Neka učenici promisle o aplikacijama kojima se koriste njihovi roditelji, kao i o tome za što ih koriste i neka zatim rezultate zapišu na ploču izrađenu u alatu Padlet. (Učenički odgovori mogu glasiti: – za internetsku (online) kupnju, bankovne usluge, zabavu, platforme za internetski prijenos (tzv. streaming platforme), posao, možda čak i digitalne osobne isprave (osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole, zdravstvene iskaznice i sl.)). Pitajte učenike kojim se aplikacijama sami koriste, a kojima se koriste njihovi roditelji. Postavite im i sljedeća pitanja: Prate li vaši roditelji koliko vremena provodite na internetu? Znaju li korisničke podatke za aplikacije kojima se koristite? Pregledavaju li vaše uređaje? Smatrate li da time narušavaju vašu privatnost ili da se brinu o vama i vašem digitalnom ugledu?

Svaki put kada se koristimo internetom (pretražujemo ga, objavljujemo fotografije, šaljemo poruke, igramo mrežne igre i sl.) ostavljamo svoj digitalni trag te time stvaramo svoj digitalni ugled. Svatko bi trebao držati do svog digitalnog ugleda. Predložite učenicima da u mrežni preglednik upišu svoje ime i prezime. Zatim ih pitajte prikazuju li pronađene informacije pozitivan ili negativan digitalni ugled.

Razgovarajte s učenicima o tome kako je u današnje vrijeme za gotovo sve aplikacije kojima se koristimo potrebno izraditi korisnički račun, koji se sastoji od korisničkog imena i lozinke. Što budu stariji, imat će sve više korisničkih računa za različite vrste aplikacija.

Zamolite učenike da u alatu Mentimeter odgovore na sljedeća pitanja:

Za koje sve aplikacije kojima se koristite imate kreiran korisnički račun?

Znate li da svi ti korisnički računi čine vaš elektronički identitet? (Da/Ne)

Upotrebljavate li istu lozinku (zaporku, password) za sve korisničke račune koje ste kreirali? (Da/Ne)

Jeste li zabrinuti zbog zaštite korisničkih podataka u aplikacijama kojima se koristite?

Pretraživanjem interneta i korištenjem različitim mrežnim aplikacijama stvarate svoj ______________ ________. (Učenici trebaju odgovoriti: digitalni trag.)

Kada učenici ispune upitnik, komentirajte dobivene rezultate. Pitajte ih: Jeste li zadovoljni rezultatima? Mislite li da upotrebljavate previše različitih aplikacija? Smatrate li da se koristite dovoljno snažnim lozinkama ili vam se čini da bi ih se moglo lako nedopušteno provaliti? Ako se koristite uvijek istom lozinkom, mislite li da je to u današnjem mrežnom svijetu dovoljno? Jeste li svjesni toga da onaj tko zna vaše korisničke podatke (osim roditelja maloljetne djece), može preuzeti vaš elektronički identitet?

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li korištenje zadanim alatima Padlet i Mentimeter. Ako je potrebno, pokažite mu i objasnite korake, odnosno pružite podršku dok samostalno ne ovlada korištenjem spomenutim alatima te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u njima.
Svi pisani materijali koje dajete učeniku s teškoćama trebaju biti prilagođeni učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik u provedbi zadataka.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Neka učenici među učiteljima provedu anketu, izrađenu u alatu Office Forms, u vezi s tim u koje se sve aplikacije prijavljuju svojim korisničkim podatcima iz sustava AAI@EduHr, smatraju li ih sigurnima te prijavljuju li se tim korisničkim podatcima i u aplikacije koje nisu školske. Neka anketa sadržava sljedeća pitanja: Jeste li ikada sami promijenili lozinku ili se koristite onom dobivenom od administratora? Upotrebljavate li za svoje ostale korisničke račune istu lozinku ili za svaki korisnički račun kreirate novu? Smatrate li da je vaša lozinka dovoljno snažna? Gdje pohranjujete korisničke podatke (zapisujete li ih u posebnu bilježnicu, koristite li se nekom aplikacijom u koju ih zapisujete ili se koristite aplikacijom koja čuva sve vaše korisničke podatke)? Je li još kome poznata neka od lozinki kojima se koristite? Ako na to potvrdno odgovore, treba uslijediti potpitanje: Je li ta druga osoba zlouporabila tu lozinku i u vaše ime poslala neku neprimjerenu poruku? Jeste li svjesni da onaj tko zna vaše korisničke podatke, može preuzeti vaš elektronički identitet?

Dobivene rezultate učenici prikazuju na Učiteljskom vijeću te iznose preporuke za potrebna poboljšanja ako smatraju da korisnički podatci učitelja nisu dovoljno zaštićeni.

