U alatu Mentimeter postavite zadatak (Open Ended): Opišite doživljaj koji ste proživjeli u dobrom ili u lošem društvu. Razgovarajte o njihovim doživljajima i usmeno s učenicima komentirajte zanimljive odgovore. Podijelite učenike u tri skupine. Uputite ih na interaktivni sadržaj “Oblici ponašanja” u kojem obilježja ponašanja trebaju razvrstati na pasivno, asertivno i agresivno ponašanje, a zatim i riješiti kviz u kojem među ponuđenima biraju poželjan način ponašanja. Saznajte u kraćem razgovoru kako su razumjeli podatke i kako objašnjavaju pojmove koje su upoznali. Najavite gledanje animiranog filma Nenasilna komunikacija s ciljem da prepoznaju spomenute oblike ponašanja likova u filmu. Zadatak svake skupine je izraditi strip u četiri do šest sličica u alatu Pixton tako da komentiraju ponašanja likova i obrazlože svoje mišljenje o svakom tipu ponašanja (pasivnom, asertivnom i agresivnom).
Nakon izrade stripa, svaka skupina izlaže svoj uradak. Članovi skupine usmeno iznose proces rada na stripu, poteškoćama na koje su naišli te odlukama koje su donosili da bi ostvarili zadatak. Učenici iz ostalih skupina usmeno komentiraju stripove i iznose svoja mišljenja o ostvarenom zadatku. Učenicima ponovno prikažite njihove odgovore na Mentimeter. U razgovoru razmotrite razlikuju li se njihovi komentari u stripu s odgovorima iz uvodnog dijela. Potaknite učenike da uoče razlike i iznesu mišljenje o tome što za njih znači dobro društvo. Stripove možete ispisati i izložiti kao razredne novine ili ih podijeliti na školskim web-stranicama.
Za učenike s oštećenjem vida osigurajte osobu koja će im opisivati video.
Prilikom podjele u skupine voditi računa u kojoj će biti učenik s teškoćama te mu dati jasnu ulogu i zadatke koje treba izvršiti. Učenicima s intelektualnim teškoćama ili PSA možete dati jedan konkretni lik iznad kojeg su već započete rečenice koje on treba dovršiti upisivanjem samo jedne riječi (možete ponuditi odabir riječi).
Za upotrebu digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute ako ih učenici ne znaju koristiti od ranije.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike da izrade logotip za majicu u alatu Canva kojim će promicati asertivno ponašanje među mladima.
Povedite razgovor s učenicima o tome što oni misle da je dobro ili loše društvo, što podrazumijevaju pod pojmom asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje. Uputite učenike da kod kuće prouče interaktivni sadržaj “Oblici ponašanja”.
Na sljedećem satu učenike podijelite u ekipe po 4 učenika za mini odbojku. Dodijelite ulogu svakom učeniku u ekipi. Jedan učenik preuzima ulogu agresivnog igrača koji nagovara ostale učenike u ekipi na neprimjereno ponašanje, nametljiv je, nasrtljiv i stalno prigovara. Drugi učenik preuzima ulogu pozitivca, bodri članove ekipe te ignorira agresivnog suigrača. Treći učenik pokazuje asertivno ponašanje te pokušava primjerenim razgovorom pomoći igračima u igri. Četvrti igrač nakon igre opisuje kolegama iz ekipe emocije koje je doživio tijekom igre te komentira ponašanje ostalih suigrača. Nakon igre, povedite raspravu sa svim učenicima o tome kako su se osjećali, jesu li bili motivirani za igru ili ne i sl. Moderirajte raspravu, izdvojite pozitivne i negativne osobine svakog ponašanja. Neka učenici pokušaju povezati uloge u igri s ulogama u životu/razredu/obitelji te rasprave kakve učinke na njih imaju različiti oblici ponašanja i kakve reakcije izazivaju u njima. Pozovite liječnika medicine ili školskog psihologa pa zajedno napravite interaktivnu radionicu na temu kako ponašanje (pozitivno i negativno) utječe na psiho-fizičko zdravlje učenika s obzirom da poticajna sredina i asertivno ponašanje utječu na lakše prihvaćanje odgovornosti za vlastite izbore i posljedice svog ponašanja.
Svaka ekipa izrađuje jedan znak/poruku za dobro ponašanje na terenu u digitalnom alatu za izradu plakata Canva. Njihove poruke izložite na vidnom mjestu pred ulazom u dvoranu.
Za razumjevanje pojmova asertivno, agresivni, pasivno ponašanje učenicima s intelektualnim teškoćama ili poremećajem iz PSA možete pripremiti sličice koje će oni sortirati s obzirom na ponašanje koje je prikazano. Sličice možete opisivati i komentirati kako bi im približili ove pojmove.
Pri podjeli učenika u ekipe vodite računa koju ćete ulogu dati učeniku s teškoćama kako ga dodjeljena uloga ne bi stigmatizirala.
