Namjena je ove aktivnosti upoznati učenike s postupnim nastankom velikih svjetskih muzejskih kuća i umjetničkih manifestacija. Također, prateći proces nastanka od prvih privatnih zbirki, preko nacionalnih državnih muzeja do suvremenih muzejskih franšiza, učenici prepoznaju nastanak nove gospodarske grane – muzejskog turizma. Razgovarajte s učenicima o razlozima ljudske potrebe za skupljanjem i posjedovanjem umjetnina. Možda su nečiji roditelji kolekcionari, a možda i sami učenici stvaraju zbirke predmeta koji su im važni (salvete, značke, marke…).

Uvedite ih u temu kratkim predavanjem/prezentacijom o prvim poznatim zbirkama (muzej ratnog plijena kod Ištarinih vrata u Babilonu, pinakoteka i halkoteka na Akropoli, rimska pljačka grčkog umjetničkog blaga i dr.). Razgovorom navedite učenike na zaključak o zajedničkim obilježjima zbirki starog vijeka. Naglasite koliko je vremena prošlo do nastanka prvih novovjekovnih zbirki koje se postupno granaju na prirodoznanstvene i umjetničke.

Učenike zatim podijelite u manje grupe kako bi izvršili zadatak. Neka odaberu jedan od predloženih muzeja ili neku od velikih umjetničkih manifestacija, a zatim prikupljene informacije o njima postave na lentu vremena na zajedničkoj platformi. Učenici će putem tableta ili pametnog telefona istražiti podatke o zbirci ili muzeju. Koristeći se digitalnim alatom ThingLink, neka napišu kratak tekst o njegovu nastanku i razvitku. Na razrednu lentu vremena čiji naslov može biti Povijest muzeja i festivala, mogu umetnuti fotografije ili kratke filmove. Svaka će grupa tekstom i ilustracijama ukratko predstaviti odabranu instituciju, a predlažemo sljedeće:

• Vatikanski muzej
• Kunstmuseum Basel
• Ashmolean, Oxford
• Louvre muzeji
• Britanski muzej
• Arheološki muzej Split
• Strossmayerova zbirka starih majstora
• Guggenheim muzeji
• Venecijanski biennale
• Art Basel
• Muzej Apoksiomena na Lošinju.

Izvještaji skupina moraju sadržavati:

1. mjesto i vrijeme nastanka
2. ideju osnivača
3. poticaj i svrhu nastanka
4. glavna djela koja čuvaju.

Radeći na zajedničkoj platformi, učenici će oblikovati lentu vremena koju prema potrebi mogu dopunjavati i upotrebljavati kao trajni izvor informacija. Na kraju kratkih izlaganja grupa navedite učenike na zaključak o sličnostima i razlikama kad je riječ o nastanku pojedinih zbirki, muzeja i likovnih manifestacija. Izradite Vennov dijagram u digitalnom alatu Meta-Chart kojim ćete usustaviti razloge nastanka pojedinih institucija u tri kruga: privatni, nacionalni, komercijalni. Raspravite u razredu o rezultatima usustavljivanja i navedite učenike na donošenje zaključaka o razlozima nastanka zbirki nekad i danas.

Kratkim predavanjem o nastanku antičkih i renesansnih zbirki uvedite učenike u temu institucionalizacije umjetnosti. Učenike zatim podijelite u manje grupe i usmjerite ih na izvedbu zadatka. Neka odaberu jedan od predloženih muzeja ili velikih umjetničkih manifestacija, a zatim neka prikupljene informacije o njima postave na lentu vremena na zajedničkoj platformi. Učenici putem tableta ili pametnog telefona trebaju istražiti podatke o zbirci ili muzeju. Koristeći se digitalnim alatom ThingLink, neka napišu kratak tekst o njegovu nastanku i razvitku. Na razrednu lentu vremena čiji naslov može biti Povijest muzeja i festivala, mogu umetnuti fotografije ili kratke filmove. Svaka će grupa tekstom i ilustracijama ukratko predstaviti odabranu instituciju, a predlažemo sljedeće:

• Vatikanski muzej
• Kunstmuseum Basel
• Ashmolean, Oxford
• Louvre muzeji
• Britanski muzej
• Arheološki muzej Split
• Strossmeyerova zbirka starih majstora
• Guggenheim muzeji
• Venecijanski biennale
• Art Basel
• Muzej Apoksiomena u Lošinju.

Izvještaji skupina moraju sadržavati: mjesto i vrijeme nastanka, ideju osnivača, poticaj i svrhu nastanka, glavna djela koja čuvaju, autora arhitekture.

Radeći na zajedničkoj platformi, učenici će oblikovati lentu vremena koju prema potrebi mogu dopunjavati i upotrebljavati kao trajni izvor informacija. Na kraju kratkih izlaganja grupa navedite učenike na zaključak o sličnostima i razlikama kad je riječ o nastanku pojedinih zbirki, muzeja i likovnih manifestacija. Izradite Venn chart kojim ćete usustaviti razloge nastanka pojedinih institucija u tri kruga: privatni, nacionalni, komercijalni. Raspravite u razredu o rezultatima usustavljivanja i navedite učenike na donošenje zaključaka o razlozima nastanka zbirki nekad i danas.

Zainteresiranim učenicima predložite istraživanje o osnivanju novog ogranka Louvrea u Abu Dhabiju i o kupnji najskuplje slike na svijetu. Riječ je o slici Leonarda da Vincija Salvator Mundi (1499. - 1510.). Također, neka istraže i o kontroverzama kad je riječ o njezinu podrijetlu. Rezultate istraživanja mogu pohraniti na razrednoj lenti vremena izrađenoj s pomoću digitalnog alata ThingLink.

