Na početku aktivnosti potaknite učenike na razmišljanje o tome tko propisuje pravila o jeziku i zašto ih zapravo svi trebamo učiti.

Učenicima možete zadati da, radeći u paru, u pisanom obliku odgovore na pitanja, npr. Tko odlučuje kojom se gramatikom ili pravopisom valja koristiti?, Tko je odabrao štokavsko narječje za osnovu standardnom jeziku?, Postoji li zakon o upotrebi hrvatskoga standardnoga jezika?, Bismo li mogli završiti u zatvoru ako prekršimo takav zakon?.

Pritom se, naravno, ne očekuje da učenici točno odgovore na ta pitanja, već ih njima samo želimo potaknuti na razmišljanje, nasmijati ih i stvoriti ugodnije radno okružje. Uz to će učenici promišljati o svome jeziku, standardu i činjenici da je netko u nekom trenutku morao odlučiti o tome kako normirati standardni jezik.

Zatim uputite učenike da otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3 (Hrvatski standardni jezik kao službeni jezik u RH) kako bi saznali više o normiranju i standardizaciji hrvatskoga jezika. Neka učenici zatim riješe zadatke u sklopu te jedinice.

Aktivnost možete završiti tako da podsjetite učenike na to kada je hrvatski jezik postao službenim jezikom Republike Hrvatske te koji je jezik bio službeni prije toga. Pomozite učenicima da se prisjete najvažnijih jezikoslovaca čija su nastojanja pridonijela standardizaciji hrvatskoga jezika, pri čemu možete ostvariti korelaciju s nastavnim sadržajima iz Povijesti. S tim ciljem učenicima možete pripremiti prezentaciju u alatu PowerPoint s fotografijama tih osoba i njihovim kratkim biografijama. U pripremi prezentacije poslužite se provjerenim izvorima poput Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

Nastavne sadržaje ponovite i usustavite zajedno s učenicima uz pomoć umne mape koju učenici mogu izraditi u digitalnom alatu Xmind, alatu za izradu umnih mapa. Digitalna umna mapa omogućuje bolju preglednost te se gotova može podijeliti s drugim učenicima putem uobičajenih načina komunikacije i suradnje na mreži.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama , uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Prilikom rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1. razred, Modul 1, Jedinica 1.3 (Hrvatski standardni jezik kao službeni jezik u RH), učenicima s teškoćama svakako omogućite stanke u radu. Poželjno je zadatak čitanja zadataka i tekstova provesti kao rad u paru kako bi učenici koji nemaju dovoljnu brzinu čitanja i često u čitanju griješe imali potrebnu podršku.

Tijekom izrade umne mape u kojoj će učenici sažeti nastavne sadržaje, učenicima s teškoćama pripremite predložak u kojemu ćete navesti ključne pojmove koje trebaju obuhvatiti umnom mapom i predložite im razmještaj tih pojmova na umnoj mapi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Porazgovarajte s učenicima o tome koliko riječi postoji u hrvatskome standardnom jeziku. Zatim neka učenici pokušaju procijeniti koliki je postotak riječi hrvatskoga jezika za koji misle da ih znaju. Raspravite s njima o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju kako bi mogli proširiti rječnik, odnosno obogatiti svoje jezično, usmeno i pisano, izražavanje. Najmaštovitije odgovore možete nagraditi poticajnom bilješkom.

Nakon toga uputite učenike na to da na mrežnoj stranici Školskoga rječnika hrvatskoga jezika ili u rječniku hrvatskoga jezika koji ćete im donijeti na sat odaberu pet riječi koje su im nepoznate, pri čemu, radi korelacije s nastavom stranih jezika, možete tražiti da barem jedna riječ bude internacionalizam, odnosno podrijetlom iz latinskoga ili starogrčkoga jezika. Zatim učenici mogu pojedinačno ili radeći u parovima sastaviti križaljku ili ispunjaljku od tih riječi. Pritom se mogu poslužiti digitalnim alatom Crossword Labs koji omogućuje jednostavnu izradu ispunjaljki, a za rad u alatu nije potrebna registracija ni prijava.

