Učenike podijelite u tri grupe te im metodom obrnute učionice zadajte da pročitaju odlomak iz knjige filozofa Petera Singera Praktična etika u kojemu Singer piše o etici okoliša. Recite im da knjizi mogu pristupiti putem poveznice Praktična etika. Neka učenici preuzmu knjigu na svoj uređaj pa jednoj grupi zadajte da pročitaju od 204. do 213. stranice, drugoj grupi zadajte da pročitaju od 213. do 216. (do naslova Razvijanje jedne etike okoliša), a trećoj grupi zadajte da pročitaju od 216. (od naslova Razvijanje jedne etike okoliša) do 219. stranice (do naslova Ciljevi i sredstva). Svaka grupa neka izdvoji temeljne teze iz pročitanoga teksta, a posebnu pažnju neka obrate na etičke pozicije antropocentrizma, patocentrizma (da bi navedenu poziciju mogli prepoznati u tekstu, unaprijed im pojasnite da je patocentrizam pozicija prema kojoj trebamo imati moralnu odgovornost prema svim bićima koja mogu osjećati bol i patnju), biocentrizma (da bi navedenu poziciju mogli prepoznati u tekstu, unaprijed im pojasnite da je riječ o etičkoj poziciji prema kojoj moralnu odgovornost trebamo imati prema svim živim bićima) te ekološkoga holizma odnosno etike zemlje (neka navedu razliku između dubinske i površne ekologije). Zabilješke o pročitanome i izdvojenome neka zabilježe u zajednički prostor OneNote bilježnice.
Na satu zamolite svaku grupu da odabere voditelja koji će predstaviti ono što su zabilježili čitajući knjigu. Poslušajte njihova izlaganja i po potrebi ih nadopunite i ispravite.
Nakon toga pitajte učenike kakvo je njihovo stajalište, tj. prema kojim bićima imaju moralne obzire i jesu li novostečene spoznaje utjecale na promjenu ili učvršćivanje njihovih stajališta prema zagađivanju okoliša. Zamolite ih da oblikuju ta stajališta i da za njih ponude filozofsku argumentaciju.

Nakon rasprave recite učenicima da odgovor na pitanje o tome prema kojim bićima trebamo imati moralne obzire ovisi o odgovoru na problem moralne demarkacije, tj. na problem kategorizacije živih bića u odnosu na njihove osobine.

Nakon toga prikažite učenicima videozapis Mikroplastika u ishrani koji prikazuje izvore zagađenja mikroplastikom i informira o tome koliko tona plastike godišnje završi u moru, a posljedično konzumacijom ribe i u našoj prehrani. Dodatno im možete pokazati i slike Plastika pa razgovarajte s učenicima o tome što misle čija je odgovornost za zagađenje plastikom i kako njihovo ponašanje može utjecati na smanjenje zagađenja okoliša. Pitajte ih jesu li i koliko su svjesni posljedica vlastitih postupaka prema okolišu/prirodi, kako bi problem zagađenja plastikom mogli povezati sa Singerovom etikom okoliša, a osobito s etičkim pozicijama koje u zadanome tekstu objašnjava. Zamolite ih neka obrazlože svoje odgovore.
Nakon toga im objasnite da odgovornim ponašanjem prema okolišu, što uključuje ne samo odgovorno odlaganje i zbrinjavanje plastičnoga otpada već i svjesno smanjenje uporabe plastike, štitimo naš planet i vlastito zdravlje.
Zatim podijelite učenike u grupe i neka osmisle način/načine kako smanjiti uporabu plastike. Neka svoje radove prikažu u digitalnome alatu PowToon u obliku animiranoga filma. Neka ih objave na mrežnim stranicama škole s ciljem osvješćivanja problema zagađenja plastikom i poticaja ostalim učenicima i djelatnicima škole da i sami pokušaju smanjiti uporabu plastike.

