Regenerativna poljoprivreda je sustav poljoprivrednih načela i praksi koje povećavaju bioraznolikost, obogaćuju tlo, unaprjeđuju vodne resurse i usluge ekosustava te pritom djeluju na ublažavanje klimatskih promjena pohranom atmosferskog ugljika u tlo. Drugim riječima, regenerativna poljoprivreda zastupa i u djelo provodi ideju da poljoprivreda može istovremeno davati čovjeku obilje zdrave hrane i obnavljati ekosustave, odnosno doprinositi zdravlju cijele biosfere planeta Zemlje. Štoviše, ta dva cilja mogu biti u međusobnoj sinergiji. Regenerativne poljoprivredne prakse razlikuju se od mjesta do mjesta jer se uvijek prilagođavaju kontekstu kroz integrativni pristup koji uzima u obzir i agroekosustav, i pojedinca, i zajednicu. Te prakse mogu uključivati povrćarstvo uz minimalnu obradu tla, s obilatom uporabom komposta; voćarstvo s različitim vrstama voća i ostalih biljaka u istom nasadu; stočarstvo sa slobodnom ispašom i visokom razinom dobrobiti životinja; poljoprivredno-šumske sustave s kombinacijom usjeva i trajnih nasada i obradom tla bez oranja; prihranu kompostom, kompostnim čajem, biljnim pripravcima, biougljenom i zelenom gnojidbom; i tako dalje. Da bi se odabrale odgovarajuće prakse, poljoprivredne sustave je potrebno dizajnirati, pratiti i prilagođavati kroz vrijeme, i pronaći učinkovit i društveno odgovoran način kako njima na lokalnoj i globalnoj razini zamijeniti danas uvriježene konvencionalne poljoprivredne prakse koje osiromašuju tlo, ugrožavaju ekosustav i smanjuju udio ugljika u tlu.. Transkript: .