Provedite ovu aktivnost tijekom poučavanja o životnome ciklusu čovjeka. Pitajte učenike što je spolna zrelost, koje su spolne žlijezde muškarca i žene i koje promjene tijekom puberteta doživljava čovjekov organizam. Pitajte ih jesu li se kada našli u situaciji da ih nitko ne razumije, da ne uspijevaju artikulirati svoje poteškoće i da se prepiru i svađaju s roditeljima.
Predstavite im interaktivni sadržaj Empatija i asertivnost i pripadajući interaktivni element koji pojašnjava pojam asertivnosti za razliku od pasivne i agresivne komunikacije.
Uvježbajte asertivnu komunikaciju, potičite ih da uvježbavaju ja - poruke i tako ih pripremite na moguće sukobe s vršnjacima i starijima, a koji ne moraju prerasti u svađu, osjećaj bijesa, nemoći, tuge i narušenih odnosa. Potaknite ih i da eventualne sukobe s prijateljima, učenicima iz razreda, braćom, sestrama i roditeljima pokušavaju riješiti asertivnim pristupom.
Upitajte ih kako se osjećaju nakon što izgovore neku ja - poruku upućenu roditelju ili prijatelju. Predložite im da u alatu Google Jamboard u obliku kratkoga dnevnika zapisuju koliko su često i koliko uspješno asertivno razgovarali. Riječ je o online bijeloj ploči u kojoj mogu dodavati stranice, tekst, fotografije i sl., a što im omogućuje da se različitim načinima izraze. Dobrovoljci mogu u razredu pročitati što su zapisali, a zatim zajedno komentirajte zapisano i, prema potrebi, savjetujte i pružite podršku.
Osnažite ih u tom vrlo zahtjevnome životnom razdoblju u kojem su se našli i tijekom kojega najčešće nisu spremni na sve što ih čeka.
Nakon što učenicima s teškoćama u praćenju zadataka pružite podršku dodjelom predloška s redoslijedom zadataka, dobro će im doći i podsjetnik za uvodni dio sata o promjenama ljudskoga organizma tijekom puberteta.
Potrebno je da učenici s ADHD-om, PSA-om, učenici s intelektualnim teškoćama i teškoćama učenja tijekom uvježbavanja ja-poruka pred sobom imaju perceptivno prilagođenu formulu kako oblikovati asertivnu poruku iz interaktivnoga elementa O asertivnosti. Učenicima kojima će trebati veća podrška, primjerice učenicima s intelektualnim teškoćama ili s PSA-om, omogućite rad u paru s učenikom koji je spreman pružiti podršku, posebno pri vođenju dnevnika o uspješnome asertivnom komuniciranju.
Preporuka je pružiti priliku učenicima s hiperaktivnosti ili s poremećajima u ponašanju da pročitaju pred razredom što su zapisali. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu izraditi brošure o asertivnoj komunikaciji koje možete podijeliti na mrežnoj stranici škole.
Aktivnost će se izvršiti u obliku grupnog rada. Učitelj je moderator i pomaže pri izvršavanju aktivnosti. Broj grupa ovisit će ponajprije o broju učenika koji pohađaju izvannastavnu aktivnost. Aktivnosti su planirane za škole koje pohađaju pripadnici nekih nacionalnih manjina. Ukoliko školu ne pohađaju pripadnici nacionalne manjine, prilagodite aktivnost da se izvršava na lokalnome narječju, tj. mjesnome govoru lokalne zajednice. (Aktivnost se može povezati s provedbom Erasmus+ projekata. U tom slučaju učitelj je prilagođava jeziku partnera u projektu.)
Idealna je prilika da kroz temu različitosti međusobno upoznaju članovi grupe. Preporuka je da grupe određujete nasumičnim izvlačenjem papirića različitih boja kako biste izbjegli moguć sukob oko dogovora tko će biti u kojoj grupi. Aktivnosti su planirane za četiri grupe.
