S učenicima odigrajte igru asocijacija. Pojmove oblikujte tako da konačan odgovor bude fabula. Nakon igre učenike podijelite u grupe. Podijelite im izrezane i pomiješane sličice stripa. Učenici sličice stripa trebaju poredati kronološkim slijedom i zalijepiti na papir. Učenici zatim predstavljaju svoje radove prepričavajući radnju stripa. U digitalnom alatu PowerPoint pokažite učenicima strip iz kojega ste izrezali sličice. Učenici neka usporede svoje radove s originalnim stripom.
Slijedi rad na književnome tekstu. Učenicima pripremite kratku priču, ulomak iz romana ili neku aktualnu priču iz svakodnevnoga života koju ste preuzeli s mreže. U odabranome tekstu izmiješajte redoslijed događaja. Tekst pripremite u digitalnom alatu MS Word i podijelite ga s učenicima putem digitalne aplikacije MS Teams. Učenici neka pročitaju tekst, odrede dijelove fabule i poredaju događaje kronološkim slijedom. S učenicima napravite analizu. Komentirajte dijelove fabule i događaje koji ih određuju. Učenici neka navedu čime su se vodili prilikom rješavanja zadatka, zašto neki događaj pripada vrhuncu, a ne uvodu i slično. Na kraju aktivnosti učenicima pročitajte kratku priču, ulomak ili tekst s kojim su se susreli u ovoj aktivnosti.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prema potrebi smanjite broj sličica za strip koje učenici trebaju poredati kronološkim slijedom. Povećajte dimenziju sličica, a font u oblačićima grafički prilagodite.
Tekst na kojem će učenici raditi prilagodite tako da povećate font (12 pt i veći) i prored između rečenica, rabite tip slova Arial, Verdana, Comic Sans te lijevo poravnate tekst. Rabite pozadinu i boju teksta koja ga čini lako čitljivim i stvara jasan kontrast. Višestruko složene rečenice razlomite na odijeljene jednostavne rečenice. Svaku rečenicu pišite u novi red. Odvojite naputke i pitanja od tijela teksta. Prema potrebi učinite ga dostupnim na Brailleovu pismu. Pisani tekst učinite dostupnim i u elektroničkoj formi.
Preoblikujte izvorni tekst na rečenice s ključnim informacijama. Izostavite višekratno ponavljanje ili neključne informacije. Zamijenite riječi zahtjevnije za čitanje i razumijevanje odabirom alternativnih riječi kako bi smisao i bit rečenice u tekstu bilo lakše razumjeti. Promijenite red riječi u rečenici ako je potrebno. Objasnite novi pojam unutar teksta, na marginama stranice ili kao “saznaj više”, unutar zasebnoga pojmovnika. Podebljajte ključne pojmove unutar rečenica na način da se njihovim čitanjem razumije bitna poruka rečenice i teksta. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima
Učenici koji žele mogu napraviti fotostrip u digitalnom alatu Canva. S učenicima dogovorite temu fotostripa. Tema neka bude povezana sa svakodnevnim iskustvom učenika i školskim životom. Slijed događaja u fotostripu neka bude kronološki.
S učenicima povedite razgovor o književnim likovima. Učenici neka navedu ime lika koji je na njih ostavio dojam i kojega pamte po osobinama, postupcima ili čemu drugome. Imena likova učenici mogu napisati u digitalnom alatu Lino. U jednoj rečenici neka objasne zbog čega im se taj lik najviše svidio. Učenici će navesti osobine ili izgled lika pa se u razgovoru prisjetite što je karakterizacija lika i vrsta karakterizacije.
Učenici zatim u paru izrađuju umnu mapu s karakterizacijom lika po izboru iz djela za cjelovito čitanje. Umnu mapu učenici mogu izraditi u digitalnom alatu Coggle. U umnu mapu učenici trebaju dodati vanjski izgled lika te etičku, psihološku i socijalnu karakterizaciju. Od papira ili aluminijske folije učenici neka izrade lutku. Izrađenoj lutki dodaju fizička obilježja lika (odjeću, kosu, ukrase) prema navedenom vanjskom izgledu u umnoj mapi. Ovaj dio aktivnosti možete povezati s predmetom Likovna kultura. Nakon što izrade lutku, svaki učenik odabire jednu osobinu lika koja je navedena u umnoj mapi i priprema monolog. Svaki učenik iz uloge u 1. licu govori naglas misli lika u kojima do izražaja dolazi odabrana osobina. Monolog treba biti povezan s radnjom djela iz kojega je lik preuzet. Ostali učenici trebaju prepoznati i imenovati osobinu lika prikazanu monologom. Učenici vršnjački vrednuju izvedbu monologa i prikaz osobine te zajednički odabiru najbolju izvedbu.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prilikom navođenja osobina i izgleda lika pomozite učenicima planom opisivanja.
