Na početku aktivnosti, rabeći Mentimeter- word count, prisjetite se s učenicima prethodno stečenih znanja o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije naučenih u predmetu Priroda u 5. razredu.
Za provedbu ostatka aktivnosti podijelite učenike u parove i neka svaki par na raspolaganju ima računalo ili tablet. Zatim podijelite učenicima poveznicu Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Uputite ih da na poveznici pogledaju kratki film o toj temi i u bilježnice zapišu najvažnije pojmove o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije. Bude li potrebno, film mogu zaustaviti i pogledati ponovno. Nakon toga, uputite učenike da raspravljaju u paru i odgovore na pitanja u dijelu Razmisli i istraži na istoj poveznici.
Na kraju, zadajte im da ponove i riješe kratak kviz u digitalnom alatu Wordwall. Kvizove učenicima možete podijeliti u zajedničkom razrednom kanalu. Kako ne bi svi parovi imali isti kviz, zadajte im da riješe različite vrste kvizova koje ste im unaprijed pripremili. Primjerice, razvrstavanje fotografija obnovljivih i neobnovljivih izvora u kategorije, točne/netočne tvrdnje, slagalice, križaljke itd.

Na početku aktivnosti pozovite učenike u videopoziv koristeći se digitalnom platformom Teams. Kada se svi učenici pridruže, olujom ideja povedite razgovor i prisjetite se prethodno stečenih znanja učenika o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije naučenih u predmetu Priroda u 5. razredu. Njihove odgovore zapišite u čavrljanju videopoziva.
Zatim podijelite učenicima poveznicu Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Uputite ih da utišaju svoje mikrofone i svatko za sebe na poveznici pogleda kratak film o toj temi te u bilježnice zapišu najvažnije pojmove o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije. Bude li potrebno, film mogu zaustaviti i pogledati ponovno. Nakon toga, uputite učenike neka se ponovno priključe razgovoru te s njima povedite raspravu, a učenici neka odgovore na pitanja u dijelu Razmisli i istraži na istoj poveznici.
Na kraju, zadajte im da ponove i riješe kratak kviz u digitalnom alatu kao što je Wordwall. Kvizove učenicima možete podijeliti u zajedničkom razrednom kanalu. Kako ne bi svi parovi imali isti kviz, zadajte im da riješe različite vrste kvizova koje ste im unaprijed pripremili. Primjerice, razvrstavanje fotografija obnovljivih i neobnovljivih izvora u kategorije, točne/netočne tvrdnje, slagalice, križaljke itd.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Učenicima s oštećenjem vida učenik s kojim radi u paru može opisati viđeno u videozapisu. Za neke učenike s teškoćama bit će potrebno osigurati transkripciju videozapisa.

Učenicima izradite podsjetnik/upute što točno treba zapisati u bilježnicu. Možete izraditi popis riječi koje učenici trebaju čuti/uočiti u videozapisu. Mogu samo staviti kvačicu uz riječ kada čuju taj pojam. Učenici crvenom bojom mogu označiti pojam koji ne razumiju ili trebaju dodatno objašnjenje, a zelenom pojmove koji su im jasni.

Pitanja u kvizu prilagodite potrebama učenika s teškoćama. Smanjite broj pitanja ili broj ponuđenih odgovora u pitanju. Podebljanjem istaknite ključne riječi. Smanjite broj dijelova u slagalicama, izradite osmosmjerke ili križaljke s manjim brojem pojmova. Provodite li aktivnost u mrežnom okružju, sve dodatne prilagođene materijale posebno pošaljite učeniku s teškoćama. Smanjite broj zahtjeva (primjerice, riječi koje treba obilježiti u videozapisu) ako niste sigurni da ćete moći biti podrška učeniku ili da će imati potrebnu podršku kod kuće.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i Matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više, mogu istražiti koja se vrsta obnovljivih izvora najviše koristi u Hrvatskoj, koji dijelovi Hrvatske imaju najviše električne energije proizvedene od obnovljivih izvora te koja vrsta obnovljivih izvora ima najviše potencijala za korištenje u Hrvatskoj. Neka o tome naprave prezentaciju u digitalnom alatu Power Point te je prezentiraju drugim učenicima.

Započnite aktivnost i s učenicima ponovite stečena znanja o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije i sirovinama te onima koji postoje u njihovom zavičaju, a od kojih se može dobiti električna energija (mogući odgovori su šuma, more, rijeka, biomasa, bioplin (odlagalište otpada), nafta i zemni plin, geotermalna energija, atomska energija itd.) Klasificirajte njihove odgovore u dvije kategorije – obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Učinite to u digitalnom alatu Classroomscreen (u prostoru za pisanje).
Zatim podijelite učenike u grupe od četiri učenika. Svakoj grupi zadajte da prouči jednu od navedenih vrsta izvora energije koje mogu pronaći u svom zavičaju ili njegovoj široj okolici. Neka učenici istraže i naprave SWOT analizu utjecaja zadanog izvora energije na okoliš koju će zapisati na digitalnom panou u alatu Padlet.

