4. Kako su uljepšali svijet oko sebe?

Jedna od najvažnijih tekovina prvih civilizacija je pismo. Ljudi su društvena bića i otkad postoje, komuniciraju. Kako bi mogli komunicirati i kad su udaljeni jedni od drugih, razvili su pismo. Zahvaljujući tom kulturnome dostignuću, znamo i o nizu drugih postignuća prvih civilizacija – civilizacija prvih pisama.

Da si kojim slučajem živio/živjela u staroj Grčkoj, veliki bi dio života proboravio/la na vježbalištu gdje bi se bavio/la raznim atletskim ili gimnastičkim sportovima. Uz sportska natjecanja tu su bila i nadmetanja u glazbi, poeziji i pjevanju kao znak jedinstva odgojno-obrazovnog procesa mladih ljudi u Grčkoj. Najpoznatija, Grcima najbitnija i prva takva natjecanja odvijala su se u Olimpiji.

Tijekom mnogih stoljeća, od pouzdane godine održavanja prvih Olimpijskih igara 776. god. pr. Kr. pa do njihove zabrane 393. godine, svetište u Olimpiji imalo je veliko značenje kao najveće okupljalište Grka. Danas su Olimpijske igre najveće okupljanje najboljih svjetskih sportaša, a pobjeda na tim igrama i danas je najveći san svakoga sportaša. Tijekom povijesti mnogo se toga u Igrama izmijenilo, ali to je ostalo nepromijenjeno.

U antičko su doba znameniti pisci i znanstvenici sastavljali popise građevina kojima su se ljudi divili. To su građevine koje su ljepotom i veličinom privlačile stanovnike staroga svijeta, a danas ih nazivamo sedam svjetskih čuda.

U staroj Grčkoj je sve bilo povezano s religijom pa tako i kazalište. Grcima je uz Olimpijske igre i filozofske rasprave na trgovima gledanje kazališnih predstava bila omiljena zabava. Oduševljeno su satima u kazalištima na otvorenom gledali predstave koje se i danas, stoljećima kasnije uprizoruju u suvremenim kazalištima.

Slavni spomenici mogu biti trajni podsjetnici na drevne civilizacije, no manje opipljiva postignuća  mogu biti jednako trajna ostavština. Neke kulture traju podjednako zahvaljujući onom što su učinile kao i onom što su izgradile. Premda su stari Grci stvorili neke od najljepših građevina i umjetničkih djela u povijesti najsjajnija je njihova ostavština više proizvod njihova duha, nego djelo njihovih ruku. Antička nam je Grčka u nasljeđe ostavila kazalište koje se svojim izgledom prilično se razlikuje od današnjega, ali se najbolja djela grčkih pisaca izvode u kazalištima sve do danas. 

U ovoj ćemo jedinici prošetati „vječnim gradom“. Upoznat ćeš se s najvažnijim građevinama antičkoga Rima i njihovom svrhom, ali i s prednostima i nedostatcima života u takvome velegradu.

Pompeji su grad koji kod svakog arheologa izaziva divljenje. To je najznačajniji ostatak prošlosti iz vremena antike. Prirodna katastrofa uzrokovala je smrt Pompeja, ali su grad i njegovi stanovnici zauvijek ostali zamrznuti u vremenu. Pompejima tako i danas možemo prošetati i upoznati se s načinom života njegovih stanovnika.

Bogatstvo hrvatske kulture je u tome što je naš povijesni prostor bio područje miješanja različitih utjecaja. U antici su se domorodačka plemena miješala prvo s Grcima pa kasnije s Rimljanima. Plod tih prožimanja su veličanstveni ostaci graditeljstva na čijim su temeljima izrasli današnji gradovi. Tu su i skulpture, reljefi, ostaci pisanih zapisa… Neke od njih ćeš upoznati u ovoj jedinici.

Kako bismo ti što više približili svijet Grčke i Rima, u ovoj ćeš jedinici moći iz prve ruke iskusiti kako je biti antički čovjek. Moći ćeš osjetiti duh stare Olimpije, zamisliti da si u Pompejima ili pak da si glumac u grčkom kazalištu. Odijeni se u rimsku togu i kreni u istraživanje antike na malo drugačiji način.