Aktivnost započnite tako da uputite učenike na to da istraže značenje sintagme „gospodar muha“ (= Balzebub / semitsko božanstvo / u kršćanstvu demon, ali i princ pakla). Povedite razgovor o izboru te sintagme za naslov romana – što očekujemo u sadržaju nakon takva naslova, pojavljuje li se lik tog imena u romanu u obliku u kojem ga očekujemo itd. Razgovor vodite prema zajedničkom oblikovanju ideje djela (zlo nije izvan samog čovjeka, već unutar njega i treba ga naučiti kontrolirati – autor razvija fabulu u kojoj su glavni likovi djeca, kako bi dokazao da zlo nije naučeno, već urođeno ljudima).

Potom učenike podijelite u tri grupe koje će predstaviti djelo u formi PowerPoint prezentacije. Zadatak je svake grupe povezati temu prezentacije s idejom djela te osmisliti jedno problemsko pitanje koje proizlazi iz teme prezentacije.

Prva grupa treba predstaviti likove (podijeljene u dvije grupe kojima učenici sami daju naziv – primjerice, pripadnici civiliziranog društva i pripadnici neciviliziranog društva) te uključiti i ulogu likova u društvu koje stvaraju (primjerice, vođa, intelektualac…). Problemsko pitanje može biti: Što simboliziraju Pajcekove naočale te što simbolizira njihovo razbijanje?. Odgovor je da simboliziraju inteligenciju te da je u sukobu bilo važno razbiti te naočale kako bi se simbolički oslijepila inteligencija, odnosno onemogućilo ili usporilo njezino djelovanje. Pitanje može biti i: Koji je lik najnegativniji i zašto? i dr.

Druga grupa predstavlja sadržaj, mjesto i vrijeme radnje (pusti otok na kojem skupina dječaka pokušava stvoriti organiziranu zajednicu/društvo bez autoriteta odraslih). Problemsko pitanje može biti: Što u romanu simbolizira uređenost civiliziranog društva (školjka), a što prepuštanje agresiji (maske) i samodestruktivnost agresije (požar) ili zašto je za mjesto radnje odabran pusti otok (radnja je zamišljena kao eksperimentalna situacija kojom se analizira stvaranje društva, odnosno je li moguće ostvariti pravedno, uređeno, civilizirano društvo) i dr.

Treća grupa predstavlja književnu vrstu (društveno-psihološki roman) i pripovjedača, a problemsko pitanje može biti je li roman pretežito društveni ili psihološki (društveni – zamišljen je kao društveni eksperiment kojim se utvrđuje je li moguće ostvariti pravedno i civilizirano društvo u kojem neće dominirati agresija i borba za vlast).

Po završetku svake prezentacije učenici raspravljaju o problemskom pitanju. Nakon svih prezentacija organizirajte raspravu tijekom koje će učenici, podijeljeni na afirmacijsku i negacijsku grupu, raspravljati o tome je li zaista nemoguće ostvariti društvo bez borbe za prevlast, bez agresije i pokušaja podčinjavanja drugih. Potaknite afirmacijsku i negacijsku grupu na to da osmisle pet argumenata kojima će dokazati svoju tvrdnju, od kojih (barem) jedan argument mora biti povezan s poviješću, a (barem) jedan sa psihologijom.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremite nekoliko poveznica i dajte mu smjernice za istraživanje značenja riječi sintagme. Za učenika s teškoćama možete se koristiti primjerima konkretnih situacija te slikovnim prikazima. Ne inzisitrajte na tome da učenik s teškoćama sudjeluje u uvodnom razgovoru ako on to ne želi. Osigurajte mu da radi u grupi učenika s kojima se osjeća ugodno, koji su poticajni te mu mogu pomoći u radu. Jasno odredite zadatak učenika s teškoćama vodeći se njegovim jakim stranama. Ako je potrebno, osigurajte dodatno vrijeme za rad. Provjerite razumije li zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/il slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatom PowerPoint. Pripremite pisane/slikovne upute za korištenje tog alata. Ako je potrebno, demonstrirajte rad u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirane učenike uputite na ekranizaciju Gospodara muha nakon koje mogu napisati osvrt na film i usporediti ga s romanom.

Aktivnost započnite razgovorom o jednom od pitanja koje proizlazi iz romana Gospodar muha − je li zlo nešto što napada/opsjeda čovjeka izvana ili je zapravo u samom čovjeku. Nakon što s učenicima utvrdite da je u romanu zlo prikazano kao nešto što se nalazi unutar čovjeka (što prvi otkriva Simon, ali ne uspijeva reći ostalima), porazgovarajte s učenicima o tome slažu li se s tom idejom i znaju li primjer nekog romana (pripovijetke, drame, filma itd.) u kojem je zlo prikazano drugačije.

