U uvoj će aktivnosti učenici ponoviti pravila za službeno i neslužbeno izricanje vremena. Započnite aktivnost pitanjem Wie spät ist es jetzt? Pitajte ih kako još mogu izreći to vrijeme (npr. halb zwei, dreizehn Uhr dreißig). Svakako ih podsjetite na to da se pri neslužbenom izricanju vremena, kao i u hrvatskom jeziku, koristimo sustavom od dvanaest sati (npr. pola 2, a ne pola četrnaest). Pokažite im različita vremena i neka učenici kažu koliko je sati na oba načina. Koristite se pritom interaktivnim satom na matematičkom portalu Visnos.

Otvorite zatim e-Škole DOS Njemački jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3. (Morgens vor der Schule) i pokažite učenicima uvodnu ilustraciju. Podijelite im i nastavni listić izrađen u alatu Word. Tim ćete listićem uvesti osnovni vokabular potreban za opis dnevne rutine. Na listiću svakoj situaciji na ilustraciji pridružite tri glagola, a učenici će odabrati glagol koji je opisuje. Vodite računa o tome da u vježbi budu uglavnom glagoli poznati učenicima, ali uvedite i nekoliko novih glagola. Od glagola s odvojivim prefiksom uvedite samo aufstehen i fernsehen. Provjerite rješenja i prevedite ometače. Nakon provjere rješenja učenici rješavaju zadatak A (e-Škole DOS Njemački jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3., Zadatak A).

Na kraju ove aktivnosti učenici sudjeluju u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Prvi učenik postavlja pitanje o situaciji prikazanoj na ilustraciji. Neka pritom variraju pitanja s wann i was (npr. Wann steht Jakov auf? Was macht Jakob um Viertel nach sieben?). Učenik koji je postavio pitanje, odabire učenika koji će odgovoriti na njega. Drugi učenik nakon odgovora postavlja novo pitanje i odabire sljedećega. U većim razredima učenici mogu raditi u grupama kako bi svaki učenik dobio priliku postaviti barem jedno pitanje i ponuditi odgovor na najmanje jedno postavljeno pitanje.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), ali i na obilježjima pojedine teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna u učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). Preporučuje se da učenika s teškoćom premjestite u prednji dio učionice kako biste mu što brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć.

Interaktivni sat pošaljite elektroničkim putem učenicima s teškoćama, i to osobito ako u razrednom odjelu imate učenika s oštećenjem vida, kako bi taj sat mogao imati ispred sebe i povećati ga ako je potrebno. Ako učenik s intelektualnim teškoćama nije naučio određivati vrijeme na analognom satu, pripremite mu predložak s vremenom na digitalnom satu.

Učenika s oštećenjem vida smjestite uz učenika koji će biti spreman opisati mu sadržaje na slikovnim materijalima kojima ćete se koristiti tijekom ove aktivnosti.Za učenike s teškoćama pripremite i kratak pisani podsjetnik s primjerima za izricanje vremena te s primjerom pitanja i odgovora za završni dio ove aktivnosti. Ne zaboravite prilagoditi grafičko oblikovanje teksta. Tekst treba biti veličine 14 pt, napisan sanserifnim fontom (primjerice, Calibri ili Arial), a osim toga, koristite se lijevim poravnanjem te povećanim razmacima između riječi i redaka.

Tijekom završne govorne interakcije pripremite učenicima s teškoćama predložak s primjerima pitanja koja mogu postavljati drugim učenicima u razredu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju

Učenicima koji žele znati više, zadajte dodatni zadatak. Neka istraže regionalne načine izricanja vremena u njemačkom govornom području (npr. viertel eins, drei viertel eins) i svoje rezultate predstave razredu u kratkoj prezentaciji. Potaknite ih da u prezentaciju uključe i regionalne varijante izricanja vremena na hrvatskom jeziku (npr. frtalj 1, tri frtalja jedan, jedan i po, jedan i kvarat) kako bi samostalno došli do zaključka o sličnostima i razlikama između tih dvaju jezika.

