjen, opisati moguće posljedice tog govora mržnje po pojedinca ili skupinu, navesti što bi se moglo učiniti kada se naiđe na govor mržnje te gdje i kome se obratiti za pomoć ili prijavu. Zaključke mogu predstaviti koristeći neki alat za izradu prezentacija, primjerice PowerPoint online ili neki alat za izradu umnih mapa, kao Coggle. Izrađene umne mape mogu se ispisati na papir i izložiti na panou u školskom hodniku predviđenom za promociju nenasilja.
Uputite učenike na stanicu Red Button gdje mogu prijaviti govor mržnje ali ih i upoznati s posljedicama u slučaju lažnih prijava.
Učenicima s teškoćama je potrebno omogućiti da pročitaju jedan primjer govora mržnje, koji će tekstualno biti učeniku prilagođen te će ga moći pročitati dva ili više puta, tj. koliko mu je potrebno da usvoji sadržaj. Pritom je važno da se učeniku objasne ključni pojmovi koji mogu učeniku biti nerazumljivi ili da pripremljeni primjeri budu za učenika s teškoćom prilagođeni (s manje detalja i pojmova). Važno je voditi se onim prilagodbama koje odgovaraju konkretnom učeniku jer nijedan učenik nije jednak, čak i ako ima istu vrstu teškoće. Učenicima više odgovaraju kraće etape rada uz dovoljno vremena za ponavljanje i spoznaju teme, a korisno je povezati učenika s vršnjacima u grupi kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika uz osiguravanje dodatnog vremena ako je učeniku to potrebno za izvršavanje zadatka, pojednostavljivanje naputka za rad, ali i strukturiranje na manje logičke cjeline. Za učenike s intelektualnim teškoćama količinu pojmova potrebno je smanjiti u skladu sa za njih postavljenim ishodima. Zadatke ćete olakšati ako ponudite riječi/pojmove koji će učenici razvrstavati u pripremljene tablice ili tako da trebaju nadopuniti slikovni prikaz. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je osigurati pomoć oko izrade umnih mapa ili drugih aktivnosti koje uključuju IKT.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici sastavljaju bonton kako se ponašati na internetu i što učiniti u slučaju narušavanja i kršenja ljudskih prava te objašnjavaju posljedice nepoštivanja. Svoje istraživanje prikazuju koristeći Adobe Spark te rad objavljuju na mrežnoj stranici škole.
Council of Europe, Film o našoj organizaciji, videozapis (5. 3. 2020.)
Europski parlament, Demokracija i ljudska prava (5. 3. 2020.)
GOOD inicijativa (2017), Ah, ta demokracija. Youtube videozapis (5. 3. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.