Vrijeme predviđeno za realizaciju ove aktivnosti ovisi o broju grupa, a zbog njezine složenosti i obujma likovnog sadržaja preporučuje se provedba unutar dvaju školskih sati. Cilj aktivnosti je identificirati, usporediti i kritički prosuditi pojavu korištenja umjetnošću kao oružjem građanske, nacionalne i političke ideologije. Potaknite učenike na razmišljanje pitanjima poput toga zašto i kada umjetnost postaje moćno oružje u rukama ideologije te koji likovni medij smatraju najprikladnijim za prijenos ideološke poruke. Lako je pretpostaviti da će promidžbeni plakat i film biti odgovori koji će brojčano prevladati. Međutim, film ćemo ostaviti za iduću aktivnost.

Razgovarajući s učenicima definirajte sadržaj pojma građanske, nacionalne i političke ideologije i ukažite na njihovu isprepletenost. Razred podijelite u više grupa koje će istraživati plakate pojedinih država 20. stoljeća tako da grupe mogu odabrati plakate iz razdoblja ruske umjetničke avangarde i SSSR-a. Oni, pak, koji odaberu razdoblje NDH "suprotstavit će" svoje izlaganje grupi antifašističkog pokreta i poslijeratne Jugoslavije, dok će grupa koja istražuje promidžbeni film i plakat nacističke Njemačke napraviti usporedbu s plakatom fašističke Italije i militarističkog Japana. Njima će se, pak, suprotstaviti propaganda SAD-a i Kine. Uloga nastavnika je uputiti učenike u odabir relevantnih likovnih primjera.

Svaka će grupa istražiti po jedan plakat koji vizualno predstavlja društvenu, nacionalnu i političku ideologiju odabrane države ili razdoblja, a zatim će analizirati:

• boju, oblike, obilježja prostora
• način oblikovanja likova, kompozicijska načela
• ikonografske elemente koji upućuju na ideološku poruku.

Učenici će se koristiti pametnim telefonima i tabletima kako bi pristupili internetu i potražili likovne primjere. Zatim će, na zajedničkoj platformi, izraditi kratku prezentaciju koristeći se digitalnim alatom Powerpoint, koju će potom izložiti u razredu.

Tijekom samostalnog učeničkog istraživanja u digitalnom alatu Meta Chart ili na ploči izradite Vennov dijagram s onolikim brojem krugova koliko je grupa. Za vrijeme njihova izlaganja upisujte u odgovarajuće krugove specifičnosti likovnih primjera pojedine grupe, a u središnji krug one likovne elemente koji su zajednički svim grupama. Dakako, zajedničkih će elemenata biti najviše. Razgovarajući navedite učenike na zaključak o zajedničkim obilježjima ideološkog plakata 20. stoljeća.

U završnom dijelu sata usmjerite učeničke grupe da osmisle vlastiti slogan koji je vezan uz određeni problem unutar razredne, školske ili uže zajednice. Učenici će u grupama, koristeći se digitalnim alatom Canva, izraditi plakat kojim će potaknuti djelovanje društva na rješavanje odabranog problema. Ako ponestane vremena za provedbu ovog zadatka, učenici će ga dovršiti kao domaću zadaću.

Uputite učenike na komparativno istraživanje njemačkih i američkih plakata na temu rasne ideologije ili plakata koji veličaju gospodarski rast u međuratnom razdoblju. Također, možete ih uputiti na usporedbu proratnih plakata pojedinih država i ideologija. Nakon istraživanja učenici će - pomoću digitalnog alata PowerPoint - predstaviti rezultate u razredu.

Cilj aktivnosti je potaknuti učenike da prepoznaju umjetnost kao medij prenošenja ideološke poruke u različitim povijesnim razdobljima. Aktivnost se odvija u dvije faze pa je moguć odabir njezine realizacije u jednom ili dvama nastavnim satima.

Svako povijesno razdoblje ima svoje vizualne medije moći stoga pripremite kratko uvodno izlaganje kojim ćete uputiti učenike na važnost tradicionalnih medija – slikarstva, skulpture i arhitekture – kao sredstava veličanja ideologije i prije pojave masovnih medija. Učenike možete podsjetiti na primjer usmjeravanja umjetnosti u službu obrane papinstva Julija II osmišljavanjem ikonografskog programa Rafaelovih Stanzi ili vjerskog koncepta Tridentskog koncila koji će promatrača učiniti svjedokom čuda kao Bernini u Zanosu sv. Tereze.