Za sudjelovanje u interaktivnoj radionici osigurajte učenicima s intelektualnim teškoćama ili PSA vršnjačku podršku ili aktivnost osmislite kao grupni rad u kome će učenik s teškoćama imati svoju jasnu ulogu.
Za korištenje digitalnog alata izradite jednostavne pisanje ili slikovne upute.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Zainteresirani učenici neka naprave intervju s učenicima koji su nakon provedene aktivnosti iznosili svoja iskustva. Na osnovu njihovih odgovora neka izrade MEME koristeći jedan od besplatnih online MEME generatora, kao imgflip te ih objave na školskoj Facebook stranici.
Prednji dio mozga (prefrontalni korteks) važan je za racionalno rasuđivanje, odlučivanje, upravljanje, odgovornost i ozbiljnost. Tijekom puberteta on još nije dosegao svoj potpuni funkcionalni razvoj i zrelost. Činjenica da taj dio mozga sazrijeva posljednji, razlog je što djeca te dobi nisu u stanju odlučivati poput odraslih.
Povedite raspravu o razvoju mozga. Upitajte učenike: Raste li mozak cijeli život? Što se događa s mozgom u pubertetu? Kako na razvoj mozga djeluju psihoaktivne tvari? Može li se loša navika ispraviti?
Odgovore na pitanja prikupite koristeći alat za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter pa ih komentirajte. Zatim uputite učenike da pogledaju videozapis Neuroplastičnost.
Videozapis vrlo slikovito prikazuje neuroplastičnost, odnosno daje do znanja da je navike moguće promijeniti ako smo ustrajni. Potaknite učenike da razmisle koju bi svoju naviku željeli promijeniti, u čemu bi željeli biti bolji. Bilježite na ploču njihove ideje pa ih na temelju sličnih ideja podijelite u grupe kako bi lakše ustrajali u promjeni i kako bi se bolje razumjeli i tako bili jedni drugima čvršća podrška. Ohrabrite ih da se međusobno bodre u postizanju cilja pa makar taj cilj bio da će se učenik potruditi manje kasniti na dogovoreno druženje. Mijenjanje navika i usvajanje novih obrazaca ponašanja prosječno traje oko 2 mjeseca.
Neka na kraju svaka grupa snimi kratka svjedočanstva u kojima će ukratko ispričati koliko im je bilo teško popraviti određeni obrazac ponašanja i koliko im je trebalo vremena. Neka na kraju filma pošalju poruku kojom bodre gledatelja/slušatelja da pokuša isto. Za snimanje mogu koristiti svoje pametne telefone ili tablete, a za montažu videa mogu koristiti primjerice Adobe Spark. Njihove uratke, uz potrebne suglasnosti, možete objavljivati na Facebook stranici škole.
Ako u razredu postoje učenici s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz PSA ili sa specifičnim teškoćama u učenju, u uvodnoj aktivnosti razložite složena pitanja na više jednostavnih pitanja, a odgovori mogu biti u obliku pisanja kratkih odgovora ili dopunjavanja rečenice na kraju retka. Za korištenje digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute. Za gledanje videozapisa osigurajte prijevod na hrvatski jezik koji učenici mogu pročitati ranije kako bi bili spremni za gledanje. Ili zaustavljajte videozapis, prevodite ga, provjeravajte jesu i učenici razumjeli o čemu se govori. Za učenike s oštećenjem vida osigurajte opis viđenoga. Za izradu plana mijenjanja sebe učenicima osigurajte podržavajuću vršnjačku potporu.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenike koji žele znati više uputite da istraže razvoj emocionalne inteligencije i značaj emocionalne inteligencije u razvoju čovjeka. Dobra polazišna točka može biti članak Razvoj emocionalne inteligencije. Neka svoja saznanja predstave ostatku razreda.
Ovaj sat osmišljen je kao obrnuta učionica. Učenicima prethodno trebate podijeliti zadatak izrađen u programu Edpuzzle. U zadatak postavite videosnimke mjuzikla “Priča sa zapadne strane” (skladatelja Leonarda Bernsteina i Irwina Kostala) predložene u nastavku zadatka. Unutar snimki provjerite prepoznavanje mjuzikla kao glazbeno-scenske vrste, pjevačkih glasova, songova kao glazbenih brojeva unutar mjuzikla, vrste orkestra i ostalih značajki mjuzikla. Na početku sata razgovarajte s učenicima o izvršenom zadatku i odgovorima vezanim isključivo za glazbeni dio mjuzikla. Sadržajni dio ostavite za središnji dio sata.