Pokažite način upotrebe navedenih digitalnih alata. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Pri izradi umne mape značajno je pružanje podrške učitelja/nastavnika, moguća priprema sličica ili riječi od kojih će pojedini učenici (primjerice učenici s intelektualnim teškoćama, učenici s poremećajem iz spektra autizma) izraditi umnu mapu uz pomoć mrežnih alata. Izbjegavajte izlaganje učenikovih slabih područja i ako je potrebno, izbjegnite izvođenje monologa za učenike s teškoćama jezično-govorne glasovne komunikacije. Oni monolog mogu napisati, a netko drugi ga može izgovoriti. Učenici koji ne mogu zapamtiti tekst monologa mogu ga pročitati, a pisanje monologa olakšajte započetim rečenicama koje učenici moraju nadopuniti.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu izraditi interaktivne igre u digitalnom alatu Wordwall u kojima će do izražaja doći karakterizacija likova iz djela za cjelovito čitanje. U igrama mogu postaviti pitanja koja se odnose na vanjski izgled lika, mogu povezivati osobine s likom iz djela ili mogu na temelju postupaka ili govora likova određivati osobine. Učenici mogu koristiti različite vrste interaktivnih igara kako bi izradili što zanimljivije igre o likovima iz djela za cjelovito čitanje.
Na početku aktivnosti učenicima pokažite 4 − 5 romana za djecu i mlade koji su dostupni u školskoj knjižnici, ali nisu na popisu djela za cjelovito čitanje. Učenicima pročitajte naslove djela i pokažite naslovnu stranicu romana, a učenici neka iznesu svoje mišljenje o radnji djela zasnovano na temelju naslova i naslovne stranice djela. Pitajte ih bi li samo na temelju naslova mogli odrediti poruku djela i neka pokušaju. Svoje odgovore mogu upisati u digitalni alat Mentimeter.
Učenike podijelite u 4 − 5 grupa, ovisno o broju učenika i broju romana koje ste pokazali učenicima na početku aktivnosti. U digitalnome alatu Genially izradite potragu za blagom. Zadatke u potrazi oblikujte tako da učenici odgovore traže na određenim stranicama knjige. Zadatci se mogu odnositi na postupke likova i dijelove radnje koji će učenicima pomoći da odgonetnu ideju djela. Nakon što sve grupe završe potragu, usporedite naslov i ideju djela s odgovorima učenika s početka aktivnosti.
Na kraju aktivnosti s učenicima možete provesti anketu u digitalnom alatu MS Forms o njihovim čitalačkim navikama. Pitajte ih što čitaju, koliko čitaju, na temelju čega odabiru knjige koje žele čitati, je li ih zainteresirala knjiga koju su prolistali u potrazi za blagom i sl. Analizirajte rezultate ankete i razgovarajte s učenicima o tome kako bi mogli poboljšati svoje čitalačke navike. Razgovarajte i o važnosti čitanja.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Poučavanju učenika u radu s digitalnim alatima posvetite više vremena. Pokažite korake, zajedno ih s učenikom prođite te pružajte podršku učeniku dok samostalno ne ovlada digitalnim alatom. Pripremite pisane i/ili slikovne upute i korake u radu s digitalnim alatom kako bi poslije služili kao podsjetnik. Potičite i ohrabrujte učenika na služenje alatom. Njegujte rad s vršnjakom ili pomoćnikom u nastavi. Odgovore na pitanja u potrazi za blagom možete olakšati označavanjem stranice u knjizi te s pomoću papirića sa suženim područjem (prozorčićem) koje učenik treba pročitati da bi pronašao odgovor.
Razgovarajte i o alternativnim načinima za upoznavanje djela za učenike koji imaju teškoće s čitanjem (zvučni zapisi, ekranizacija djela i slično).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu u digitalnom alatu ThingLink izraditi preporuku djela za čitanje ili svoju ljestvicu poretka knjiga. O svakoj knjizi neka napišu dvije do tri rečenice kojima će zainteresirati i ostale učenike za čitanje toga djela. Učenici koji pročitaju koje djelo s popisa mogu ostaviti svoj komentar o djelu.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.