Potaknite učenike da razmisle o riječima koje upotrebljavaju u svakodnevnome životu, a pripadaju matematičkom rječniku. Možete im i ispisati riječi koje želite da se nađu u rječniku poput brojeva do deset, geometrijskih likova, geometrijskih tijela, zbroj, razlika, umnožak, količnik. Razgovarajte o tome mijenja li se značenje riječi ovisno o kontekstu. Ponekad u nekome jeziku ne postoji odgovarajuća riječ za neku od riječi na hrvatskome standardnom jeziku, a koja se upotrebljava u matematici. S druge strane, postoje univerzalni pojmovi i riječi jednaki u više jezika. Navedite primjer mjernih jedinica. Zaključite zašto je to tako. Razvijajte kritičko mišljenje učenika. Potaknite ih da napišu takve riječi.
Prva grupa izrađivat će mali rječnik koji će se na kraju ispisati i uvezati. Materijale mogu izrađivati u Word Online ili PowerPoint Online. Dogovorite s učenicima tko će izraditi i odabrati crteže, tko je zadužen za upisivanje brojeva i pojmova. Učenici mogu samostalno izrađivati crteže i ilustracije pa fotografirati i dodati u rječnik ili se mogu poslužiti nekim od servisa za besplatne fotografije. Napomenite učenicima da se pobrinu oko besplatnih sadržaja i objasnite im značenje autorskih prava. Za izvršenje zadatka potrebna je međusobna suradnja svih članova grupe.
Druga grupa izrađuje digitalni rječnik. Tako ćete dugoročno prilagoditi aktivnosti i učenicima s određenim poteškoćama poput slabovidnosti jer će biti moguće dodati zvučne snimke. Učenici mogu izraditi rječnik u digitalnome alatu Book Creator. Uputite učenike na korištenje spomenutih servisa za besplatne fotografije.
Treća grupa izrađuje infografiku ili letak u digitalnome alatu Canva s brojevima do deset, osnovnim pojmovima na jeziku manjine (ili narječju) i na standardnome hrvatskom jeziku.
Četvrta grupa izradit će kviz u digitalnome alatu Wordwall o riječima hrvatskoga standardnog jezika i jezika manjine. Svaka grupa predstavit će izvršeni zadatak.
Cilj je aktivnosti prihvaćanje različitosti i posebnosti svakoga pojedinog jezika ili narječja te identifikacija sličnosti koje postoje. Raspravite o svakodnevnim situacijama u kojima jezične barijere mogu uzrokovati nerazumijevanje i dovesti do sukoba te istaknite toleranciju različitosti kao nužnost i u drugim aspektima življenja, izvan okvira nacionalnih razlika. Učenici mogu svoje radove prigodno predstaviti ili prodavati (rječnik, infografika) na humanitarnome sajmu. Materijali mogu služiti za predstavljanje škole ili kao poklon tijekom domaćinstva u Erasmus projektima.
Uđite u učionicu demonstrirajući neverbalno agresivno ponašanje: marširanje, nagle kretnje, “strijeljanje” pogledom. Pitajte učenike znaju li kako se osjećate i zatražite da navedu što vas je odalo. Upitajte ih svjedoče li svakodnevno agresivnom ponašanju, prakticiraju li ga i sami. Prikažite ilustracije različitih emocija s pomoću interaktivnoga elementa Krug emocija pa neka ih učenici samostalno pokušaju imenovati. Razgovarajte o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji: Što govorimo licem i rukama?
Učenici mogu podijeliti što njih ljuti, rastužuje ili zabrinjava. U odgovorima će vjerojatno biti naznaka nekoga sukoba koji su doživjeli. Razgovarajte o tome što je rečeno u sukobu, a zatim o tome što su zapravo željeli poručiti osobi koja im je bila nasuprot. Jesu li se uspjeli izboriti za sebe, tko je i zašto popustio? Koji je pravi uzrok sukobu? Unaprijed pripremite isti scenarij s dvama različitim završetcima koja će učenici nakon proučavanja u grupama izvesti pantomimom: prvi scenarij imat će završetak koji se temelji na agresivnome ponašanju, a drugi na pasivnome prihvaćanju rješenja sukoba. Pitajte učenike koji je način bolji za rješavanje sukoba te svakako zatražite argumente: to će ih primorati da sagledaju sukob iz perspektive svih sudionika i uvide kontrast pobjednik/poraženi koji se događa kada rješavamo sukobe na spomenute načine. (Učenici mogu sami napisati scenarij koji se temelji na sukobu koji su doživjeli i osmisliti dva različita završetka.)
