Sat započnite prikazom statističkih podataka učenicima o godišnjoj količini otpada po stanovniku u pojedinoj državi Europe. Nastavnik podatke može pronaći na stranicama Eurostata, na poveznici Environment and energy (Okoliš i energija). Potom treba odabrati Waste (Otpad) pa Waste statistics (Statistika otpada). Cijela stranica može se prevesti na hrvatski jezik odabirom hrvatskog jezika iz alatne trake. Postavite učenicima pitanja o tome koja je europska država najveći proizvođač otpada i koje susjedne države Hrvatske proizvode manje/više otpada od Hrvatske. Prema navedenim podatcima, izračunajte koliko vaša obitelj prosječno godišnje proizvede otpada (brojčana vrijednost s Eurostata pomnoži se brojem članova kućanstva).

Potom neka učenici u paru, koristeći se tabletom ili stolnim računalom, otvore digitalni alat Wizer.me. U digitalnom alatu nastavnik kreira dva zadataka. U prvom zadatku, učenici trebaju različite vrste otpada – barem 15 primjera (npr. papir, plastična vrećica, ljuske od jajeta, staklena čaša, iskorištene papirnate maramice itd.) - razvrstati u ponuđene spremnike: papir, plastika, staklo, biootpad, komunalni otpad. Nakon što učenici razvrstaju navedene predmete, neka odgovore na sljedeća pitanja (pitanja proširenog odgovora) poput toga mogu li se sadržaji iz svih zadanih spremnika iz prethodnog zadatka reciklirati te što se događa s otpadom koji nije moguće reciklirati. Kada učenici odgovore na postavljena pitanja, neka pošalju odgovore nastavniku koji će ih objediniti te ih prikazati na pametnom ekranu ili projicirati na platno. Kratko s učenicima analizirajte njihove radove. Nakon kraće rasprave, neka učenici, koristeći se internetskim pretraživačem, definiraju otpad i smeće te odrede u koje od navedenih spremnika odlažu otpad, a u koje smeće. Definiciju otpada i smeća neka zapišu u bilježnice.

Potom neka na tabletima otvore digitalnu kartu te u tražilicu digitalne karte upišu Odlagalište otpada Jakuševac. Neka zatim promotre fotografije koje im digitalna karta nudi za navedenu lokaciju te virtualno prošetaju Sajmišnom ulicom. Učenicima objasnite da je Jakuševac mjesto gdje se odlaže smeće i otpad s prostora Grada Zagreba. Učenici neka potom odgovore na pitanja koja im možete prikazati na platnu/pametnom ekranu - opiši prostor Jakuševca, kako se skladišti smeće na ovom prostoru, koja se rijeka nalazi u blizini, postoji li mogućnost da ta rijeka bude zagađena, je li ovo prihvatljiv način skladištenja smeća i otpada?
Neka odgovore zapišu u bilježnice. Nakon kraće rasprave, učenicima prikažite podatke s Eurostata o količini otpada po stanovniku koja se reciklira. Neka odgovore na pitanja recikliraju li stanovnici Hrvatske otpad premalo, kako bi sami učenici potaknuli svoje prijatelje, obitelj i rodbinu na recikliranje otpada, te smatraju li da je recikliranje važno za prostor u kojemu živimo. Potom neka učenici zapišu definiciju recikliranja u svoje bilježnice.

U završnom dijelu sata, neka učenici u paru, na zajedničkoj ploči Padlet osmisle slogane kojima bi potaknuli ostale na recikliranje.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Podatke s Eurostata prevedite na hrvatski jezik.

Statističke podatke vizualno prikažite, a tablice uvećajte kako bi bile lako razumljive učenicima s teškoćama. Izračunavanje prosjeka prikažite primjerom, a formulu za izračun grafički prilagodite. Svaki podatak, koji treba unijeti u formulu, obojite drugom bojom.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Pitanja postavljajte postupno, jedno po jedno, koristeći se jednostavnim rječnikom. Razliku između smeća i otpada prikažite vizualno. Ponudite učeniku poveznicu s jednostavnom definicijom otpada i smeća. Učenik rečenicu može prepisati u bilježnicu. Isto možete učiniti i s definicijom recikliranja. Digitalnu kartu možete unaprijed pripremiti i uvećati ovisno o potrebama učenika. Na ispisanoj karti možete označiti mjesta (rijeku, odlagalište, naselje) i tako učenicima olakšati odgovore na pitanja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i Matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Istražite što je Greenpeace. Izradite plakat u alatu Canva i predstavite ga u razredu.