Postupci potpore

Pri podjeli učenika u grupe potrebno je voditi računa da učenici s teškoćama u učenju (PSA, teškoće učenja, ADHD) imaju u paru s vršnjakom osigurano čitanje ulomka iz knjige filozofa Petera Singera Praktična etika kao i podršku u vođenju bilješki o pročitanome. Poželjno je da prije čitanja pogledaju video Man s ciljem boljega razumijevanja i motiviranosti za čitanje. Nekim učenicima oštećena sluha trebat će vršnjačka podrška u vođenju bilješki o pročitanome i u pripremi za grupno donošenje temeljnih teza. Preporuča se da nastavnik pripremi podsjetnik s ključnim pojmovima na koje treba obratiti pažnju te predložak sa shematskim prikazom problema moralne demarkacije i koncepta Zemlje kao biotičke zajednice svih živih bića da bi učenici s teškoćama učenja i učenici oštećena sluha lakše razumjeli uzročno-posljedične veze odnosa ljudi prema prirodi i drugim živim bićima. Slijepi učenik imat će glasovnu podršku. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Uz gledanje videozapisa Mikroplastika u ishrani može ih se usmjeriti na ključnu poruku zadatcima na predlošku (pr. kako plastika iz mora dolazi u jelo na tvojem stolu, ima li znanstvenih dokaza za to). Učeniku oštećena vida tijekom gledanja videa osigurava se opis sadržaja, odnosno prikladno mjesto blizu ekrana.
Učenik s teškoćama radi u grupi koja će uvažiti njegov doprinos u završnome uratku.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici organiziraju istraživanje kojim će osvijestiti količinu plastike koju svakodnevno bacaju tijekom boravka u školi. Istraživanje provode tako da zamole ostale učenike iz razreda da im tijekom određenoga vremenskog perioda vode evidenciju o tome koliko dnevno, tj. tijekom boravka u školi, bacaju plastike. Neka obrade njihove bilješke/podatke i na temelju broja razreda u školi izračunaju koliko su otprilike u zadanome vremenskom periodu bacili plastike na razini cijele škole. Za prikupljanje podataka i izračun neka uporabe alat za proračunske tablice Excel. Podatke mogu prikazati i grafikonom te ih zajedno s brojčanim podatcima prikazati na plakatu ili infografici izrađenoj u Canvi. Plakate/infografike mogu postaviti na svima dostupnim mjestima u školi da bi i ostale potaknuli na promišljanje o odgovornome odlaganju plastičnoga otpada. Na temelju prikupljenih podataka mogu se obratiti vodstvu škole sa zamolbom da se na hodnike postave spremnici za plastični otpad s ciljem odgovornoga odlaganja otpada.

Pitajte učenike o navikama korištenja društvenih mreža: S koliko se društvenih mreža (istovremeno) služiš?; Čemu ti društvene mreže služe - za zabavu, učenje, razmjenu informacija?; Koliko vremena dnevno provodite na društvenim mrežama?; Kako se osjećate kada nemate pristup društvenim mrežama neko vrijeme (pr. nekoliko sati, nekoliko dana)? Da biste prikupili odgovore učenika, možete izraditi anketu koristeći se alatom Google obrasci.
Kada učenici zabilježe svoje odgovore, komentirajte ih na satu.
Nakon toga predstavite učenicima pojam digifrenija američkoga antropologa Douglasa Rushkoffa kojim želi naglasiti ovisnost o društvenim mrežama čije korištenje uspoređuje s mentalnim stanjem shizofrenije. Shizofrenija se smatra kroničnim mentalnim oboljenjem koju karakterizira gubitak dodira sa stvarnošću. Pitajte ih bi li nekoga na temelju vremena koje provodi na internetu automatski prozvali “digifrenim” ili bi ipak istražili pozadinu nečije uporabe interneta. Neka učenici dodatno istraže pojam kako bi razvili kritički stav.
Razgovarajte s učenicima o štetnome utjecaju nekritičkoga i prekomjernoga konzumiranja internetskih sadržaja.

Upitajte učenike s kojim se ciljem najčešće služe internetom: pretežno za zabavu (čitanje portala/blogova, praćenje objava na društvenim mrežama, gledanje videa, slušanje glazbe i sl., pretežno za učenje i socijalizaciju (istraživanje obrazovnih materijala, dopisivanje s prijateljima, online suradničko učenje, održavanje kontakata i sl. Podijelite učenike u dvije skupine prema njihovim odgovorima.
Neka pokušaju procijeniti vrijeme koje provode konzumirajući internetske sadržaje, ne računajući vrijeme provedeno u školi, već isključivo slobodno vrijeme i vrijeme provedeno u pisanju školskih zadaća, odnosno učenju. Objema skupinama zadajte zadatak da tijekom tjedna pojedinačno bilježe aktivnost na internetu, njezinu svrhu i vrijeme koje su proveli baveći se tom aktivnošću. Za mjerenje vremena provedenoga na internetu i registriranje sadržaja koji pretražuju učenici se mogu služiti nekom od besplatnih aplikacija ili podešavanjem značajki na svojem uređaju. Statistiku cijele grupe mogu voditi upisujući podatke u zajedničku tablicu koju će izraditi koristeći se alatom Excel Online.