Nakon što s učenicima razgovarate o lozinkama i komentirate rezultate, porazgovarajte s njima o važnosti nekorištenja istom lozinkom i o tome kako bi svaki račun trebao imati svoju, i to snažnu, lozinku.

Objasnite im što je snažna lozinka i pokažite na primjeru. Svaka snažna lozinka mora imati najmanje šesnaest znakova (a poželjno je i više) koji su kombinacija malih i velikih slova, brojeva i posebnih znakova. Upozorite ih da je poželjno da lozinke ne sadržavaju njihovo ime ili ime člana obitelji, datum rođenja, ime ljubimca i sl., tj. da ne sadržavaju nešto što se može lako povezati s njima.

Primjer snažne lozinke: $m1s71pK0vN!cA

Učenici, podijeljeni u parove, smišljaju za svakog učenika pet snažnih lozinki za aplikacije kojima se najčešće koriste. Zatim trebaju u alatu Mentimeter napisati svoje primjere snažnih lozinki.

Neka provjere koliko su snažne njihove lozinke na stranici: https://www.passwordmonster.com/.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li korištenje zadanim alatom Mentimeter. Ako je potrebno, pokažite mu i objasnite korake, odnosno pružite podršku dok samostalno ne ovlada korištenjem spomenutim alatom te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u njemu.
Svi pisani materijali koje dajete učeniku s teškoćama trebaju biti prilagođeni učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik u ostvarivanju zadataka. Ako je potrebno, omogućite učeniku s teškoćama vršnjačku podršku pri rješavanju zadatka.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Neka učenici, podijeljeni u grupe, provedu anketu među učenicima škole, izrađenu u alatu Office Forms, u kojoj će ih pitati koriste li za svoje korisničke račune uvijek istu lozinku, od koliko im se znakova lozinka sastoji te smatraju li svoju lozinku snažnom (neka provjere na stranici: https://www.passwordmonster.com/ te napišu dobiveni rezultat – da/ne). Upozorite učenike da ne upisuju lozinke kojima se koriste za svoje korisničke račune, nego da provjere jačinu lozinke koju su kreirali u sklopu zadatka, da budu sigurni da im njihove prave lozinke neće biti ukradene.

Neka učenici dobivene rezultate predstave na Vijeću učenika te iznesu preporuke za potrebna poboljšanja učeničkih lozinki.

Osim snažnih lozinki postoje i dodatni načini još bolje zaštite našeg elektroničkog identiteta i korisničkih podataka. Razgovarajte s učenicima o multifaktorskoj autentifikaciji (MFA) i o tome kako bi bilo dobro služiti se njome kad god je to moguće.
Pitajte učenike jesu li čuli za multifaktorsku autentifikaciju i koriste li se njome.
Pokažite im kako se multifaktorska autentifikacija uključuje na njihovu računu u sustavu M365. Zatim razgovarajte o aplikacijama kojima se koriste i predložite im da u postavkama tih aplikacija provjere postoji li mogućnost uključivanja multifaktorske autentifikacije te neka je, podijeljeni u parove, uključe u jednoj aplikaciji po učeniku i to neka budu različite aplikacije. Neka zatim usporede koje su sve korake morali proći za aktivaciju multifaktorske autentifikacije i jesu li koraci isti u svim aplikacijama ili postoje razlike.
Na kraju, neka napišu prednosti i nedostatke multifaktorske autentifikacije. Primjerice, ako im mobitel nije u blizini, a imaju aktiviranu multifaktorsku autentifikaciju, neće se moći prijaviti u aplikaciju.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Provjerite s učenikom s teškoćama je li mu potrebna podrška prilikom aktivacije multifaktorske autentifikacije (MFA). Ako je potrebno, pokažite mu i objasnite korake, odnosno pružite podršku dok samostalno ne ovlada aktivacijom multifaktorske autentifikacije te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad.
Svi pisani materijali koje dajete učeniku s teškoćama trebaju biti prilagođeni učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Poželjno je da učenik s teškoćama bude u paru s učenikom s kojim inače dobro surađuje i koji mu, prema potrebi, može rado pružiti podršku.
Osigurajte učeniku s teškoćama dovoljno vremena za rad.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Neka učenici, podijeljeni u grupe, istraže koje sve aplikacije postoje za čuvanje korisničkih podataka, tzv. password manageri, kako ne bi morali pamtiti korisničke podatke kreiranih korisničkih računa za različite aplikacije kojima će se svakim danom sve više koristiti.
Neka istraže postoji li još nešto čime se mogu koristiti umjesto lozinkama (primjerice, passwordless).
Dobivene rezultate neka predstave u obliku plakata koji će izložiti na ulazu u školu (ili neka naprave prezentaciju s preporukama u alatu PowerPoint ako škola u predvorju ima zaslon).