Na početku sata učenicima prikažite fotografije ili videozapis današnjeg izgleda Pripjata u Ukrajini. Neka opišu što vide na fotografijama ili videozapisu. Objasnite im što se dogodilo u Pripjatu te ih pitajte vide li na fotografijama radijaciju koja je uzrok iseljavanja stanovništva iz Pripjata. Potom učenicima prikažite fotografiju koja prikazuje nepropisno odbačeno smeće (npr. u moru ili na ulici). Može li se smeće - prikazano na fotografiji - lako ukloniti? Zatim im najavite cilj sata - razlikovati onečišćenje i zagađenje okoliša i mjere kojima ih možemo spriječiti.

Učenicima objasnite razliku između onečišćenja i zagađenja. Učenici potom u paru, koristeći se tabletom ili stolnim/prijenosnim računalom, služeći se alatom LearningApps, trebaju izraditi tablicu. Tablicu izrađuju u aplikaciji Fill table. Svaka tablica sadrži tri retka (voda, zrak, tlo) i tri stupca (onečišćenje, zagađenje, mjere zaštite). Svaki par treba ispuniti prva dva stupca (onečišćenje i zagađenje), navodeći primjere onečišćenja i zagađenja vode, zraka i tla. Za svaku kategoriju (voda, zrak, tlo), trebaju navesti po dva primjera onečišćenja i zagađenja. Primjeri mogu biti iz svakodnevnog života, iz njihova vlastita iskustva, a dio primjera neka učenici potraže uz pomoć internetskog preglednika. Kada par ispuni prva dva stupca, neka svoju tablicu podijeli sa susjednim parom (putem alata Google Classroom ili Teams). Neka susjedni par predloži mjere zaštite okoliša za navedene primjere. Kada susjedni par u tablicu upiše mjere zaštite, par koji je kreirao tablicu neka ocijeni mjere koje su predložili te, prema potrebi, doda još jedan stupac u kojem može zapisati svoje ideje.

U završnom dijelu sata, prozovite nekoliko parova da ukratko predstave svoj rad. Ostali učenici mogu, nakon predstavljanja, predložiti dodatne mjere zaštite. Rad možete formativno vrednovati.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

U uvodnoj aktivnosti pažljivo oblikujte pitanja za učenike s teškoćama pretpostavljajući da će znati odgovor. Pitanje može biti oblikovano tako da odgovor bude da ili ne. Za gledanje videozapisa ili fotografija učeniku s teškoćama pružite vršnjačku podršku - učenika koji će mu opisati viđeno.

Učenike uputite na točno određene stranice za istraživanje ili im unaprijed pripremite materijale za rad te ih sadržajno i grafički prilagodite potrebama učenika.

Koristite se jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovoj razini razumijevanja. Izbjegavajte složene i tehničke izraze te se koristite kratkim rečenicama. Dodajte vizualne elemente kako biste podržali tekst. To može uključivati ilustracije, fotografije, dijagrame ili grafikone koji će pomoći u razumijevanju ključnih pojmova posebno učenicima s PSA ili onima s intelektualnim teškoćama.

Upotebljavajte podnaslove kako biste bolje organizirali tekst i istaknuli važne informacije.

Podebljajte ili stavite naglasak na ključne riječi i pojmove kako bi se učenici lakše usredotočili na njih. Objasnite nove pojmove i provjerite jesu li ih učenici razumjeli. Pamćenje i razumijevanje novih pojmova učenicima možete olakšati izradite li podsjetnik.

Povećajte veličinu fonta kako bi tekst bio čitljiviji. Povećajte razmak između linija kako bi tekst bio pregledniji i time olakšajte praćenje teksta.

Ako tekst sadrži složene pojmove, osigurajte definicije tih pojmova ili rječnik s objašnjenjima ključnih termina kako bi se učenici lakše snašli.

Ispunjavanje tablice alata Excel učenicima olakšajte primjerima koje ćete unaprijed upisati u tablicu.

Provjerite znaju li se učenici koristiti tim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Učeniku s teškoćama kao partnera dodijelite učenika koji će s njim dobro surađivati i djelovati poticajno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i Matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Istražite koliki udio Hrvatske zauzimaju područja pod minama. Objasnite kakav je to oblik onečišćenja te što se sve poduzima kako bi Hrvatska bila bez mina. Možete izraditi plakat u alatu Canva na zadanu temu te ga podijeliti s razredom ili ga ispisati i donijeti na sat.

Na početku sata, učenici neka riješe kviz koji možete kreirati u digitalnom alatu Kahoot. Kvizom ponovite temeljna znanja o onečišćenju i zagađenju okoliša te smeću i otpadu.