Nakon provedenoga istraživanja uspoređuju se rezultati dviju skupina i predstavljaju razlike u aktivnostima, njihovoj svrsi i vremenu provođenja.
Učenici odgovaraju na pitanja: Jesu li dvije skupine pokazale značajne razlike u provođenju slobodnoga vremena?; Koliko je vremena pojedina skupina provela u aktivnostima koje uključuju pretraživanje interneta, uključujući i društvene mreže?
Nakon analize aktivnosti pitajte učenike jesu li se početnom procjenom ispravno svrstali u skupinu, je li praćenje i bilježenje aktivnosti na internetu utjecalo na osvještavanje i promjenu njihovih navika, bi li željeli pripadati drugoj skupini od one u kojoj su trenutačno. Ako da, neka objasne razloge i navedu kako to mogu postići.
Naglasite da internet nije štetan sam po sebi jer može biti izvor korisnih informacija, sredstvo za povezivanje s drugima, ali ako znamo pravilno iskoristiti njegov potencijal. Upoznajte učenike i s pojmom sindrom elektroničkoga zaslona, istaknite negativne posljedice nekritičke i prekomjerne uporabe interneta te objasnite da je odgovornost za način i vrijeme provedeno na internetu isključivo na pojedincu.

Postupci potpore

Učenici s ADHD-om i PSA-om upoznati su s redoslijedom aktivnosti na početku sata kako bi ih lakše mogli slijediti i biti usmjereni na njih. Poželjno je da učenici s teškoćama u učenju imaju pitanja uvodne rasprave na predlošku kao i pitanja za usporedbu rezultata dviju grupa.

Kad nastavnik upoznaje učenike sa pojmom digifrenija, a nakon što učenici istraže taj pojam, važno je voditi računa o izbjegavanju stigmatizacije povučenoga učenika ili učenika s PSA-om. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

U zadatku svakodnevnoga bilježenja aktivnosti na internetu, njezine svrhe i vremena koje su proveli, preporuča se učenicima s ADHD-om i PSA-om omogućiti unos podataka u pripremljenu tablicu s oznakama što se upisuje u redove, a što u stupce. Bit će dobra i vršnjačka pomoć za praćenje redovitosti i točnosti upisanoga.

Za učenike koji žele znati više

Uputite učenike na pojam screenagers koji označava generaciju tinejdžera čiji je sastavni dio života zaslon ekrana (screen). Skupina učenika može pogledati dokumentarni film Screenagers - Growing up in the digital age. Neka učenici predstave razredu ključne trenutke filma i obilježja pojma screenager. Nakon toga neka rasprave s ostalim učenicima o tome prepoznaju li se i sami kao skupina screenagera po nekim obilježjima.

Sport je nekada bio nešto više od hobija, a danas se sportski tereni pretvaraju u bojišta. Nesportsko ponašanje prisutno je svugdje, rijetki su sportovi gdje zbog čežnje/žudnje za uspjehom neki od igrača ili trenera ne posegnu za nesportskim ponašanjem. Razgovarajte s učenicima o važnosti odgovornoga i neodgovornoga ponašanja u sportu. Raspravite o pojmu odgovornosti i kako bi ga primijenili na sportskom terenu. Istaknite važnost kretanja i tjelesne aktivnosti za zdravlje te ih pitajte koji su sportovi, prema njihovome mišljenju, neprihvatljivi što se tiče ponašanja na "terenu". Predstavite im videozapis o nesportskome ponašanju. Raspravite s pomoću pitanja: Kako ste se osjećali kada ste pogledali videozapis? Što ste naučili iz takvoga obrasca ponašanja? Nastavite raspravu o njihovim iskustvima i preuzimanju odgovornosti za svoje postupke.

Podijelite učenike u dvije grupe i zaigrajte igru graničara. Uputite ih u pravila i malo ih izmijenite. Učenici igraju prema novim pravilima i odgovorno ih prihvaćaju. Ukoliko dođe do nepravilnosti, uputite ih da razmisle o posljedicama svojega ponašanja te kako bi u trenutačnoj situaciji mogli drukčije reagirati. Odluke koje donose mogu biti ključne za pobjedu, ali sve se mora poštivati prema uputama koje ste im dali. Nakon provedene igre razgovarajte s njima o pravilnostima i nepravilnostima tijekom igre. Svaki učenik koji je svojim neprihvatljivim odlukama ugrozio skupinu, preuzima odgovornost da u sljedećoj igri to ispravi.