Učenike potom možete podijeliti u grupe te im zadati da između križaljki učenika svoje grupe odaberu najuspješniju križaljku koju će potom proslijediti drugoj grupi, druga trećoj i tako dalje, služeći se, npr. digitalnim alatom Google Disk koji omogućuje dijeljenje sadržaja. Prije prosljeđivanja križaljki među grupama sve križaljke pregledajte kako biste procijenili njihovu zahtjevnost.

Grupe koje dobiju križaljku ne smiju odmah otvarati dokument, nego tek kad im date znak za početak. Potom najavite početak rješavanja križaljki, a unaprijed odlučite hoćete li nagraditi pobjedničku grupu. Važno je da svi počnu rješavati križaljku u istome trenutku. Grupa koja prva riješi dobivenu križaljku smatra se pobjedničkom.

Aktivnost možete završiti vlastitom procjenom križaljki (koja je bila najzahtjevnija, koliko je truda uloženo u njezino sastavljanje itd.) koju podijelite s učenicima.

Također učenicima skrenite pozornost na to da postoji i natječaj za novu hrvatsku riječ te ih potaknite na to da istraže po kome je natječaj dobio ime, što se želi tim natječajem te koje su nove riječi nastale i koje su prethodnih godina odabrane kao najuspjelije. Potom ih zamolite da tijekom sljedećih tjedan dana (ili duže, ovisno o planu rada) pokušaju sami osmisliti nekoliko novih hrvatskih riječi za koje misle da su potrebne te da nedostaju u našemu jeziku.

Na kraju aktivnosti učenicima ponudite samovrednovanje. Podijelite im listiće uz pomoć kojih će usporediti vlastitu križaljku i križaljke dobivene od drugih grupa. Na taj način možete potaknuti učenike na vrednovanje vlastita, ali i tuđega rada.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Pokažite učenicima s teškoćama kako se služiti Školskim rječnikom hrvatskoga jezika ako se njime nisu prije koristili i ako im je potrebna podrška. Ako u razrednom odjelu imate učenika s intelektualnim teškoćama, dovoljno je da učenik izdvoji pet nepoznatih pojmova koje ćete onda vi postaviti u križaljku ili vi možete postaviti četiri pojma, a onda ga potaknuti da uz vašu pomoć upiše peti pojam. Kada se učenik uvježba u izradi križaljki, možete povećavati broj pojmova koje će samostalno unositi.

Gotove križaljke kopirajte i zalijepite u Word dokument kako biste ih mogli primjereno grafički oblikovati, povećajte veličinu kućica križaljki te veličinu i vrstu fonta koja će biti prilagođena svim učenicima (povećane kućice će odgovarati učenicima s oštećenjem organa i organskih sustava kako bi imali povećani prostor za unos odgovora, promijenite font u Calibri ili Arial, a veličina fonta neka bude barem 14 pt).

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći u radu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenike možete potaknuti na sastavljanje vlastitoga rječnika nepoznatih riječi s kojima se susreću na nastavi, tijekom čitanja lektire pa čak i u svakodnevnoj komunikaciji kako biste ih potaknuli da obogaćuju svoj rječnik, ali i osvijeste činjenicu da je učenje cjeloživotni proces koji je uvijek moguće nadograđivati. Radi lakše nadogradnje bilo bi poželjno da rječnik sastavljaju u digitalnom obliku (npr. u Word dokumentu ili u Excel tablici).

Aktivnost može trajati tijekom jednoga mjeseca, polugodišta ili čitave godine, a možete je završiti razgovorom o učinkovitosti, odnosno anketom o tome je li ih aktivnost potaknula na učenje novih riječi i smatraju li da im se rječnik obogatio novim riječima.

