Porazgovarajte s učenicima o korisnosti prikupljanja različitih podataka i njihove statističke analize. Zamolite ih da svoje primjere upišu na za ovu temu pripremljen kanal vaše grupe na Teams mreži i kratko raspravite o razlozima prikupljanja podataka, s kojom namjerom se prikupljaju, tko smije prikupljati, jesu li potrebne posebne dozvole za prikupljanje podataka, što su to osobni podaci i kome se smiju ustupati na korištenje. Upitajte ih na koji način bi se mogli iskoristiti podaci o uzrocima smrtnosti odraslih.
Iz Izvješća o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2018. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izdvojite dijelove publikacije u kojima su navedeni podaci o uzrocima smrti u 2018. godini za Republiku Hrvatsku i vašu županiju. U podacima su uzroci smrti raspodijeljeni u 17 osnovnih kategorija. Učenicima zadajte da samostalno, koristeći alat za tablične proračune Excel, izrade proračunsku tablicu u koju će unijeti dane podatke za sve kategorije za Republiku Hrvatsku i vašu županiju. Podatke neka prikažu stupčastim dijagramom i podijele ih s vama putem Teams mreže.
Na nekom od narednih sati podijelite učenike u 4 grupe i zadajte im zadatke: prva grupa neka iz grafičkog prikaza izdvoji 5 najčešćih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj; druga grupa neka iz grafičkog prikaza izdvoji 5 najčešćih uzroka smrti u vašoj županiji; treća grupa neka iz grafičkog prikaza izdvoji najčešći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj i analizira po potkategorijama prema podacima iz Izvješća; četvrta grupa neka iz grafičkog prikaza izdvoji najčešći uzrok smrti u vašoj županiji i analizira po potkategorijama prema podacima iz Izvješća.
Zadane podatke učenici prikazuju tablično (relativnim frekvencijama) i crtanjem kružnog dijagrama. Slike svojih radova na satu neka podijele s vama, nakon čega ih projicirajte i zajedničkom raspravom analizirajte dobivene rezultate. Utvrdite sličnosti ili odstupanja podataka na razini države u odnosu na vašu županiju. Prokomentirajte rezultate i povedite raspravu s učenicima što misle da je uzrok u odstupanju rezultata njihove županije od ostatke države, znaju li uzroke i razloge nastajanja bolesti s najvećom smrtnosti, može li se učiniti nešto po pitanju prevencije obolijevanja, u kojoj životnoj dobi bi trebalo uvoditi zdrave stilove života (kad bolest nastupi ili ranije), koji su to vodeći razlozi/načini života koji pospješuju razvoj teških i kroničnih bolesti s visokom smrtnošću (prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, masna i kalorična hrana, visoki krvni tlak i sl.). Pretraživanjem mrežnih stranica učenici mogu saznati više o moždanom udaru i srčanom udaru.
Prema analiziranim podacima i stečenim znanjima učenici izrađuju infografiku koristeći Piktochart. U infografiku neka uključe vlastite grafove i mjere koje bi u njihovoj županiji mogli poboljšati zdravstveno stanje populacije i u konačnici, kroz neko vrijeme, smanjiti smrtnost odraslih. Infografiku objavite na mrežnoj stranici vaše mjesne zajednice/grada/županije.
Obratite pozornost učenicima na različite preventivne programe za sprečavanje pojedinih oboljenja s kojima su se susreli u medijima i utvrdite postoji li korelacija između tih programa i rezultata vaše analize.
Za korištenje proračunske tablice i korištenje ostalih digitalnih alata izradite pisane ili slikovne upute. Za učenike s intelektualnim teškoćama ili specifičnim teškoćama u učenju pripremite riješeni primjer izračuna te smanjite broj podataka koje će unositi u proračunsku tablicu. Podatke koje trebaju unijeti označite različitim bojama povezanim s bojama u tablici radi lakšeg snalaženja. U radu u skupini učenicima s teškoćama dajte konkretni zadatak koji će oni izvršiti.
Za učenike s intelektualnim teškoćama pitanja u raspravi formulirajte tako da na njih mogu odgovoriti jednom riječi ili im ponudite višestruki odabir odgovora (ne više od 2).
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Na poveznici Statistički podaci o uzrocima smrti neka pronađu podatke o glavnim uzrocima smrti u državama članicama Europske unije za 2016. godinu (najnoviji dostupni podaci) i proanaliziraju ih. Pronađene podatke neka prikažu kružnim dijagramom. Navedite ih da, između ostalog, obrate pozornost i na broj oboljelih od raka, koji je u Republici Hrvatskoj bio najviši od svih država članica i razmisle o tome koje bi se akcije na nacionalnoj razini još mogle poduzeti za smanjenje tih rezultata. Rezultate svog rada mogu prezentirati ostalim učenicima u razredu ili školi 7. travnja, na Svjetski dan zdravlja.
