Sat započnite tako da s učenicima ponovite kojih datuma započinju godišnja doba. Potom ponovite što je to rotacija Zemlje, koliko traje rotacija i koje su njezine posljedice. Također, ponovite što je to revolucija, koliko traje revolucija i koja je posljedica revolucije. Ponavljanje možete napraviti kratkim kvizom koji možete kreirati u digitalnom alatu Kahoot.

Učenicima tada pomoću alata Google Classroom ili MS Teams podijelite umnu mapu koju ste kreirali u alatu Mindomo. U središte umne mape stavite naslov Godišnja doba te ispod naslova crtež/skicu koja prikazuje specifične položaje Zemlje i Sunca na početku godišnjih doba. Učenici zadatak rješavaju u paru na tabletima. Trebaju napraviti grane umne mape. Svaka grana neka označava jedno godišnje doba, a treba sadržavati: datum specifičnog položaja, koje godišnje doba počinje na sjevernoj, a koje na južnoj hemisferi, na koju paralelu Sunčeve zrake padaju okomito na navedeni datum. Učenici za svaku granu mogu dodati i crtež koji prikazuje položaj Zemlje i Sunca na specifični datum.

Kada učenici ispune umnu mapu, neka između glavne četiri grane dodaju četiri manje u koje će upisati kako se produžuju ili skraćuju dan i noć na sjevernoj odnosno južnoj hemisferi.

Učenike potom potaknite na razmišljanje, upitajte ih: Je li Zemlja uvijek tijekom godine jednako udaljena od Sunca? Neka pomoću Hrvatske enciklopedije istraže što je perihel i afel. Neka specifične datume perihela i afela uz definiciju dodaju u umnu mapu.

Učenike potaknite da istraže na internetu što je polarni dan, a što polarna noć. Neka i te pojmove s objašnjenjima dodaju u svoje umne mape.

Gotove umne mape neka učenici pohrane u e-portfolio. U završnom dijelu sata prozovite nekoliko parova koji će svoje umne mape prikazati služeći se projektorom ili pametnim zaslonom. Neka opišu Zemljinu revoluciju i položaj Zemlje i Sunca tijekom jedne godine s naglaskom na početcima godišnjih doba. Rad učenika možete formativno vrednovati.

U prilagodbi sadržaja važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim potrebama i karakteristikama učenika. Preporučuje se da se učenik s teškoćama (u dogovoru s njim) smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Za učenike s teškoćama, u podučavanju sadržaja potrebno je koristiti se vizualnim prikazima koji će pomoći u povezivanju i usvajanju znanja, pogotovo onog apstraktnog.

Upute za izradu zadataka trebaju biti konkretne, precizne i kratke. Upute dajte u pisanom obliku, pri čemu ih je potrebno razdijeliti na korake, pazeći na jezično i grafičko oblikovanje teksta. Dobro je pripremiti i etapne upute za dogovorene aktivnosti. Kombinirajte različite oblike uputa, npr. ako učenik s teškoćama ne razumije pisanu uputu, dajte mu verbalnu uputu koja je sažeta i jasna. Obvezno provjerite učenikovo razumijevanje dane upute. Rad u paru pozitivno će djelovati na učenika s teškoćama jer će mu drugi učenik pomoći da sudjeluje u cijeloj aktivnosti bez obzira na postojeća ograničenja, npr. kolega učenik iz grupe pružit će podršku učeniku s oštećenjem vida pri interpretaciji vizualnih informacija odnosno učeniku s oštećenjem mišićno-koštanog sustava pomoći će pri korištenju tabletom.

Potrebno je dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste i pripremiti popis ključnih pojmova/riječi koji će učenika s teškoćama usmjeravati na važne informacije tijekom prikupljanja podataka. Također, prilagodite pisani materijal iz kojeg će učenici s teškoćama prikupljati informacije (jezično i grafički, ali i smanjite veličinu teksta).
Na kraju sata omogućite pisani sažetak nastavne teme, s ključnim pojmovima i pojašnjenjima, koji sadržava slikovne prikaze. Prilikom izrade koristite se različitim načinima označivanja važnih sadržaja (bojenjem, podcrtavanjem, podebljavanjem) te povežite nove informacije s poznatima.

Prije rada u digitalnim alatima Kahoot! i Mindomo provjerite učenikovo razumijevanje zadatka te predznanje za rad u navedenom alatu. Kako bi se lakše snašao, osigurajte mu zorni prikaz korištenja alatom ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.
Za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici istraže što je to aurora borealis i aurora corona te izrade poster služeći se alatom Canva. Poster neka predstave u razredu.