Napišite na ploču rečenicu zasićenu različitim primjerima odstupanja od standardnojezične norme, npr. Taxijem hjeo se spustiti dolje do Obale. Neka učenici isprave sve pogreške koje uoče, a potom mogu pokušati odrediti koja je pogreška pravopisna, koja morfološka, sintaktička ili leksička. Umjesto na ploču rečenicu možete unijeti u alat Padlet u kojem oblikujte ploču za suradnju sa stupcima. Alatu učenici pristupaju putem poveznice koju im podijelite te oni mogu upisivati svoje odgovore, pri čemu se objave mogu premještati iz jednoga stupca u drugi (stupci mogu biti vrste pogrešaka odnosno primjeri odstupanja od norme).

Zatim potaknite učenike da otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3 (Hrvatski standardni jezik kao službeni jezik u RH) i prouče više o standardnojezičnoj normi.

Potom učenicima pustite pjesmu „Dalmatino povišću pritrujena“, pa im proslijedite tekst kao Word dokument s tom pjesmom. Također možete odabrati bilo koji drugi tekst obilježen većim brojem razlika u odnosu na hrvatski standardni jezik. Naglasite učenicima da u mjesnim govorima ne možemo govoriti o pogreškama ili odstupanjima od standarda, osobito ako je učenicima blizak govor iz navedene pjesme.

Učenici u Word dokumentu trebaju obraditi tekst tako da različitim, unaprijed dogovorenim bojama, na tekstu označavaju razlike u odnosu na standardnojezičnu normu, npr. pravopisne razlike − obojit će žutom bojom, morfološke − crvenom, sintaktičke − plavom i leksičke − ružičastom.

Ako želite, možete zamoliti učenike i da tekst pokušaju prenijeti, uz vašu pomoć, na hrvatski standardni jezik te da ga zapišu u novome Word dokumentu i podijele s drugima kako biste usporedili izvorni tekst i prijevod, a učenici uočili moguće sličnosti i razlike.

Potom podijelite učenike u nekoliko grupa. Svaka grupa neka se posveti jednoj vrsti razlike u odnosu na standardnojezičnu normu (npr. razlici u pravopisu, morfologiji, sintaksi ili leksiku) bojeći ih na jednak način i radeći u novome Word dokumentu. Mogu raditi na primjeru pjesme koju vi odaberete (npr. iz hrvatske dijalektalne poezije) ili koju učenici sami odaberu (npr. tekst učenicima poznate popularne pjesme na narječju). Potom projicirajte tekst pa zajednički promotrite razlike koje su učenici ustanovili te tako dodatno utvrdite koje vrste razlika postoje.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tijekom uvodnoga zadatka u kojem učenici trebaju odrediti vrstu odstupanja od standardnojezične norme u rečenici, učenicima s teškoćama omogućite pisani predložak u kojemu će biti različitim bojama odvojene i jasno definirane sve vrste odstupanja koja oni trebaju znati s primjerima svakog odstupanja koji mogu koristiti u svim zadatcima toga tipa.

Pružite podršku učenicima s teškoćama, posebno učenicima sa specifičnim teškoćama učenja u čitanju teksta o standardnojezičnim normama na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.3 (Hrvatski standardni jezik kao službeni jezik u RH). Približite im svaku normu i povežite je s njihovim iskustvom kako bi lakše razumjeli svaku normu.

Učenicima oštećena sluha omogućite transkript pjesme koju ćete pustiti učenicima, a učenicima oštećena vida omogućiti primjereno mjesto u učionici kako bi bili što bliže izvoru zvuka.

Učenicima s teškoćama pojasnite riječi iz pjesme koje se razlikuju od riječi u hrvatskome standardnom jeziku, posebno ako se prvi put s njima susreću. Učenicima s poremećajem iz spektra autizma pripremite vizualnu podršku za značenje nepoznatih riječi u pjesmi.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenicima zainteresiranim za ovo područje možete zadati da izrade rječnik nepoznatih pojmova odnosno riječi iz teksta pjesme „Dalmatino povišću pritrujena“ tako da, uz značenje riječi, istraže i etimologiju, odnosno porijeklo riječi kako bi se nastavni sadržaji povezali s pojmovima leksikologije, ali i osvijestio utjecaj stranih jezika na naš vlastiti.