Aktivnost započnite igrom memorije (pronalaska parova) u kojoj učenici trebaju povezati fotografiju i odgovarajuću riječ. Izradite je u alatu LearningApps. Iskoristite tu igru kako bi učenici na početku aktivnosti ponovili prethodno usvojen vokabular potreban za opis dnevnih aktivnosti, ali i kako biste pobudili njihovu motivaciju. Među ponuđene riječi svakako uvrstite i glagole aufstehen, fernsehen i einschlafen. Pripazite na zaštitu autorskih prava i fotografije za igru potražite na servisu Pixabay.

Nakon ponavljanja vokabulara učenici čitaju tekst Jakovs Tagesablauf na poveznici e-škole DOS Njemački jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1. (Morgens vor der Schule). Pripremite za učenike vježbu sa zadatkom alternativnog izbora kako biste provjerili razumijevanje pročitanog teksta. Zadatak izradite u digitalnom alatu Socrative. Primjeri mogućih tvrdnja: Jeden Tag steht Jakov spät auf. Um 7 Uhr isst Jakov zum Frühstück. Am Abend macht Jakov Sport. Prokomentirajte s učenicima rezultate. Zatim im podijelite radni listić na kojem se nalaze ilustracije aktivnosti iz teksta, osobna zamjenica, vrijeme i sl. Učenici trebaju napisati rečenicu sa zadanim elementima (npr. Ich stehe um 7 Uhr auf. Um halb 8 essen wir zum Frühstück.).

Neka učenici još jedanput pročitaju tekst i riješe zadatak B (e-škole DOS Njemački jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1, Zadatak B). Zatim će u paru iz teksta i zadatka B ispisati priložne oznake i razvrstati ih u dvije skupine: priložne oznake mjesta (npr. im Bad, im Bett) i priložne oznake vremena (npr. am Abend, gegen 23 Uhr). Objasnite im da ćete se u ovoj aktivnosti usredotočiti na priložne oznake vremena te ih potaknite na to da samostalno napišu još nekoliko vlastitih primjera (npr. um 7 Uhr, im Winter, von 8 bis 10). Na kraju neka sami pokušaju izvesti pravilo o uporabi prijedloga uz godišnja doba, mjesece, dane, dijelove dana i sate.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna u učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, a osobito u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Za učenike s intelektualnim teškoćama izradite igru s manjim brojem kartica (navedite samo ključne pojmove vezane za dnevnu rutinu). Pružite im podršku pri korištenju digitalnim alatima i provjerite razumiju li zadatak.

Učeniku s oštećenjem vida dodijelite učenika s kojim će raditi u paru. Možete i prilagoditi igru u uvodnom dijelu aktivnosti tako što ćete umjesto fotografija ubaciti prijevod na hrvatski jezik. Ne zaboravite pritom uključiti i opciju čitanja zvučnog zapisa riječi. Budući da alat ne podržava hrvatski jezik, uz riječi na hrvatskom jeziku odaberite češki jezik.

Tekst koji učenici trebaju čitati, pojednostavite za učenika s intelektualnim teškoćama tako da ostavite nekoliko najjednostavnijih rečenica o dnevnoj rutini koje učenik treba usvojiti (npr. Ustaje u 7 ujutro. Ponajprije doručkuje. Nakon toga pere zube i češlja se. ). Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra omogućite vizualnu podršku koja će im olakšati razumijevanje teksta (primjerice, stavite sličicu iznad aktivnosti pranja zuba i slično).