Razgovarajte s učenicima o tome sjećaju li se kada su zadnji put bili bolesni i koje su simptome imali. Pitajte učenike: Znate li što znači riječ ANAMNEZA? Znate li da vaš liječnik upisuje u zdravstveni karton podatke koji sadrže sve okolnosti koje su prethodile sadašnjem stanju tj. bolesti ? Što mislite zašto je važno upisivati podatke o vašim navikama, imanju kućnih ljubimaca, zanimanju koje obavljate, bolesti koje ste preboljeli, bolestima od kojih su bolovali članovi vaše uže obitelji, rezultate svih zdravstvenih testiranja? Što mislite zašto upisuje te podatke? Nakon toga potaknite učenike da pretraživanjem mrežnih stranica istraže značenje te riječi (npr. na portalima enciklopedija.hr i hjp.znanje.hr). Upitajte učenike: Znate li koji su najčešći uzroci smrti u većim zemljama svijeta i u Republici Hrvatskoj? Mislite li da su podaci koje liječnici upisuju u kartone pacijenata, odnosno anamneza pacijenata, važni za praćenje stanja pacijenata kao i njihovih bolesti koje su mogući uzrok smrti?
Podijelite učenike u grupe i zadajte im zadatke. Svaka grupa neka predstavlja jedan kontinent u svijetu. Učenici će istraživati tri najčešća uzroka obolijevanja i smrti u zemljama na zadanom kontinentu. Zadajte svim grupama učenika jednaki period istraživanja, od 1990. godine do 2017. godine kako bi usporedba podataka bila relevantna. Učenici svoja istraživanja mogu provesti na Our World in Data (mogućnost pregleda po zemljama, odabire se “Change country”, a klikom na oznaku play (trokutić) vidi se promjena od 1990. godine do 2017. godine). Učenici će temeljem provedenih istraživanja izraditi interaktivnu kartu po grupama u online alatu Visme (alat Maps iz izbornika Data) prema uputama za izradu interaktivne karte.
Nakon što učenici na interaktivnoj karti različitim bojama označe zemlje koje su istraživali prema trima najčešćim uzrocima obolijevanja i smrti, neka na istoj mrežnoj stranici pronađu podatke za Republiku Hrvatsku. U usporedbi Republike Hrvatske s drugim zemljama svijeta mogu uočiti razvijenost pojedinih zemalja, pristupačnost zdravstvenom sustavu i slično.
U zaključku aktivnosti naglasite učenicima važnost praćenja vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti u svijetu i svakoj pojedinoj zemlji jer se u skladu sa stopama smrtnosti i obolijevanja određuju zdravstveni prioriteti pojedine zemlje, tj. zdravstvene politike. Na taj način se upozorava na goruće probleme pojedine države, izrađuju različiti preventivni programi i pravovremeno provode mjere prevencije. Samo zdravi pojedinci doprinose razvoju gospodarstva i društva u cjelini.
Kako bi učenici raspravili što je potrebno promijeniti u svakodnevnom životu kako bi se sačuvalo zdravlje obitelji možete nastaviti s provođenjem sljedeće izvannastavne aktivnosti u ovom scenariju poučavanja pod nazivom “Bolje spriječiti, nego liječiti."
Učenicima prezentirajte grafički prikaz usporedbe deset vodećih uzroka smrti 1900. i 2010. godine. Uputite ih da trebaju istražiti kako je svakodnevnica industrijske revolucije, ali i relativna nerazvijenost medicine i higijenskih uvjeta utjecala na život i smrt (izvori: Diseases in industrial cities in the Industrial Revolution, Causes of illness and disease, Disease in the Industrial Revolution). Izvori su na engleskom jeziku pa po potrebi uključite kolegu/kolegicu iz Engleskog jezika.
Učenicima predstavite vodeće uzroke smrti danas u svijetu i u gospodarski različito razvijenim regijama svijeta. Zamolite ih da usporede podatke s onima od prije sto godina. Koje su se promjene dogodile u posljednjih sto godina što se tiče razvoja medicine (cijepljenje, precizni dijagnostički i laboratorijski postupci), razvoja lijekova (antibiotici), higijenskih uvjeta, ali i komfora života? Utječe li današnji način života na razvoj bolesti koje odnose najveći broj života (kardiovaskularne bolesti i sjedilački način života)?
