Na ploču nacrtajte eritrocit promjera oko 20 centimetara. Upitajte učenike koliko bi bilo veliko ljudsko tijelo kad bi to bila stvarna veličina eritrocita. Možete pogledati odnose veličina različitih struktura žive i nežive prirode na mrežnoj stranici na engleskom jeziku Learn.Genetics-  Cell size and scale i raspraviti s učenicima o tome kojih su veličina ljudske stanice. Učenicima možete zadati da, služeći se podatcima sa mrežne stranice Learn.Genetics-  Cell size and scale, izračunaju primjerice koliko eritrocita stane u jedno zrno soli i slično. Učenicima zatim možete pokazati različite vrste ljudskih stanica čije fotografije možete pronaći na internetu (možete upotrijebiti sljedeće ključne riječi ne engleskome jeziku: fat cells – masne stanice, blood cells – krvne stanice, skin cells – stanice kože, nerve cells – živčane stanice). Zadajte učenicima da pokušaju prepoznati što veći broj stanica. Možete povesti razgovor s učenicima o tome zašto su te stanice međusobno različite i po čemu su slične (naglasite povezanost građe i uloge stanice).

Postupci potpore

U ovoj aktivnosti mogu sudjelovati gotovo svi učenici. Učenicima s oštećenjima vida možete opisati prikazane fotografije, a eritrocit za početnu aktivnost izraditi od neke oblikovne mase.

Zanimanje učenika možete pobuditi tako da im najavite da će promatrati svoje stanice pod mikroskopom. Možete im zadati da naprave mikroskopski preparat stanica jezika ili stanica sluznice s unutarnje strane obraza tako da čistom žličicom ili čačkalicom lagano prođu po površini jezika (ili sluznici s unutarnje strane obraza) i zatim stanice prenesu u kapljicu vode na predmetnom stakalcu. Preparat mogu obojiti metilenskim modrilom.

Raspravite s učenicima o tome koje dijelove stanica mogu vidjeti pod svjetlosnim mikroskopom, a za koje je dijelove potreban elektronski mikroskop.

Za upoznavanje učenika sa svim strukturama životinjske eukariotske stanice možete pripremiti tri vrste kartica: s crtežima struktura životinjske stanice, s opisima tih struktura i s njihovim ulogama. Učenicima podijelite kartice, a na bijelu ploču nacrtajte (ili projicirajte projektorom) obrise životinjske stanice (staničnu membranu). Učenici koji su dobili opise struktura neka jedan po jedan naglas čitaju opis, dok učenici s crtežima trebaju prepoznati kada je pročitan opis strukture koju oni imaju te tada nalijepiti crtež strukture na ploču unutar stanične membrane nacrtane stanice. Učenici koji imaju kartice s ulogama dijelova stanice trebaju ih pridružiti odgovarajućem crtežu na bijeloj ploči tako da nalijepe svoju karticu na ploču. Učenici mogu provjeriti jesu li točno prepoznali građu i uloge pojedinih organela životinjske stanice pomoću Learn.Genetics-  Inside a cell, tako da prijeđu mišem preko površine stanice. Na bijelu ploču zatim mogu, uz pomoć nastavnika, unijeti potrebne ispravke i usustaviti građu životinjske stanice.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost mikroskopiranja.

Učenicima s oštećenjem vida potrebno je opisati što se gleda pod mikroskopom. Aktivnost mikroskopiranja učenici mogu izvesti u paru kako bi učenici s oštećenjem vida ili motoričkim teškoćama dobili pomoć od svojih vršnjaka. Tekstovi na karticama s opisima organela i njihovih uloga neka budu sažeti i jasni, a za učenike s teškoćama u čitanju i slabovidne učenike primjerene veličine i vrste fonta.

S učenicima možete pogledati videozapis Pucanje eritrocita u destiliranoj vodi(Osmotic burst of blood cells), u trajanju od 0:58 min. Zamolite ih da pretpostave bi li biljna stanica reagirala na jednak način te da objasne svoje pretpostavke. S učenicima možete raspraviti o razlici u načinu prehrane biljaka i životinja te kako se to odražava na razlike u građi njihovih stanica. Učenicima pokažite crteže biljne i životinjske stanice pa ih zamolite da pronađu razlike u njihovoj građi. Učenici mogu označiti dijelove biljne i životinjske stanice na interaktivnoj igri na engleskom jeziku Životinjska stanica (Animal cell game). Možete napraviti osmosmjerku u programu Word u kojoj se nalaze nazivi struktura eukariotskih stanica i podijeliti je učenicima. Osmosmjerku projicirajte i na bijelu ploču. Učenici koji pronađu određenu strukturu mogu doći na ploču i zaokružiti je flomasterom te reći koja je njezina uloga i opisati njezinu građu.