Postupci potpore

Na početku sata, uz gledanje videozapisa, učenici s ADHD-om, PSA-om i teškoćama učenja dobivaju na predlošku prilagođeni sadržaj komentara s videozapisa. Podsjetite ih da tijekom gledanja pogledaju tekst na predlošku i uključite ih u raspravu nakon gledanja utakmice.

Ako tijekom igre dođe do neodgovornoga ponašanja učenika, primjerice, učenika s ADHD-om, tražite da preuzme odgovornost za svoje ponašanje. Ako učenik s PSA-om ne sudjeluje u igri, može dobiti zadatak zapisivanja i upozoravanja na nepravilnosti u igri što vrijedi i za učenike s motoričkim poremećajima.

Učenik s oštećenjem vida može pratiti igru tako da mu je prenosi drugi učenik koji ne igra ili pomoćnik u nastavi, a sudjeluje i u raspravi o odgovornosti u sportu. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici osmisle novu igru koja će biti prilika za donošenje odgovornih sportskih odluka te je predstave učenicima s uputama o odgovornome i neodgovornome slijeđenju pravila igre.

Na početku aktivnosti podijelite učenike u četiri do pet grupa. Uputite svaku grupu da odabere jednu poznatu ličnost prema vlastitome izboru, a za primjer im možete dati Janicu Kostelić. Usmjerite ih da istraže njezin životni put, uspone i padove koji su joj se događali na životnome putu, što možete učiniti i zajedničkim gledanjem dokumentarnoga filma Gnothi Seauton (Upoznaj samog sebe). Potaknite ih da izdvoje na papir uspone i padove, da zabilježe kako su se odrazili na životni put te osobe i kako se osoba naposljetku ponašala prema njima.

Zatim usmjerite grupe učenika da izrade društvenu igru puta uspjeha poznate osobe koju su odabrali i analizirali. Neka igra bude slična poznatoj društvenoj igri Monopoly tako da se naprave polja koja igrač treba prijeći, a da se unutar nekih polja nalaze zamke koje vraćaju igrače nekoliko polja unatrag ili pogodnosti kojima igrač može preskočiti nekoliko polja. Zamke i pogodnosti, odnosno usponi i padovi, neka se temelje na stvarnim događajima iz života poznate ličnosti. Igra završava tako što igrač koji prvi prijeđe put uspjeha i stigne do cilja, osvaja značku s likom poznate ličnosti.

Nakon osmišljene i odigrane igre analizirajte proces igre i pitajte učenike zašto je baš taj igrač pobijedio. Pitajte ih kako su poznate ličnosti u stvarnome životu prebrodile padove i zamke koje su im se našle na putu, koje su im osobine i vještine bile potrebne da stignu do uspjeha (pr. upornost, organizacija, dobri međuljudski odnosi i sl.). Osvrnite se na visoku razinu osobne odgovornosti i upornosti koje su zadržale poznate ličnosti na putu do zadanoga uspjeha te na skliske etape života kada su nepromišljenim odlukama i neodgovornim ponašanjem mogli upropastiti put do određenoga cilja.

Nakon analizirane igre usmjerite učenike da odrede vlastiti cilj (pr. štednja za vozačku dozvolu, upis željenoga fakulteta). Usmjerite ih da put do ostvarenja pokušaju detaljnije razraditi i da pokušaju predvidjeti što bi im sve moglo zasmetati. Neka pokušaju naći rješenje za „zamke“, načine i odluke koje će morati poduzeti ako ih budu željeli nadvladati, a koje se vežu uz njihove slabosti i vrline. Osobito usmjerite učenike na preuzimanje odgovornosti kada je riječ o ostvarenju cilja i o tome koliko su svakodnevne male odluke važne da bi nastavili koračati zacrtanim putem do uspjeha. Neka sve zabilježe koristeći se odgovarajućim predloškom u alatu RealtimeBoard.

Na kraju aktivnosti prikažite učenicima kratak animirani film The Choice.

Prije početka rada odmaknite stolove uz zidove učionice da se učenici mogu slobodno kretati prostorijom. Zadajte učenicima da zajednički osmisle zamrznuti prizor kojim će prikazati svoje viđenje odgovornosti. Napomenite da je ključno da u prizoru sudjeluju svi učenici i da njihove radnje trebaju biti povezane i neprekinute. Nakon što se učenici dogovore o sadržaju i vizualnome izgledu svojega zamrznutog prizora, oživljavaju ga i odigravaju scenu.