Uvedite pojam asertivnosti i s pomoću interaktivnoga elementa O asertivnosti pojasnite glavne značajke takve komunikacije te ju usporedite s agresivnošću i pasivnošću. Zamolite učenike da pokušaju vizualizirati neverbalni govor asertivnosti. Učenici mogu izraditi slikovni pojmovnik/infografiku u kojem će s pomoću ilustracija povezati tri pojma. U izradi mogu upotrijebiti digitalni alat Canva u kojem je dostupan veliki broj besplatnih ilustracija.
Učenici će uvježbati zauzimanje asertivnoga stava tako da svoje ranije spomenute sukobe iskoriste kao scenarij te primijene tehniku "ja poruka", a u sljedećem krugu sukobe mogu provući kroz svih pet strategija rješavanja sukoba opisanih u interaktivnome sadržaju U koju životinju se pretvoriš kad izbije sukob?. Neka se u prepoznavanju različitih strategija rješavanja sukoba posluže primjerima sukoba koji se mogu pronaći i u crtanim filmovima, filmovima za mlade, literaturi školske lektire i sl. prije nego ih primijene na vlastitim primjerima iz svakodnevice.
Učenici mogu osnovati svoj klub te uz pomoć voditelja i školskoga pedagoga (stručne službe) pripremiti vlastitu radionicu o tome kako bi poučili druge učenike vještinama asertivnoga rješavanja sukoba. Radionica se može sastojati od motivirajućega uvodnog dijela, upoznavanja učenika s razlikama agresivnoga, asertivnoga i pasivnoga ponašanja, može sadržavati simulacije sukoba ili unaprijed napisane scenarije za više grupa. Učenici će, planirajući radionicu, usko surađivati te moguće sukobe rješavati spomenutim metodama. Prema dogovoru s razrednicima različitih razrednih odjela s pripremljenom radionicom mogu gostovati na Satu razredne zajednice, ali i na roditeljskim sastancima.
Klub može imati svoj prostor na mrežnim stranicama škole, a da bi bio prepoznatljiv, učenici mogu metodom oluje mozgova osmisliti logo/moto kluba koji će biti povezan s temom. Predlažemo da rad kluba organizirate na platformi Teams radi lakšega planiranja, praćenja i ostvarenja aktivnosti. S tim ciljem organizirajte zajednički tim i kanale za različite aktivnosti. Svakako kao članove tima uključite i stručne suradnike uključene u aktivnosti kluba. Učenici će unutar tematskih kanala razmjenjivati ideje, rezultate održanih radionica i sl., surađivati s vama i stručnim suradnicima, dogovarati se oko daljnjih aktivnosti kluba.
Na kraju svake održane radionice neka članovi kluba pozovu učenike razreda u kojem su gostovali da im se obrate za daljnju pomoć u rješavanju sukoba. To mogu učiniti predajom opisa problema u posebno namijenjenu kutiju ili ormarić, a možete otvoriti i poseban kanal u Teamsu na koji mogu slati elektroničku poštu (opis kako dohvatiti adresu elektroničke pošte kanala pročitajte na sljedećoj poveznici). Suradnja sa stručnom službom može se nastaviti tako da učenici pomažu u rješavanju sukoba koji su za takvu učeničku pomoć primjereni.
Klub će svake godine primati nove članove koje stariji učenici obučavaju strategijama za nenasilno rješavanje sukoba te tako osiguravaju povoljnu klimu za rad i druženje u školi.
Sjednite s učenicima u krug pa razgovarajte o mladima i njihovom ponašanju prema članovima obitelji i vršnjacima. Pitajte ih u kojim se situacijama sukobljavaju s drugima, kako rješavaju sukobe, jesu li probali izbjeći situacije koje mogu dovesti do sukoba.
