C.5.1.A. Prepoznaje rizike s kojima se susreću mladi vozači automobila i motocikla.
C.5.1.B. Analizira opasnosti iz okoline, prepoznaje rizične situacije i izbjegava ih.
Vrste prometa
Više od polovice europskoga stanovništva zaposleno je u tercijarnom sektoru gospodarstva. U njega spadaju trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam. Sjećate li se što spada u primarni, što u sekundarni, a što u kvartarni sektor? Znate li kako se dijeli promet?
Pogledajte video i saznajte odgovore!
VRSTE PROMETA Promet je gospodarska aktivnost koja spada u tercijarni sektor djelatnosti, glavna funkcija mu je povezivanje te je osnova razvoja ostalih djelatnosti od poljoprivrede do turizma Promet čine tri elementa: objekt, prijevozno sredstvo i prometni put Promet se dijeli na četiri tipa: kopneni, zračni, pomorski i telekomunikacijski. Kopneni promet dodatno se dijeli na: cestovni, željeznički, cjevovodni te riječni ,jezerski i kanalski. Cestovni promet je najvažniji oblik prometa u svijetu te se s razvojem cestovnog prometa istodobno razvijaju i ostale vrste prometa. Taj proces uključuje i integraciju svih vrsta prometa u jedan složeni prometni sustav. Cestovni promet je najrasprostranjeniji oblik prometa te je omogućio slobodno kretanje ljudi i roba „od vrata do vrata”. 1930.-tih u Njemačkoj se grade prve autoceste koje dodatno ubrzavaju promet i pospješuju njegovu sigurnost. Danas se u Europskoj cestovnoj mreži ističu cestovni prometni koridori od kojih neki kao što je koridor V ili koridor X prolaze kroz Hrvatsku. Na žalost zbog sve veće dostupnosti i zbog povećanja standarda u svijetu, cestovni promet uvelike utječe na zagađenje kroz emisiju CO2 te veliki broj prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Željeznički promet se pojavljuje razvojem parnog stroja te se prve lokomotive pojavljuju početkom 19. stoljeća. To je uvelike utjecalo na razvoj industrije zbog relativno brzog i količinski velikog prijevoza tereta, roba i ljudi. U drugoj polovici 2o.-tog stoljeća dolazi do napretka i revitalizacije željezničke mreže u Europi i u svijetu te se uvode brzi vlakovi namijenjeni isključivo putničkom prometu. Danas željeznica osim sve veće uloge u prijevozu kontejnera ima veliki značaj u međugradskom prijevozu putnika (intercity vlakovi). Riječni, jezerski i kanalski promet je vrsta prometa koja se odvija plovnim rijekama i kanalima kao naprimjer plovni put Rajna – Majna –Dunav. Većinom se prevozi masovni teret, a putnički promet je uglavnom ograničen na turističke plovidbe riječnim i jezerskim kruzerima. Cjevovodni promet se počeo razvijati pronalaskom nafte i zemnog plina te danas ima strateški važnu ulogu u povezivanju država zbog opskrbe energijom. Pomorski promet je do velikih geografskih otkrića bio vezan uz rubna i zatvorena mora, no njegov značaj se mijenja otkrićem novih kontinenata te razvoj prekooceanskih brodova. Razvoj pomorskog prometa prolazio je kroz nekoliko faza: etapu jedrenjaka, parobroda te etapu modernih diesel brodova i brodova na nuklearni pogon. Današnji promet najveći je na Tihom i Atlantskom oceanu, a najmanji na Indijskom oceanu. Uglavnom se prevozi nafta, zemni plin, sipki teret i kontejneri, a prijevoz putnika zauzima maleni udio te je pretežito vezan za prijevoz putnika trajektima i turističkim brodovima. Zračni promet – Iako je prvi avion poletio 1903. godine, razvitak zračnog prometa i njegova ekspanzija počinju nakon 1945. godine. Avioni postaju sve brži, tiši i ekonomičniji te daleka putovanja postaju prihvatljiva sve većem broju putnika. Danas se civilnim zrakoplovima uglavnom prevoze putnici te skuplja i osjetljivija roba koja zahtijeva brzi transport. Telekomunikacijski promet – Razvoj telekomunikacijskog prometa počinje otkrićem telegrafa, telefona i radija u 19. stoljeću te televizije u 20. stoljeću. Ta vrsta prometa prenosi informacije, vijesti, podatke i slike. Revolucija telekomunikacijskog prometa počinje otkrićem čipa i kasnije optičkih vlakana čime se prijenos informacija odvija trenutno. Razvojem interneta i mobilne telefonije kreće nova era u razvoju te vrste prometa te telekomunikacijski promet ima vodeću ulogu u globalizaciji svijeta. Gradski promet – Gradski promet je naziv za sustav javnog prijevoza i integraciju gotovo svih vrste prometa. Vrlo je složen te važnu funkciju u organizaciji ima pješački promet zbog velike cirkulacije stanovništva. Ekološki problemi – Suvremeni promet stvara brojne ekološke probleme koje bi mogli podijeliti u nekoliko skupina: onečišćenje zraka, vode i tla, buka, potrošnja energije, potrošnja prostora i stupanj akcidencije. Razvoj tehnologije donosi neka nova rješenja u vidu električnih automobila, autonomnih vozila, ograničenje brzine vožnje i hyperloop pogona te u bliskoj budućnosti možemo očekivati novu prometnu revoluciju.. Transkript: .
Što mislite, kojom se vrstom prijevoza danas prevozi najviše tereta? Je li se to mijenjalo kroz povijest? Kako globalizacija utječe na razvoj pojedine vrste prometa?
Naizgled bezazlena prometna sredstva
Što sve znate voziti? Što još planirate naučiti voziti? Jeste li već dobili svoju vozačku dozvolu? Je li automobil danas statusni simbol ili uobičajena pojava? Otkad je to tako? Možete li zamisliti da će neko drugo prometno sredstvo imati ravnopravan status?
Možete li prepoznati rizike s kojima se susrećete u prometu kao pješaci ili kao vozači bicikla/romobila/rola? Jeste li spremni za uključivanje u promet kao vozači automobila? Koja rizična ponašanja mladih mogu izravno ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu? Što ste naučili iz kampanje “Kad piješ ne vozi”?