Podijelite učenike u male, tročlane grupe koje će pratiti osnovnu tematsku podjelu istražujući likovne primjere koji veličaju građansku, nacionalnu i klasnu ideologiju putem tradicionalnih likovnih medija. Svaka će grupa istražiti samo jedan od predloženih primjera, a zbog njihove brojnosti izdvajamo pojedina djela koja učenici mogu odabrati izvlačeći nasumce papiriće s nazivima:

• kao amblematska djela građanske ideologije učenici mogu istraživati djelo baroknog slikara Rembrandta van Rijna Noćna straža (1642.), neoklasicističko djelo Zakletva Horacijeva (1785.) Jacques-Louis Davida, remek-djelo romantizma Sloboda vodi narod (1830.) Eugene Delacroixa, skulpturu Augustea Rodina Građani Calaisa (1884. - 1889.) i neoklasicističku crkvu Pantheon u Parizu
• kao primjere nacionalne ideologije predložite istraživanje odabranog djela ciklusa Zlatne dvorane Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu ili skulpturu Ivana Meštrovića Povijest Hrvata (1932.)
• kao primjer prožimanja nacionalne i političke ideologije značajan je broj primjera iz razdoblja nacizma kao što je slikani portret Hitlera Nositelj zastave (1934. - 1936.) autora Huberta Lanzingera, koji ga prikazuje kao teutonskog viteza. Zatim, tu su filmovi Leni Riefenstahl Trijumf volje i Olimpija - festival naroda 1936. dok su primjeri arhitekture i urbanizma oni Alberta Speera, a u Italiji tzv. Colosseo Quadrato
• brojni primjeri čiste političke ideologije mogu se pronaći u zbirkama fotografija Aleksandra Rodčenka, monumentalnoj sovjetskoj arhitekturi kao što je Spomenik osvajačima svemira (1964.) i skulpturi kao što je ona Vere Muhine Sovjet i kolhozica (1937.), a zatim i film Sergeja M. Eisensteina Krstarica Potemkin (1925.).

Učenici će, radeći u malim grupama, istražiti osnovne podatke o predloženim primjerima i objasniti njihovu ideološku poruku projicirajući reprodukciju.

Druga faza aktivnosti također je istraživačkog tipa, a moguće ju je realizirati u obliku manjeg projekta. Uputite učenike na istraživanje lokalne spomeničke baštine koja je nastala kao rezultat ideoloških i političkih okolnosti.

Učenici će, koristeći se digitalnim alatom Prezi, pripremiti prezentacije o pojedinom djelu lokalne spomeničke baštine prema sljedećim kriterijima:

• vrijeme, mjesto i okolnosti nastanka djela; autor, naručitelj
• elementi forme, način oblikovanja, simbolika i značenje
• odnos prema djelu nakon političkih i ideoloških promjena.

Po završetku učenici će ukratko predstaviti rezultate istraživanja u razredu i raspraviti odnos pojedinca i društva prema spomeničkoj baštini minulih ideologija i potrebi njezina očuvanja. Motivirajte učenike na raspravu pitanjem Može li spomenik biti opasan? i Može li uništavanje spomenika uništiti političko opredjeljenje?.

Cilj aktivnosti je potaknuti učenike da prepoznaju umjetnost kao medij prenošenja ideološke poruke u različitim povijesnim razdobljima i usporede primjer svjetske s nacionalnom baštinom.

Svako povijesno razdoblje ima svoje vizualne medije moći stoga pripremite kratko uvodno izlaganje kojim ćete uputiti učenike na važnost tradicionalnih medija – slikarstva, skulpture i arhitekture – kao sredstava veličanja ideologije i prije pojave masovnih medija. Učenike možete podsjetiti na primjer usmjeravanja umjetnosti u službu obrane papinstva Julija II osmišljavanjem ikonografskog programa Rafaelovih Stanzi ili vjerskog koncepta Tridentskog koncila koji će promatrača učiniti svjedokom čuda kao Bernini u Zanosu sv. Tereze.