U središnjem dijelu aktivnosti moderni roman Gospodar muha usporedite s nekim tradicionalnim djelom (npr. Goetheovim Faustom iz razdoblja romantizma) te modernim djelom (npr. novelom Josepfa Conrada Srce tame) tako da djela ukratko predstavite i odaberete ulomak iz kojeg je vidljivo kako se u tim djelima objašnjava porijeklo zla (u Faustu je zlo izvan čovjeka i svoju svrhu nalazi upravo u tome da iskvari čovjeka nudeći mu ono što čovjek najviše želi u zamjenu za njegovu dušu; U Srcu tame zlo proizlazi iz čovjeka te su ljudi, pod određenim okolnostima, u stanju potpuno zaboravite moralne ograde). Ulomke (po želji i ostalo – temu, likove, kratak sadržaj) podijelite s učenicima u digitalnom alatu One Note.

Zadatak je učenika analizirati ulomke (temu ulomaka, književne postupke, motive te prikaz zla) i usporediti ih. Po završetku učeničke analize povedite razgovor o tome koji je tekst bliži romanu Gospodar muha i zašto. Povežite analize ulomaka s Goldingovom idejom romana (socijalni eksperiment kojim se htjela dokazati urođenost zla) te s povijesnim okolnostima na koja se djela odnose (u Goldingovu je romanu u pozadini rat, u Conradovoj noveli kolonijalna eksploatacija, a Goetheovo djelo tematizira općeljudsku težnju za znanjem).

Učenike potom podijelite u dvije grupe koje trebaju predstaviti obilježja književnih razdoblja u kojima su djela nastala tako da prva grupa uspoređuje sličnosti Goldingova i Conradova djela/ulomaka, a druga grupa razrađuje razlike između Goldingova i Goetheova djela.

Grupe potom oblikuju plakate u digitalnom alatu za izradu plakata Piktochart kako bi ih mogli podijeliti s ostalim učenicima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama prije najavite temu sata te provjerite je li pročitao roman Gospodar muha i zna li o čemu se u romanu govori. Ulomke koje ste pripremili grafički prilagodite za učenika s teškoćama. Koristite se fontom Ariel ili Calibri, veličina fonta treba biti najmanje 14pt, povećajte prored i razmak među riječima. Za učenika s teškoćama možete pripremiti primjere konkretnih situacija te slikovne prikaze. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rad. Provjerite razumije li zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Tijekom rada na zadatku više puta obiđite učenika s teškoćama kako biste provjerili njegov napredak u rješavanju zadatka te treba li mu dodatna podrška. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Stavite ga u grupu učenika s kojima dobro surađuje te koji mu mogu pružiti podršku u radu. Jasno odredite zadatak učenika s teškoćama vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatom Piktochart. Pripremite pisane/ slikovne upute za njegovo korištenje. Ako je potrebno, pokažite mu rad u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirane učenike možete uputiti na to da pročitaju djelo koje im je privuklo pažnju pa ga zatim predstave ostalim učenicima.

Na početku aktivnosti upitajte učenike smatraju li mogućim uspostavu društva u kojem neće biti borbe za vlast i ostalih oblika agresija. Nakon razgovora prikažite učenicima ulomak iz djela po vlastitom izboru (odaberite ključni sadržajni segment s početka djela poput početne situacije – skupine dječaka na otoku koji se pokušavaju dogovoriti o daljnjim postupcima uz pomoć demokratske metode koja podrazumijeva svačije pravo na govor i iznošenje mišljenja). Nakon čitanja ulomka povedite razgovor o njegovu sadržaju (naglašavajući vrijednosti demokratskog društva koje proizlaze iz sadržaja ulomka).

Potom podijelite učenike u četveročlane grupe (ovisno o broju učenika u razredu, ponegdje može biti više učenika). Zadatak je svake grupe da osmisli daljnji tijek radnje (različit od originala). Uputite učenike na to da likovi njihovih tekstova moraju sagraditi društvo utemeljeno na međusobnom poštovanju, pri čemu moraju osmisliti:

• oblik vladavine u "svom" društvu
• raspodjelu poslova
• posljedice nepoštivanja pravila.

Na temelju početnog teksta učenici pišu scenarij (koji će sadržavati scene dogovora o vladavini i pravilima, poslovima, scenu kršenja pravila, posljedicu tog kršenja po društvo te način rješavanja sukoba proizašlog iz kršenja pravila) po kojem snimaju kratak film uz pomoć vlastitih mobitela te ga montiraju u digitalnom alatu Kizoa.

Po završetku montiranja učenici prikazuju svoje filmove.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Grafički prilagodite ulomke za učenika s teškoćama. Upotrebljavajte font Ariel ili Calibri, veličina najmanje 14pt, povećajte prored i razmak među riječima. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rad. Učenika stavite u grupu s učenicima s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku suučenika koji će mu opisivati vizualne informacije. Jasno odredite zadatak učenik s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatom Kizoa. Pripremite pisane/slikovne upute za korištenje toga digitalnog alata. Ako je potrebno, pokažite mu rad u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirane učenike uputite na to da istraže pojam utopije i pročitaju neki utopijski roman (primjerice, Divni novi svijet Aldousa Huxleya).