Da biste ih lakše uputili u strategije nenasilnoga rješavanja sukoba, upoznajte ih s nekim razvojnim odrednicama koje prate tijek odrastanja jer je za zrelost u razmišljanju važno razumjeti sebe i svijet kojim smo okruženi. Prikažite učenicima interaktivni sadržaj Empatija i asertivnost koji tematizira empatiju među adolescenatima u kontekstu njihove potrebe za orijentiranošću na same sebe zbog izgradnje vlastitoga identiteta i izgradnje u samostalnu osobu. U pripadajućem interaktivnom elementu učenici će se upoznati i s pojmom asertivnosti.
Navodite moguće načine izbjegavanja sukoba (pr. drugima se ne obraćamo podcjenjujući ih, vrijeđajući, optužujući, ogovarajući, govoreći da neće uspjeti). Istaknite vrijednost nenasilnih strategija rješavanja sukoba (uvažavanje različitih mišljenja, stavljanja u tuđe cipele, izbjegavanja samodopadnosti, naredbi, etiketiranja te odgađanja sukoba za trenutak kad oni ili druge osobe neće biti umorni, gladni, uzrujani). Napomenite da je asertivnost najbolji način reagiranja u situaciji koja bi mogla započeti sukob. Pitajte ih prepoznaju li asertivnost u svojem ponašanju ili ponašanju neke osobe koja im je uzor.
Razgovarajte s učenicima o projektnoj ideji snimanja televizijske emisije edukativnoga sadržaja na temu Mladi i empatija. Potaknite razgovor o važnosti televizije u svakodnevnome životu ljudi pa zajedno proučavajte tekstove: Kako snimiti sekvencu - temelj za uspješno pričanje audiovizualne priče (poučite učenike da je idealno da se sekvenca sastoji od barem pet kadrova, od kojih svaka prikazuje različit dio radnje i od kojih je svaki snimljen u različitome planu); Što je plan snimanja, koji planovi postoje i kada se koriste (poučite učenike što je total/opći plan, srednji plan, američki plan, blizu, krupni plan i detalj); Kako nastaje TV prilog? (objasnite učenicima ključne korake u snimanju televizijskoga priloga).
U zajedničkome razgovoru zapisujte ideje za videopriloge (odglumljen i izrežiran sukob vršnjaka zbog uzimanja stvari, odglumljeno i izrežirano nenasilno rješavanje sukoba, anketa, pitanja publike za stručnjaka). Neka se učenici raspodijele za rad u timovima s ulogom prema vlastitome interesu pa započnite stvarati prilog za televizijsku emisiju.
Nakon prikupljenih videopriloga razradite s učenicima sinopsis i dogovorite koje ćete priloge uvrstiti u emisiju, a što ćete snimiti u školskome studiju (u tu svrhu škola može nabaviti Green Screen), što će biti u uvodnoj i odjavnoj najavi, kako ćete najavljivati priloge, hoćete li studijski snimiti razgovor s nekim gostom stručnjakom itd. Za uređivanje kraćih videozapisa koje su snimili svojim uređajima učenici mogu upotrijebiti digitalni alat Adobe Spark u kojem mogu skratiti zapise ili odabrati samo željeni isječak (alat omogućava dodavanje videozapisa kroz više slajdova u duljini cijeloga trajanja), dodati tekst, glazbu, fotografije, vlastitu kraću naraciju (primjerice najavu) i sl.
Potrudite se jednu ozbiljnu temu obraditi na mladima zabavan način, promovirajući nenasilno društvo, poučavajući ih empatiji i prihvaćanju različitosti.
Arvaj, N., Kersten, S. i Herman Taslidžić, D. (2014), Nenasilje počinje sa mnom, (17. 1. 2021.)
Brkić, M. i Kožić, V. (2017), Zbrika radionica "Pokreni promjenu", Forum za slobodu odgoja, Zagreb (17. 1. 2021.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.