U razrednom kanalu podijelite učenicima poveznicu na digitalni pano koji ste prethodno kreirali u alatu Padlet. Unutar grupe podijelite učenike tako da svaki istraži jednu stavku SWOT analize, tj. jakosti, slabosti, prednosti i opasnosti zadanog izvora energije na okoliš. Neka svaki učenik u bilježnicu zapiše svoju stavku na temelju koje će kasnije popunjavati digitalni pano. Zatim neka svaka grupa pristupi panou i stavi sliku svog izvora energije ispod kojeg će napisati naslov, a zatim ispod naslova dodati i opisati sve stavke koje su o izvoru energije istražili. Tako će, na jednom mjestu, svi moći vidjeti različite izvore energije te njihove jakosti, slabosti, prednosti i opasnosti. Nakon toga, neka učenici predstave razredu svoje zabilješke na panou te međusobno razmijene mišljenja o analizi.
Na kraju aktivnosti, izradite za učenike kratak kviz u digitalnom alatu kao što je Wordwall u kojem ćete provjeriti njihovo znanje o izvorima energije u njihovom zavičaju.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za uporabu. Pitanja za ponavljanje priredite tako da učenici mogu odgovoriti jednom riječju, sličicom ili odabirom između dvaju ponuđenih odgovora. Za učenike s intelektualnim teškoćama možete ponoviti pojmove u uvodnoj aktivnosti tako da imenuju sličice koje vide ili spajaju riječ i sliku. Možete im olakšati karticama iste boje podloge ili slaganjem slagalice pojam-sličica-definicija.

Ponovite što je SWOT analiza i grafički je prikažite. Popunite tablicu primjerom koji će učenicima olakšati razumijevanje zadatka.

Prilikom rada u grupi dajte jasne upute za rad i ulogu učeniku s teškoćama. Neka učenik istražuje samo jedno područje uz unaprijed pripremljen materijal.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i Matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više, mogu proučiti jedan obnovljivi izvor energije kojim se može koristiti i njihova škola te o njemu napraviti svoju analizu koju će predstaviti vodstvu škole. Analizu mogu izraditi kao plakat u digitalnom alatu Canva te je, prema potrebi, ispisati.

Za provedbu aktivnosti učenici na raspolaganju trebaju imati tablet ili računalo. Na početku, kreirajte upitnik u digitalnom alatu Tricider i podijelite ga učenicima putem koda. U upitniku navedite neke glavne probleme u okolišu (primjerice, zagađenje zraka prometom ili krutim gorivima za grijanje prostora za život, zagađenje tla pesticidima, sječa šuma i klizišta, zagađenje mora plastikom, otpadne vode, svjetlosno zagađenje, stari kućanski uređaji bačeni u prirodu i sl.) te uputite učenike da označe (glasaju za) bar četiri problema za koja misle da su zastupljena u njihovom mjestu ili okolici. Izdvojite odgovore s najviše oznaka te podijelite učenike u parove u kojima će nastaviti aktivnost.

Zadajte svakom paru jedan problem onečišćenja okoliša koji će proučavati na internetu i opisati u brošuri koju mogu izraditi u digitalnom alatu Canva. Uputite učenike da svaka brošura treba naglasiti važnost brige za prirodu. Zadajte im da osmisle jednu afirmativnu poruku kojom bi potaknuli druge u svojoj školi ili lokalnoj zajednici da se priključe akcijama za smanjenje onečišćenja. Osmišljene poruke mogu napisati na početku brošure kao naslov. Brošura također mora imati određene dijelove kao što su, primjerice, opis problema onečišćenja koji im je zadan, prostor u njihovom zavičaju gdje se nalazi takva vrsta onečišćenja (opisu mogu dodati i slikovni ili kartografski prilog), a na kraju brošure neka osmisle, i u nekoliko točaka nabroje, prijedloge mjera kako se u budućnosti takvo onečišćenje može smanjiti.
Nakon što izrade brošuru, neka je prezentiraju u razredu te objave u zajedničkom razrednom kanalu kako bi joj mogli pristupiti i drugi učenici.
Na kraju aktivnosti, izradite za učenike u digitalnom alatu Wordwall kviz ponavljanja u kojem će trebati spojiti jedan problem onečišćenja s mjerom za smanjenje onečišćenja.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Uz pitanja u upitniku stavite i sličicu koja će učenicima olakšati razumijevanje i pomoći pri odgovoru na pitanje. U završnom kvizu koristite se i sličicama.

Pažljivo birajte učenika koji će raditi u paru s učenikom s teškoćama. Neka mu suučenik bude podrška i poticaj. Jasno definirajte zadatke i ulogu učenika s teškoćama prilikom rada u paru. Materijale za rad unaprijed pripremite i, prema potrebi, grafički i sadržajno prilagodite kako bi se učenici lakše snašli u zadatku. Povećajte font i prorede. Pojednostavite rečenice, svaku napišite u novi red, tekst poravnajte ulijevo. Podebljanjem istaknite bitno.

Pripremite primjer brošure kako bi učenicima lakše razumjeli zadatak. Možete izraditi i predložak (šprancu) po kojoj će učenici raditi.

Vodite računa o tome da poruke, koje bi mogle biti dvosmislene ili imale preneseno značenje, pojasnite učenicima s poremećajem iz spektra autizma ili onima s oštećenjem sluha.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i Matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više, mogu proučiti što je to ugljični otisak i kako se on računa? Neka istraže koliki je njihov ugljični otisak ili otisak njihove škole ili, primjerice, hrane koju jedu. Neka osmisle neke prijedloge i mjere kako taj ugljični otisak smanjiti. O svom istraživanju mogu upoznati druge učenike izradom plakata u digitalnom alatu Canva.