Učenike podijelite u grupe sukladno tome koliko ih je te koliko bolesti s popisa najsmrtonosnijih želite obraditi. Svaka grupa istražit će jednu bolest te napraviti infografiku s ključnim podacima: kratak opis bolesti i njezina obilježja te najučestaliji razlozi zašto do nje dolazi i kako ju spriječiti. Interaktivnu infografiku mogu izraditi koristeći alat Visme.
Učenicima u OneNote Razrednoj bilježnici pripremite obiteljski portfolio u kojem će učenici određeni period bilježiti svoje i navike jednog ili više članova obitelji: mogu se zabilježiti zanimanja kojima se bave, hobiji, najčešće namirnice koje konzumiraju, eventualne loše navike koje utječu na zdravlje. Učenici mogu navesti i koliko se vremena dnevno provede sjedeći, navike spavanja, konzumaciju vode nauštrb drugih tekućina...
Nakon isteka praćenja učenike zamolite da analiziraju podatke koje su prikupili te ih usporede s infografikama koje su izradili. Učenici, uz vašu podršku, pristupaju izradi plana za zdravlje obitelji. Na tjednoj bazi mogu opisati koje navike je potrebno uvrstiti, koje mijenjati, smanjiti ili potpuno izbaciti kako bi zaštitili svoje zdravlje te uspjeh u provođenju plana.
Na osnovu svojih obiteljskih portfolija neka učenici izdvoje najčešće nezdrave navike te prijedloge zdravijih alternativa te pripreme Sway dokument koji mogu objaviti na mrežnim stranicama škole, ali i predstaviti na npr. roditeljskim sastancima ili na otvorenim danima škole.
Uputite učenike da kod kuće pogledaju video Važnost zdravlja. Na satu se osvrnite na video zajedno rješavajući kviz uz raspravu. Porazgovarajte s učenicima što je to obiteljska anamneza. U obiteljskoj anamnezi ispituju se i analiziraju podaci o bolestima u užoj i široj obitelji koji su važni za otkrivanje prirode bolesti. Važne su informacije o bolestima u bližoj obitelji te se postavljaju pitanja o svim bolestima za koje naslijeđe igra bitnu ulogu kako bismo mogli prevenirati nasljedne bolesti.
Podijelite učenike u skupine te im zadajte da sami istraže od kojih bolesti ljudi najčešće obolijevaju i umiru u Hrvatskoj, jesu li ikad čuli za neke od tih bolesti i zbog čega nastaju. Objasnite im važnost pronalaženja vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju. Neka uoče da su vodeći uzroci smrtnosti bolesti srca i krvnih žila. Za razliku od genetske predispozicije razvoja kronične bolesti srca i krvnih žila, moguće je utjecati na usvajanje zdravih stilova života koji će usporiti ili odgoditi oštećenja krvno-žilnog sustava. Neka učenici istraže na koje je čimbenike iz okoline (nezdravi stilovi života, masna i kalorična hrana, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje...) moguće utjecati prevencijom i pravovremenim liječenjem. Kako zaštiti srce te koji su uzroci obolijevanja učenici mogu potražiti na stranici Bolesti srca i krvnih žila.
Neka na mrežnoj stranici Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2019. godini pronađu podatke o stopi 10 vodećih uzroka smrti (broj umrlih na 100000 stanovnika). Koristeći te stope i podatke o broju stanovnika njihovog mjesta/županije neka izračunaju koliki bi mogao biti broj umrlih za svaki od prvih pet vodećih uzroka u njihovom mjestu i županiji. Podatke o broju stanovnika mogu pronaći na stranici Popis stanovništva.
Zatim im zadajte da te podatke prikažu linijskim ili stupčastim dijagramom frekvencija. Uz dijagrame neka ispišu sve ono što su istražili u prethodnom zadatku.
Možete im zadati da izrade plakate o Svjetskom danu srca. Zanimljive primjere mogu istražiti na stranici HZJZ Svjetski dan srca “POBIJEDI SRCEM BOLESTI SRCA”. Cjelokupan rad skupine neka dokumentiraju na zajedničkom Padlet zidu (Wall) koji ste unaprijed pripremili. Potaknite učenike da komentiraju radove drugih grupa pazeći na primjerenu i poticajnu komunikaciju. Plakate izložite na pano u hodniku škole 29. rujna kada se obilježava Svjetski dan srca.
Za učenike s intelektualnim teškoćama ili specifičnim teškoćama u učenju bilo bi dobro tekst sa stranice Bolesti srca i krvnih žila prilagoditi, skratiti, izdvojiti bitno, učiniti tekst lakim za čitanje(povećati font, prorede, rečenice pisati svaku u novi red i sl.) Izdvojite samo jednu tablicu iz Izvješća o umrlim osobama u RH koju će ovi učenici trebati pronaći podatke potrebne za izradu dijagrama. Unaprijed im pripremite i izdvojite podatke vezane uz broj stanovnika.