Ukratko s učenicima komentirajte vizualne definicije odgovornosti pa ih uputite na video Osobna i društvena odgovornost nakon kojeg dopunjuju i proširuju svoju definiciju traženoga pojma. Na osnovi prikupljenih informacija i svojega viđenja pojma odgovornosti, učenici interpretiraju priču U lugu japanskoga pripovjedača Ryunosuke Akutagawe.

Učenike podijelite u sedam grupa koliko je dijelova priče. Prva su četiri zapisi svjedočanstva drvosječe, budističkoga svećenika, redarstvenika i stare žene koje je ispitavao viši redarstveni nadglednik, a zatim slijede Tajamarunovo priznanje, priznanje silovane žene i priča ubijenoga čovjeka.
U svakoj grupi učenicima dodijelite brojeve prema kojima će se nakon prvoga dijela radionice rasporediti u novu grupu. Svaka grupa čita svoje dio priče te izdvaja ključne informacije o radnji, likovima, točki gledišta na događaje te poanti.

Nakon što završe rad u početnim grupama, učenici odlaze prema dodijeljenim brojevima u nove grupe koje ujedinjuju dijelove priče u cjelinu. Slijedi rasprava grupe o tome kako su likovi protumačili svoj odnos prema iznesenim događajima te tko snosi odgovornost za koji postupak u priči. Učenici prosuđuju koji postupci proizlaze iz osobne odgovornosti na štetu društvene i obrnuto. Svoju interpertaciju proširuju i biografskim podatcima o autoru Akutagawi koji je svojevoljno odlučio prekinuti svoj život u 35. godini i tu činjenicu povezuju s događajima u priči.

Svaki učenik na kraju piše raspravljački tekst naslova Odgovorno tvrdim u kojem preispituje pitanje različitih perspektiva i točaka gledišta koje mogu relativizirati pojam odgovornosti te iznosi svoje stajalište o tome kako bi izvijestili o počinjenome zločinu u priči. Tekst prilažu u zajedničku kolekciju na Wakeletu. Svaki učenik vršnjački vrednuje dva rada prema zajednički dogovorenoj listi procjene. Lista može obuhvatiti sljedeće kriterije: stajalište prema odgovornosti, jasnoća interpretacije, uporaba jezika.

Postupci potpore

Učenici s teškoćama (jezično-komunikacijske teškoće, teškoće učenja, ADHD, PSA i oštećenja sluha) pročitaju prije sata jedan od sedam dijelova priče U lugu, odnosno svjedočanstva o kojima će se raspravljati u prvome dijelu aktivnosti i naprave kratku bilješku o radnji i točki gledišta svjedoka.
Na satu, prije razgovora o odgovornosti, učenike s PSA-om i ADHD-om se obavijesti o planu aktivnosti. Učenici s teškoćama izraženima u procesu učenja i učenici s oštećenjem sluha i vida rade u paru s vršnjakom, odnosno gluhi učenici uz podršku stručnoga komunikacijskog posrednika u određivanju osobne i društvene odgovornosti te u drugome dijelu aktivnosti kad učenik prelazi u drugu grupu s drukčijom perspektivom i sudjeluje u raspravi o različito iznesenim događajima. U zadatku vizualnoga prikaza odgovornosti, slijepom učeniku omogući se, nakon što uz podršku upozna prostor, da pobliže upozna prizor, i to opisom vršnjaka s kojim je u paru i opipom uprizorenja te i sam u tome sudjeluje. Učeniku oštećena vida osigurava se zvučni opis tijekom gledanja videa te po mogućnosti ima svoje prijenosno računalo s čitačem ekrana na kojem radi bilješke.
Poželjno je da učenci s teškoćama rade bilješke o postupcima koji proizlaze iz osobne odgovornosti i one koje proizlaze iz društvene odgovornosti, i to po mogućnosti u unaprijed pripremljenu tablicu, što će biti priprema za pisanje teksta Odgovorno tvrdim. U skladu s vrstom teškoće rade uz podršku vršnjaka. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu pogledati film Akire Kurosawe snimljen prema pričama Rashomon i U lugu te usporediti svoju interpretaciju postupaka likova s redateljevom. Usporednu raščlambu mogu prikazati u obliku infografike.