Podijelite učenike u male, tročlane skupine koje će pratiti osnovnu tematsku podjelu istražujući likovne primjere koji veličaju građansku, nacionalnu i klasnu ideologiju putem tradicionalnih likovnih medija. Svaka će skupina istražiti samo jedan od predloženih primjera, a zbog njihove brojnosti izdvajamo pojedina djela:

• kao amblematska djela građanske ideologije učenici mogu istraživati djelo baroknog slikara Rembrandta van Rijna Noćna straža (1642.), neoklasicističko djelo Zakletva Horacijeva (1785.) Jacques-Louis Davida, remek-djelo romantizma Sloboda vodi narod (1830.) Eugene Delacroixa, skulpturu Augustea Rodina Građani Calaisa (1884. - 1889.) i neoklasicističku crkvu Pantheon u Parizu
• kao primjere nacionalne ideologije predložite istraživanje odabranog djela ciklusa Zlatne dvorane Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu ili skulpturu Ivana Meštrovića Povijest Hrvata (1932.)
• kao primjer prožimanja nacionalne i političke ideologije značajan je broj primjera iz razdoblja nacizma kao što je slikani portret Hitlera Nositelj zastave (1934. - 1936.) autora Huberta Lanzingera, koji ga prikazuje kao teutonskog viteza. Zatim, tu su filmovi Leni Riefenstahl Trijumf volje i Olimpija - festival naroda 1936. , dok su primjeri arhitekture i urbanizma oni Alberta Speera, a u Italiji tzv. Colosseo Quadrato
• brojni primjeri čiste političke ideologije mogu se pronaći u zbirkama fotografija Aleksandra Rodčenka, monumentalnoj sovjetskoj arhitekturi kao što je Spomenik osvajačima svemira (1964.) i skulpturi kao što je ona Vere Muhine Sovjet i kolhozica (1937.), a zatim i film Sergeja M. Eisensteina Krstarica Potemkin (1925.).

Uz svaki primjer svjetske baštine učeničke će radne skupine pronaći i odgovarajući medijski i sadržajni primjer nacionalne baštine u funkciji ideologije.

Učenici na zajedničkoj platformi, koristeći se digitalnim alatom Prezi, pripremit će kratke prezentacije u kojima će usporediti djela svjetske i nacionalne baštine prema sljedećim kriterijima:

• vrijeme, mjesto i okolnosti nastanka djela; autor, naručitelj
• elementi forme, način oblikovanja, simbolika i značenje
• odnos prema djelu nakon političkih i ideoloških promjena.

Po završetku prezentacija učenici će raspraviti i usporediti odnos društva i stanje očuvanosti svjetske i nacionalne baštine minulih ideologija.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na zasebnim značajkama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i osobinama same teškoće.

Prilagodbe za učenike s motoričkim teškoćama:

• učenici se mogu koristiti alatima za povećavanje slike, poput lupe ili funkcije uvećanja na računalu, kako bi bolje vidjeli pojedinosti na slikama.

Prilagodbe za učenike s oštećenjem vida:

• učenici s oštećenjem vida mogu se koristiti slušnim opisima umjetničkih djela kako bi bolje razumjeli njihovu strukturu i značenje
• digitalne verzije slika mogu se povećati i prilagoditi u veličini i kontrastu boja kako bi bile dostupne učenicima s oštećenjem vida.

Prilagodbe za učenike s oštećenjem sluha:

• učenici s oštećenjem sluha mogu se služiti prevoditeljima znakovnog jezika koji će im pomoći da razumiju prezentacije i instrukcije
• također, učenici s oštećenjem sluha mogu upotrebljavati vizualna pomagala poput videozapisa s titlovima, kako bi bolje razumjeli materijal.

Prilagodbe za učenike s specifičnim teškoćama učenja:

• učenicima s teškoćama u učenju može biti korisno pružiti dodatne primjere i resurse kako bi bolje razumjeli pojmove i kontekst umjetničkih djela
• učenici mogu raditi u parovima ili manjim grupama kako bi razgovarali o idejama i konceptima, što može pomoći učenicima s teškoćama u učenju da bolje razumiju materijal.