Za izradu dijagrama izradite jednostavne upute, možete im pomoći riješenim primjerom. Za korištenje digitalnih alata, izradu plakata također izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Zainteresirani učenici neka detaljnije istraže na mrežnim stranicama o najčešćim nasljednim bolestima u populaciji navedenim na poveznici Protresite obiteljsko stablo. Svoja istraživanja neka usmjere na mogućnosti ranog otkrivanja-dijagnosticiranja bolesti i stanja u pojedinim obiteljima te koji se zdravi životni stilovi preporučuju članovima rizičnih obitelji. Prikupljene podatke i preporuke neka prikažu u obliku brošure koju mogu izraditi koristeći online grafički editor Piktochart.
Pokažite učenicima videozapis I had a black dog, his name was depression kojim ćete ih pokušati zainteresirati za temu. Budući da je videozapis na engleskom jeziku učenici podijeljeni u četiri grupe mogu na satu Engleskog jezika prevesti naraciju na hrvatski (svaka grupa prevodi po jedan dio).
Povedite raspravu s učenicima o depresiji, jednoj od najčešćih bolesti među svim psihičkim poremećajima. Skrenite im pozornost da je Svjetska zdravstvena organizacija predvidjela da će 2020. godine depresija biti druga najraširenija bolest u svijetu, odmah iza srčanih bolesti te da se depresija češće javlja unutar nekih obitelji. Nasljedna je bolest. Upitajte ih: Jeste li ikad čuli za riječ anamneza? Što to znači? Kome ju dajemo i zašto? Jeste li čuli za neku poznatu osobu koja je u javnosti progovorila o svojoj borbi s depresijom? Tko pomaže depresivnim ljudima? Jeste li ikada čuli da je kod depresije poremećena kemijska ravnoteža u mozgu? Kako pomoći osobi sa simptomima depresije?
Učenici na mrežnim stranicama istražuju kemijsku strukturu, mjesto izlučivanja i ulogu kemijskih spojeva koji prenose živčane impulse, neurotransmitere. Podijeljeni u četiri tima, istražit će po jedan od četiri najpoznatija neurotransmitera: acetilkolin, noradrenalin, serotonin i dopamin. Korisne podatke mogu pronaći na mrežnim stranicama HZJZ, primjerice Depresija: razgovarajmo i Borimo se protiv depresije.
Pripremite kratke i jasne upute u pisanom obliku sa svim potrebnim koracima te provjerite njihovo razumijevanje kod učenika. Upute pripremite koristeći neki alat za obradu teksta, primjerice Libre Writer. Potrebno je pretražiti mrežne stranice i selektirati informacije o temi tima, izračunati relativnu molekulsku masu neurotransmitera, osmisliti dva pitanja za učenike ostalih timova kojima će provjeriti koliko su pozorno pratili izlaganje, izraditi izvješće svim prikupljenim relevantnim informacijama u obliku digitalne knjige koristeći alat BookCreator, predstaviti rezultate istraživanja ostatku razreda, kreirati QR kod poveznice na svoju digitalnu knjigu pomoću alata QR code generator. Uputite učenike da odmah na početku rada podijele navedene zadatke unutar tima.
Neka svaki tim napiše formulu spoja i zalijepi ga na plakat koji će biti postavljen u učionici. Pokraj slike formule spoja neka nalijepe ispisani QR kod.
Za učenike s oštećenjem vida osigurajte narativne opise videa. Za sudjelovanje u istraživanju učenicima s intelektualnim teškoćama ili teškoćama u učenju pripremite konkretne zadatke i materijale lake za čitanje. Za razumijevanje i lakše zapamćivanje djelovanja neurotransmitera odaberite slikovni prikaz.
Za korištenje digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Zainteresirani učenici mogu proučiti dostupnu literaturu vezanu uz probleme mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj na stranicama HZJZ: Podržimo ulaganje u mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj ili Brinimo o mentalnom zdravlju mladih!.
Temeljem prikupljenih informacija u suradnji sa školskim psihologom mogu izraditi vlastiti postupnik kako prepoznati i pomoći svojim školskim kolegama koji se osjećaju depresivno i usamljeno. Osmišljeni postupak neka prikažu infografikom koju mogu kreirati koristeći Genially te je izložiti u hodniku i, uz prigodan tekst, objaviti na Facebook stranici škole.
NEJM Group. The Burden of Disease and the Changing Task of Medicine (17.1.2021.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.