Nakon toga učenicima možete podijeliti nastavne listiće s crtežima biljne stanice i životinjske stanice, u koje treba upisati nazive i uloge pojedinih staničnih struktura. Zajedno provjerite i raspravite o predloženim rješenjima.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa i rješavanja nastavnih listića. Prije gledanja videozapisa učenici trebaju dobiti sažetak, a nakon gledanja kratka, jednostavna i zorna pitanja koja će im poslužiti za usustavljivanje gradiva, učenje novih termina, a ujedno i kao predložak za ponavljanje i učenje.

Videozapis iz ove aktivnosti nema zvučni zapis pa ga je potrebno opisati učenicima s oštećenjem vida. Osmosmjerku je potrebno ispisati u odgovarajućem fontu i veličini teksta za slabovidne učenike. Učenicima s teškoćama u čitanju aktivnost pronalaženja riječi u osmosmjerci mogla bi predstavljati veću teškoću ,pa im stoga možete izraditi osmosmjerku s manjim brojem pojmova.

Učenike možete podijeliti u skupine i predložiti im da odigraju igru Memory na temu Strukture eukariotske stanice, s karticama koje ste prethodno ispisali i izrezali. Možete ih potaknuti da ne pišu puke opise organela, već da pokušaju povezati njihove uloge s konkretnim događanjima u stanici (primjerice za mitohondrije – mišići sportaša imaju ih više od mišića nesportaša ili za hrapavi endoplazmatski retikulum – stanice gušterače u tome dijelu stanice stvaraju inzulin). Učenici unutar skupine provjeravaju točnost upisanih opisa, a u slučaju da nisu sigurni u ispravnost nekoga podatka, mogu se obratiti učitelju kao moderatoru. Navedena aktivnost prikladna je za ponavljanje obrađenoga gradiva.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost igre u nastavi.

Igru Memory možete pokusno odigrati s učenicima koji imaju teškoće u učenju. Zbog apstraktnosti crteža kartice trebaju imati i riječ koja označava pojam koji se na njoj nalazi. Učenici s teškoćama čitanja i pisanja, motoričkim oštećenjima i učenici s oštećenjem vida mogu predlagati tekst opisa ili uloge organela za prazne kartice prema pojašnjenom crtežu.

S učenicima možete pogledati videozapis Nastanak eukariotske stanice (Endosymbiotic theory) u trajanju od 1:01 min.

Tekst uz videozapis: Endosimbiontska teorija objašnjava nastanak organela eukariotskih stanica. Prvo je nastala jezgra – jezgrina ovojnica formirala se oko nasljednog materijala uvrtanjem stanične membrane. Uvrtanjem stanične membrane formirao se i endoplazmatski retikulum. Zatim je u stanicu ušla aerobna bakterija, iz koje je nastao mitohondrij. Tako su nastale životinjske stanice. Biljne stanice nastale su ulaskom fotosintetske bakterije iz koje je nastao kloroplast.

S učenicima možete raspraviti o tome koju korist od endosimbioze imaju organizmi koji su stupili u takav oblik zajednice.

Učenike možete uputiti da pročitaju tekstove o nastanku eukariotske stanice: Nastanak eukariotske stanice ili pojedi me nježno i Nastanak eukariotske stanice- zašto? pa prokomentirajte koji dokazi potvrđuju endosimbiontsku teoriju.

Nakon toga učenici neka izrade vremensku lentu s crtežima koji predočuju korake u razvoju biljnih i životinjskih stanica iz prokariota.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa.

Učenicima s teškoćama možete pripremiti organizator pažnje (npr. jednostavan tekstualni slijed, poželjno uz vidnu podršku) kako bi lakše pratili videozapis i kasnije aktivnije sudjelovali u razgovoru i raspravi. Tekstove na mrežnim stranicama učenicima s oštećenjem vida mogu prepričati suučenici. Za učenike s oštećenjem vida mogu se pripremiti zvučni zapisi, koji mogu dobro doći i ostalim učenicima.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu istražiti pigmente koje nalazimo u plastidima biljaka i pronaći odgovore na pitanja poput zašto lišće mijenja boju u jesen i ima li likopen povoljan utjecaj na zdravlje. Uputite učenike da literaturu potraže na Google znalcu. Svoja saznanja mogu prezentirati drugim učenicima s pomoću alata Prezi.