Potaknite učenike na razmišljanje o nastanku zbirke umjetnina i pitajte ih kakva bi djela odabrali za svoju zbirku da su kustosi u muzeju. Provedite kratku usmenu anketu među učenicima i pitajte ih prema kojim bi se kriterijima ravnali pri izboru – cijenom, kvalitetom, ugledom autora, ukusom publike ili osobnim ukusom. Projicirajte zatim reprodukciju kakva djela poslijeratne apstrakcije, npr. nekog djela autora Cyja Twomblyja. Pitajte ih zatim bi li u zbirku uvrstili to djelo i zašto. Potaknite daljnji razgovor o razumijevanju djela moderne i suvremene umjetnosti, o kriterijima procjene kvalitete umjetničkog djela i mjerilima vrijednosti. Također, pitajte ih smatraju li da su kriteriji vrednovanja umjetničkog djela vječni ili se s vremenom mijenjaju i zašto.

Kao nagovor na aktivnost projicirajte u razredu kratak dokumentarni film o uspjehu nekog od suvremenih kontroverznih autora kao što su Damien Hirst, Jeff Koons i Maurizio Cattelan o čijoj pojavi i opusu kao subverzivnog provokatora na likovnom tržištu, koji je gotovo potkopao organizaciju Art Basel festivala u Miamiju 2018. godine, govori kustos Francesco Bonami.

Analizirajte s učenicima film koji ste odabrali postavljajući sljedeća pitanja: Tko govori o umjetniku – on sam ili neka druga osoba? Tko je ta osoba – likovni kritičar, povjesničar umjetnosti, kustos...? Govori li kritički, analitički ili apologetički o opusu umjetnika? Na kakvim se manifestacijama izlažu djela i koja je prvotna funkcija tih događaja?

Organizirajte učenike u četveročlane grupe i zadajte im da u katalogu Salona mladih 2022. odaberu jednog umjetnika/umjetnicu i osmisle projekt promotivno-prodajne kampanje. Koristeći se digitalnim alatom Trello, organizirajte poslove – podjelu zaduženja u grupi: kritičar koji piše pozitivnu kritiku o mladom umjetniku/umjetnici ili novinar koji vodi intervju, voditelj galerije, kustos, marketinški stručnjak, PR stručnjak, sponzor, voditelj logistike, aukcijska kuća… Učenici će u grupama realizirati zadatak na zajedničkoj platformi, a faze projekta prezentirati s pomoću digitalnog alata Prezi u razredu. Na kraju neka glasanjem odluče koja je kampanja najbolja.

Zainteresirane učenike uputite na proučavanje funkcioniranja sustava aukcijskih kuća. Neka prouče načine provođenja aukcija umjetnina i postizanja cijena te dostupne podatke o kupcima. Učenici će rezultate istraživanja prezentirati s pomoću digitalnog alata Prezi.

Započnite razgovor u razredu o problemu komercijalizacije umjetnosti postavljajući pitanja: Određuje li kvalitetu umjetničkog djela njegova cijena ili obrnuto? i Je li svako djelo velikog umjetnika veliko? Zatim prikažite kratak videoisječak trenutka u kojim je Banksy nasamario aukcijsku kuću Sotheby's 2018. godine, objasnite podrijetlo i okolnosti događaja te pitajte učenike o njegovu značenju.

Zbog zahtjevnosti aktivnosti predlažemo provođenje tzv. obrnute nastave i pripremu materijala za debatu za domaću zadaću. Nemojte unaprijed otkriti temu debate, već uputite učenike na samostalno istraživanje umjetnika kao što su Picasso, Dalí, Pollock, Koons, Hirst, Manzoni, Klein, Weiwei, Stilinović. Zadajte im sljedeće elemente istraživanja:

• Koje su tri ključne točke u usponu karijere/popularnosti umjetnika?
• Koje su uobičajene teme koje umjetnik problematizira?
• Kakav je komercijalni status umjetnika?

Neka učenici istraže videomaterijal čije poveznice trebaju objediniti na njima dostupnoj stranici osobnog pretinca predviđenog za izradu domaće zadaće. Na taj će način unaprijed pripremiti materijal potreban za argumentaciju u debati.

Podijelite razred u dvije grupe koje će debatirati na temu Kome pripada umjetnost – kupcu ili čovječanstvu? Grupi koja zagovara zaštitu prava autora i vlasnika djela, predložite da kao primjere za argumentaciju uzmu Picassa, Dalíja, Pollocka, Koonsa, Hirsta. Istodobno, grupi koja zagovara pravo čovječanstva na pristup umjetnosti, predložite izvore o Manzoniju, Kleinu, Smithsonu, Weiweiju, Stilinoviću.

Zadatak je učenika pripremiti i održati debatu na temelju sadržaja videozapisa o navedenim umjetnicima. Odaberite tri učenika koji će ocjenjivati debatu prema sljedećim kriterijima:

• valjanost argumenata
• relevantnost odabranih primjera
• valjanost zaključaka.

Učenici će putem tableta ili pametnih telefona pristupiti internetu i među unaprijed pripremljenim podatcima o predloženim umjetnicima, odabrati one koji najbolje argumentiraju njihovu tezu. U pripremi argumentacije učenici rade na zajedničkoj platformi u alatu Kizoa. Uređuju videomaterijal kojim će se služiti u argumentaciji teze.

Kad debata završi, sudačka grupa ocjenjuje njezino provođenje i proglašava pobjednika prema unaprijed zadanim kriterijima.

Predložite zainteresiranim učenicima da istraže opus Aija Weiweija kojim kritizira utjecaj globalizacije na tržište umjetnina. Kao izvor može poslužiti video o izložbi održanoj u Beču 2022. godine. Učenici će rezultate istraživanja prezentirati s pomoću digitalnog alata Prezi.