Podijelite učenike u skupine i ispred svake skupine postavite A3 papir i markere. Zadatak je, unutar skupine, raspraviti pitanje koje će biti postavljeno nakon svakoga odgledanog songa mjuzikla “Priča sa zapadne strane”. Učenici će prvo pogledati kraj priče i song “Ubijen mržnjom”. Pitanje, o kojem u skupini trebaju raspraviti i napisati odgovor, jest Zašto smo nasilni? Nakon što su raspravili i zapisali svoj odgovor, slijedi novi glazbeni broj. Na isti način učenici gledaju song “Prolog” i odgovaraju na pitanje Zašto nastaju neprijateljstva? Potom slijedi song “America” i odgovor na pitanje Zašto se dijelimo? Završni zadatak za skupine je osmisliti rješenje za sukob u ovoj priči i novi završetak koji bi bio povoljan za sve sudionike priče. Po završetku, predstavnici skupina čitaju odgovore na pitanja, predložena rješenja i zamišljeni kraj.
Prilikom ponavljanja gradiva učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima iz PSA pripremiti slikovni predložak/mentalnu mapu koji će im omogućiti lakše prisjećanje odgovora.
Učenicima treba demonstrirati način korištenja digitalnog alata i provjeriti znaju li se njime koristiti.
Uz vršnjačku podršku u ostatku aktivnosti učenici s teškoćama mogu sudjelovati uz manje prilagodbe: sjedenje bliže izvoru zvuka (uč. s oštećenjem sluha), opisivanjem scena u filmu (uč. s oštećenjem vida).
Za učenike s intelektualnim teškoćama, PSA, potrebno je pripremiti konkretna pitanja na koja će oni lako pronaći odgovor (mogu biti i slike scena iz filma), pojasniti im pojmove neprijateljstvo, nasilnik, kako bi ravnopravnije mogli sudjelovati u radu grupe. Za osmišljavanje rješenja sukoba, učenicima se može ponuditi nekoliko konkretnih primjera iz kojih će oni odabrati jedan kao svoj odgovor.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu osmisliti priču koja može poslužiti za izradu scenarija mjuzikla. Preporučiti vrstu glazbe te izvođača, prema svojim preferencijama, koji bi najbolje odgovarali priči koju su osmislili. Svoje ideje mogu predstaviti promidžbenim plakatom koji će izraditi u digitalnom alatu Canva.
Provedite s učenicima inačicu Aschovog eksperimenta suglasnosti kojim se ispituje spremnost pojedinca na konformnost s grupom i u slučajevima kad je grupa očito u krivu. Eksperiment se izvodi na način da ispitanici moraju liniji određene duljine pridružiti onu za koju smatraju da je jednake duljine.
Sliku koju možete koristiti u pokusu preuzmite iz interaktivnog sadržaja “Aschova paradigma”. Lijevo je referentna linija, a desno linije od kojih učenici izabiru onu za koju misle da je jednake duljine.
Za uspješno provođenje eksperimenta bitno je da uključite nekoliko učenika iz razreda (npr. petoricu) da budu vaši pomagači. Ranije im objasnite eksperiment i dogovorite s njima da će svaki od njih, kad ih prozovete, dati istu krivu procjenu (npr. svi će reći da je A linija jednake duljine onoj s lijeve strane). U razredu projicirajte svim učenicima obje slike i recite im da prikupljate podatke za statističko istraživanje da biste ga mogli kasnije analizirati. Objasnite im zadatak i da biste, kao, provjerili da su ga svi razumjeli, prozovite onih 5 učenika s lažnim izjavama. Nakon toga neka svi na komadić papira zapišu slovo ispod linije za koju smatraju da je jednake duljine. Pokupite papiriće i zajedno s učenicima statistički obradite dobivene podatke. Prebrojite i zapišite na ploču frekvencije odgovora. Neka učenici u parovima izračunaju relativne frekvencije te podatke prikažu stupčastim i kružnim dijagramom. Svoje rješenje neka usporede sa susjednim parovima, a na kraju i s dijagramima koje ste za to vrijeme pripremili koristeći primjerice alat za izradu grafikona Meta-Chart. Eksperiment bi trebao pokazati da se 60% do 80% priklonilo odgovorima prozvanih učenika.
Na kraju im možete objasniti eksperiment i popričati s njima zašto su napisali krivi/točan odgovor. Također im skrenite pozornost na to koliko je bitno društvo u kojem se kreću, rade, žive…jer uvelike utječe na njihove odluke.
Uputite ih na kviz s pitanjima vezanim uz vršnjački pritisak i čuvanje osobnog integriteta u odnosu na bezuvjetnu konformnost s grupom.
Provjerite znaju li učenici izraditi dijagram ili statistički obraditi podatke. Za učenike s intelektualnim teškoćama ili PSA izradite kratke i jasne pisane ili slikovne upute za izradu dijagrama i analizu dobivenih podataka. Isto učinite i za korištenje navedenog digitalnog alata. Prema potrebi, osigurajte im vršnjačku podršku.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenike koje zainteresira ovaj eksperiment uputite da pretraživanjem mrežnih stanica pronađu još zanimljivih primjera psiholoških eksperimenata koje mogu provesti na Satu razrednika.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.