Na početku sata, riješite s učenicima zadatak u kojem trebaju izračunati koliko je sati u Sydneyu, a koliko u New Yorku kada je u Zagrebu 15 sati. Zadatak učenici rješavaju u parovima. Učenici trebaju odrediti pojasno vrijeme, a za izradu zadatka koriste se bilježnicom i tabletom. Na tabletu otvaraju tematsku kartu podjele Zemlje na vremenske pojaseve, koju ćete pripremiti u alatima Google Classroom ili MS Teams.

Kada učenici izračunaju pojasno vrijeme New Yorka i Sydneya, neka odrede datume u navedenim gradovima u odnosu na datum koji je tada u Republici Hrvatskoj. Potom učenicima objasnite što je datumska granica i gdje se nalazi te kako se mijenjaju datumi kada prelazimo datumsku granicu.

Učenici i ostali dio zadatka rade u paru. Podijelite im slijepu političku kartu svijeta pomoću alata Google Classroom ili MS Teams. Služeći se tematskom kartom koja prikazuje podjelu Zemlje na vremenske pojaseve, učenici trebaju odrediti koje države svijeta ulaze u Novu godinu prije Hrvatske, koje države ulaze u isto vrijeme kad i Hrvatska, a koje tek poslije Hrvatske. Političku kartu trebaju otvoriti na tabletima u programu Paint i različitim bojama obojiti te tri skupine država.

Kao rezultat ove aktivnosti, učenici mogu izraditi poster u kojemu će objasniti pojmove: mjesno vrijeme, pojasno vrijeme, datumska granica, a sve pojmove potkrijepiti računskim primjerima i kartom koju su obojili tijekom sata. Poster mogu oblikovati u alatu Canva. Radove možete formativno vrednovati.

U prilagodbi materijala i odabiru metoda rada za učenike s teškoćama, važno je da je učenik u središtu aktivnosti koja uvažava njegove jake strane i interese. U vezi s postupcima prilagodbe savjetujte se sa stručnim timom škole (edukacijskim rehabilitatorom, logopedom, pedagogom).

Pri objašnjavanju, za učenike s teškoćama koristite se jednostavnim jezikom koji im je razumljiv, izbjegavajte komplicirane izraze, apstraktne pojmove predočite različitim slikovnim predodžbama, sažmite važne informacije, pravite kratke stanke tijekom govora, pazite na oblikovanje pitanja (trebaju biti precizna, nedvosmislena, upućivačka, a izbjegavajte negacijska). Radi lakšeg pamćenja, složenije informacije i veću količinu informacija razdijelite na manje dijelove, ponovite ključne pojmove na početku i na kraju procesa objašnjavanja, izdvojite važne sadržaje te provjeravajte razumiju li vas učenici. Ono što je usmeno izloženo podržite slikovnim prikazima. Koristite se metodom demonstracije i poučavanjem „korak po korak“ kako bi učenici razumjeli proces rješavanja. Sjetite se provjeriti razumijevanje učenika s teškoćama.

Potrebno je dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste s obzirom na tražena pitanja. Osigurajte podsjetnik s pitanjima u pisanom obliku. Rad u paru pozitivno će djelovati na učenika s teškoćama jer će mu drugi učenik pomoći da sudjeluje u cijeloj aktivnosti bez obzira na postojeća ograničenja, npr. kolega iz grupe pružit će podršku učeniku s intelektualnim teškoćama u računanju pojasnog vremena.

Na kraju aktivnosti učeniku s teškoćama potrebno je dati sažetak sadržaja, u kojem je važno izdvojiti ključne pojmove i njihovo značenje pazeći na oblikovanje teksta i sadržaja, s obzirom na individualnu teškoću i potrebe učenika povezane s ishodima učenja.

Prije rada u digitalnim alatima Canva i programu Paint provjerite učenikovo razumijevanje zadatka te predznanje za rad u navedenim alatima. Kako bi se lakše snašao, osigurajte mu zorni prikaz korištenja alatom ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.
Za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici istraže kojega je datuma započelo Magellanovo putovanje, koliko je trajalo te kako su se razlikovali datumi brodskog dnevnika i datum na Magellanovu odredištu. Neka izrade strip s tom temom i prezentiraju ga u razredu. Strip mogu izraditi u digitalnom alatu Pixton te potom podijeliti pomoću alata Google Classroom ili Teams.

Učenici se za ovu aktivnost koriste tabletima. Na stranicama Timeanddate učenici pronalaze podatke o tome u koliko sati Sunce „izlazi“ u Osijeku i Poreču istog dana. Dobivene vrijednosti učenici zapisuju u bilježnicu. Pomoću digitalne karte učenici potom zapisuju geografsku dužinu navedenih mjesta, tako da odabirom lokacije pročitaju geografsku dužinu mjesta koja će im se prikazati.