Priagodbe za korištenje alata Prezi:

Učenici s poteškoćama u čitanju (disleksijom) ili pisanju (disgrafijom) mogu se koristiti predlošcima Prezi s vizualnim elementima koji će pomoći u organizaciji i strukturiranju prezentacije. Učenici s poteškoćama u pažnji mogu se koristiti animacijama i prijelazima kako bi zadržali pažnju na sadržaju prezentacije. Učenici s motoričkim poteškoćama mogu upotrebljavati predloške alata Prezi koji su prilagođeni za korištenje tipkovnicom ili mišem te također koristiti predloške koji imaju veće gumbe i jasnije oznake. Učenici s oštećenjem vida mogu rabiti audiodeskripciju ili opis slike za vizualne elemente u prezentaciji. Učenici s oštećenjem sluha mogu se koristiti vizualnim prikazima teksta i slike kako bi pratili sadržaj prezentacije, a također mogu koristiti titlove za govorne elemente prezentacije. Učenici s teškoćama u učenju mogu koristiti predloške alata Prezi koji rabe jednostavne i jasne slike te se koristiti bojama za različite kategorije i teme. Također, mogu upotrebljavati predloške alata Prezi koji sadrže poveznice na vanjske izvore kako bi pronašli dodatne informacije o temama koje istražuju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Predložite učenicima istraživanje načina na koji su države bivšeg tzv. istočnog bloka riješile pitanje spomenika komunističke ideologije. Kao primjer može poslužiti Memento Park pored Budimpešte. Učenici će izraditi prezentacije koristeći se digitalnim alatom Prezi, a zatim će svoja istraživanja podijeliti na zajedničkoj platformi OneNote.

Cilj aktivnosti je potaknuti učenike na kritičko promišljanje utjecaja ideologije na društvo i stvaralačke slobode umjetnika. Primjeri iz prošlosti svjedoče o potiskivanju kritičkog djelovanja prema vlasti poput onih karikaturista Honoréa Daumiera. Prikazuju i otvoreno izvrgavanje ruglu svih koji ne prihvaćaju estetiku totalitarnog režima što se najviše očitovalo u međuratnom razdoblju, a posebno u vremenu nacističke Njemačke.

Potaknite učenike na kritičko promišljanje smisla političkog pritiska na slobodu umjetnika postavljajući pitanja poput toga kojim sredstvima totalitaristički režim može ograničiti slobodno likovno stvaralaštvo i može li u tome uspjeti. Učenike zatim motivirajte na razmišljanje odabirom jednog (od predloženih triju) dokumentarnog filma koji svjedoči o izložbi tzv. „izopačene umjetnosti“ održane u Münchenu 1937. godine s ciljem obezvređivanja stvaralaštva koje se opire estetskim mjerilima ideologije:

• L'exposition d'art degenere du regime nazi 4:48'
• Bildersturm im Dritten Reich 56:10'
• Degenerate art exhibition, Munich 1937. 4'.

Učenici će zatim iznositi dojmove o filmu, ponoviti činjenice koje su upamtili, opisati postav izložbe ili komentirati ponašanje i brojnost publike. Podijelite ih u manje tročlane skupine i uputite da prelistaju Katalog izložbe „Izopačena umjetnost“ i odaberu jednog umjetnika ili djelo koje ih se najviše dojmilo. Zadatci svake tročlane grupe su:

• odabrati jedno djelo s izložbe, analizirati elemente forme, simbola, značenja i objasniti razloge uvrštenja tog djela na izložbu
• istražiti osnovne podatke o autoru djela te kojem je stilu pripadao i kakvu je sudbinu doživio nakon izložbe
• oblikovati izložbu na zajedničkoj platformi korištenjem digitalnog alata Artsteps na kojoj će svaka tročlana grupa izložiti neko drugo djelo odabranog autora i kratko ga predstaviti.

Nastavni sat završite virtualnom šetnjom reinterpretirane izložbe tzv. "izopačene umjetnosti" i potaknite učenike da komentiraju izloške uživljavajući se ulogu prorežimskog i kontrarežimskog likovnog kritičara.

Predložite znatiželjnim učenicima istraživanje sudbine režimski nepoćudnih umjetnika Ivana Meštrovića i Vojina Bakića. Oba su umjetnika bila na udaru ustaškog režima, ali su poslijeratno razdoblje dočekala na ideološki različitim stranama. Rezultate istraživanja učenici mogu predstaviti u razredu pomoću digitalnog alata Prezi.