Učenicima s teškoćama omogućite da umjesto u digitalnom alatu Socrative zadatak provjere čitanja s razumijevanjem rješavaju na papiru ako nije moguće primjereno grafički oblikovati zadatak u navedenom digitalnom alatu. Pri postavljanju zadataka za provjeru razumijevanja pročitanog vodite računa o tome da zadatci višestrukog izbora ne budu jezično sličnih kombinacija koja će zbuniti učenika. U zadatku s priložnim oznakama učenicima s teškoćama pripremite tekst u ispisu. Istaknite podebljanim slovima priložne oznake, a oni neka ih samo razvrstaju u odgovarajuću kategoriju. Nakon razvrstavanja i provjere rješenja podijelite im i list s ispisanim primjerima priložnih oznaka kako ih ne bi morali prepisivati s ploče.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenike koji žele znati više, potaknite na to da u digitalnom alatu Quizlet izrade obrazovne kartice koje će služiti za ponavljanje jezičnih struktura obrađenih u ovoj aktivnosti. Nakon što provjerite sadržaj kartica i, prema potrebi predložite dopune ili ispravke, neka autori podijele ostalim učenicima u razredu poveznicu na izrađenu vježbu.

Ovu će aktivnost učenici većim dijelom odraditi samostalno, kao domaću zadaću. Prije njezina izvođenja kreirajte virtualnu učionicu na platformi Loomen i otvorite forum. Izaberite opciju Oblik pitanja i odgovora.

Započnite aktivnost kratkom i vrlo jednostavnom govornom interakcijom s učenicima. Postavite im nekoliko pitanja (npr. Wann stehst du auf? Was machst du am Morgen? Was machst du am Abend?). Podijelite im zatim skraćenu poveznicu na e-Škole DOS Njemački jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3. (Morgens vor der Schule) i podsjetite ih na tekst o dnevnoj rutini učenika Jakova. Ako niste s učenicima obrađivali tekst u prethodnoj aktivnosti, zamolite ih da ga najprije sami pročitaju. Zatim neka riješe zadatak C (e-Škole DOS Njemački jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3., Zadatak C), uključujući i križaljku.

Na kraju im dajte upute za domaću zadaću. Učenici trebaju izraditi strip u digitalnom alatu Pixton s prizorima iz svakodnevnog života. Odredite koje elemente strip treba sadržavati te im zadajte rok za njegovu objavu u virtualnoj učionici. Nakon isteka roka za predaju radova svakom učeniku dodijelite jedan rad. Svaki učenik zatim piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst s opisom svakodnevnih aktivnosti u stripu.

Prije pisanja teksta upoznajte učenike s kriterijima vrednovanja i objavite ih u virtualnoj učionici. Primjer mogućih kriterija vrednovanja pogledajte u nastavku.

Svakom učeniku dajte povratnu informaciju vrednujući njegov rad prema odabranim kriterijima.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna u učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, a osobito u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Pripremite pisane upute za učenike s teškoćama. Pisane upute neka budu kratke i jasne te s jasno naznačenim rokom izvršenja zadatka. Učenicima s teškoćama možete ponuditi predloženu strukturu stripa i dijelove dnevne rutine koje treba sadržavati.

Kad je riječ o zadatku za domaću zadaću, provjerite snalazi li se učenik s teškoćama u digitalnom alatu Pixton. Ako nije dovoljno vješt u korištenju tim digitalnim alatom, demonstrirajte mu korake ili mu ponudite da strip nacrta rukom služeći se drvenim bojicama, flomasterima i slično. Učenicima s oštećenjem organa i organskih sustava omogućite dulji rok za izradu stripa ako je potrebno. Za učenike s oštećenjem vida pripremite transkript rečenica koje se nalaze u stripu u odgovarajućem fontu i obliku te im dodijelite učenika koji će im ukratko opisati sadržaj svake ilustracije.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenike potaknite na to da u rječniku pronađu deset dodatnih glagola koji se odnose na svakodnevne aktivnosti i da ih umetnu u animirani videozapis u kojem opisuju jedan svoj dan. Predložite im da animirani videozapis izrade u digitalnom alatu Powtoon.