Nakon toga učenici izračunavaju kolika je razlika između određenih geografskih dužina, tako da od veće vrijednosti oduzmu manju vrijednost. Potom izračunavaju razliku između zapisanih vrijednosti izlaska Sunca u Poreču i Osijeku. Dobivenu razliku u izlasku Sunca dijele s razlikom geografskih dužina i zapisuju rezultat. Potom učenicima objasnite značenje riječi podne (polovina dana, kada je Sunce najviše nad horizontom). Pitajte ih odgovara li ta definicija njihovoj spoznaji da je podne točno u 12:00 sati. Upozorite ih da je Sunce izišlo u različito vrijeme.

Učenike potom podijelite u grupe po četiri učenika. Koristeći se tematskom kartom koja prikazuje podjelu Zemlje na vremenske pojaseve, neka odrede u kojoj se zoni nalazi Hrvatska te koje se države Europe također nalaze u istom pojasu. Kartu im možete podijeliti koristeći se alatima Google Classroom ili Teams. Neka učenici pomoću navedene tematske karte izračunaju razliku između pojasnog vremena Zagreba i drugih gradova koje ćete im dodijeliti (svakoj skupini dodijelite jedan grad na istočnoj polutci i jedan grad na zapadnoj polutci). Stranicom kojom ste se koristili na početku sata, Timeanddate, neka se koriste kao kontrolnom stranicom pomoću koje će provjeriti svoj rezultat.

Kada učenici izrade zadani zadatak, neka rezultate zapišu na zajedničku ploču u alatu Padlet. Poveznicu ćete im, kao i sve prethodne materijale, pripremiti u alatu Google Classroom ili MS Teams. U alatu Padlet umetnut ćete slike satova (onoliko satova koliko ste zadali gradova) te ispod svakog sata napisati ime grada. Središnji sat odnosi se na Zagreb i vrijeme u Zagrebu. Učenici ispod naziva grada trebaju upisati rezultat koji su izračunali.

Sve postupke potrebno je oblikovati u dogovoru sa stručnim suradnicima škole – psiholozima, logopedima, edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima – promišljajući ih i provodeći u skladu s osnovnim načelom individualizacije, u kojoj je učenik u središtu aktivnosti.

Na razini razreda napravite ogledni primjer (ako je potrebno i više primjera) tumačenja podataka te postupka računanja pojasnog vremena. Pri objašnjavanju izražavajte se pojednostavnjenim rječnikom, pravite kratke stanke i provjeravajte razumiju li učenici s teškoćama što govorite. Pripremite pisane podsjetnike na kojima je sažeto prikazan proces preračunavanja vremena korak po korak.

Učenicima s oštećenjima sluha dobro je dati nastavni uručak sa sažetim tekstom koji će obuhvaćati sve što se usmeno izlaže, kao i upute za zadatak. Za potrebe nastave, uručke je potrebno pripremiti unaprijed i elektronički ih dostaviti učeniku.

Rad u grupi pozitivno će djelovati na učenika s teškoćama jer će mu drugi učenici pomoći da sudjeluje u cijeloj aktivnosti bez obzira na postojeća ograničenja, npr. kolega iz grupe pružit će podršku učeniku s oštećenjem vida pri interpretaciji vizualnih informacija odnosno učeniku s oštećenjem mišićno-koštanog sustava pomoći će pri korištenju računalom ili tabletom. Omogućite učenicima pisani podsjetnik zadatka s redoslijedom koraka izrade.

Na kraju sata osigurajte sažetak s ključnim pojmovima i pojašnjenjima, pazeći na jezičnu i grafičku prilagodbu teksta. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice uobičajenog poretka riječi, s jasno izrečenim svim rečeničnim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima, dok grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. Arial, Verdana), koji je uvećan, dvostrukog proreda, povećanog razmaka među slovima, ljevostranog poravnanja.

Prije rada u digitalnoj karti, digitalnom izvoru Timeanddate i digitalnom alatu Padlet, provjerite učenikovo razumijevanje zadatka te predznanje za rad u navedenim poveznicama, kao i njihovu pristupačnost za korištenje. Kako bi se lakše snašao, osigurajte mu zorni prikaz korištenja alatom ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

Za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici istraže tko je i kada je uveo pojasno vrijeme te koje su prednosti tog sustava mjerenja vremena. Dobivene rezultate neka prikažu u prezentaciji koju mogu predstaviti ostalim učenicima u razredu. Prezentaciju mogu izraditi koristeći se digitalnim alatom Prezi.