Kada učenici kratko ponove, razred podijelite u najmanje pet grupa. U svakoj grupi treba biti tri do četiri učenika. Imate li više učenika u razredu, podijelite ih u više grupa pa će neke grupe imati isti zadatak. Svakoj grupi dodijelite zadatak koji ćete kreirati u digitalnom alatu Emaze ili Wakelet. Za provedbu ove aktivnosti učenici se trebaju koristiti stolnim ili prijenosnim računalom i tabletima. Materijale možete podijeliti u alatima Google Classroom ili Teams. Svaka grupa, na temelju zadanih materijala, treba osmisliti plakat i oblikovati ga u alatu Canva. Koristeći se tabletima, učenici trebaju proučiti materijale koje ste im priredili te istraživati sadržaje koji im trebaju za izradu plakata, dok ga uz pomoć stolnog ili prijenosnog računala trebaju napraviti.

Grupa 1.
Kreirajte sadržaje u kojima ćete učenicima prikazati problem prevelikog zagađenja zraka koje uzrokuju ispušni plinovi automobila (statistički podatci s Eurostata, fotografije ulica prepunih automobila, videozapisi, građevine oštećene kiselim kišama). Učenicima ste prikazali problem za koji trebaju odrediti izvor zagađenja zraka te posljedice koje to zagađenje ostavlja na okoliš (navesti primjere) i zdravlje ljudi. Učenici potom trebaju predložiti mjere kojima bi smanjili zagađenje zraka te navesti primjere iz Hrvatske i svijeta kojima je spriječen takav oblik zagađenja (dio primjera možete im ostaviti u materijalima – npr. Osijek – zeleni grad, Protokol iz Kyota, električni automobili, korištenje bicikla).

Grupa 2.
Kreirajte sadržaje u kojima ćete učenicima prikazati primjere ekološke poljoprivrede i primjere onečišćenja i zagađenja tla uslijed uporabe pesticida i herbicida. Učenici trebaju navesti posljedice njihove uporabe na okoliš u kojemu se oni koriste. Potom trebaju objasniti pojam ekološka poljoprivreda te opisati na koji se način može reciklirati biootpad i koristiti u ekološkoj poljoprivredi. Na temelju zadanih materijala i vlastitih iskustava, učenici trebaju izraditi plakat na temu Ekološka poljoprivreda – poljoprivreda za budućnost. U posljednjem dijelu plakata, učenici trebaju opisati kakva je ekonomska korist od ekološke poljoprivrede (u zadane materijale možete staviti primjere ekoproizvodnje voća i povrća).

Grupa 3.
Trećoj grupi trebate kreirati materijale koji se vezuju za deforestaciju (primjeri krčenja šuma za dobivanje novih obradivih površina, primjeri šumskih prostora opustošenih požarom). Učenici trebaju opisati pojam deforestacije, navesti kako taj proces utječe na bioraznolikost te navesti mjere pravilnog gospodarenja šumama. U posljednjem dijelu plakata, učenici trebaju osmisliti pravila ponašanja u šumama.

Grupa 4.
Četvrtoj grupi trebate kreirati materijale koji se odnose na korištenje neobnovljivim izvorima energije u svakodnevnom životu (podatci s Eurostata o korištenju plina, nafte i ugljena). Osim podataka o njihovoj uporabi, učenicima kreirajte i materijale koji govore o korištenju takvim izvorima energije u Hrvatskoj i svijetu. Na temelju priređenih materijala, učenici trebaju kreirati plakat u kojemu će prikazati odnos uporabe obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. U posljednjem dijelu plakata, učenici trebaju opisati koristi li se njihova škola obnovljivim izvorima energije te napisati preporuke za njihovo korištenje i uštedu energije u školi.

Grupa 5.
Učenicima kreirajte materijale u kojima ćete prikazati statističke podatke o posjećenosti nekih turističkih lokacija i atrakcija u Hrvatskoj (npr. Dubrovnik, NP „Plitvička jezera“). Osim navedenih turističkih lokacija i atrakcija, učenicima trebate predstaviti i različite oblike održivog turizma (npr. cikloturizam, ekoturizam, ruralni turizam). Na temelju zadanih materijala, učenici trebaju izdvojiti utjecaj sadašnjih turističkih kretanja na okoliš turističkih lokacija/atrakcija. Osim navedenog, trebaju osmisliti kako bi uklopili oblike održivog turizma u sadašnju turističku ponudu Hrvatske (barem tri primjera).

Svaka grupa za izradu zadatka ima 30 minuta. Po izradi zadataka, neka svaka skupina priredi kratko izlaganje koje će trajati tri minute. Plakate možete ispisati te napraviti razrednu izložbu, a rad učenika možete formativno vrednovati.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Sve nove pojmove pojasnite učenicima s teškoćama te provjerite jesu li ih razumjeli. Definiciju ili sličicu vezanu uz novi pojam učenici mogu zapisati u bilježnicu ili im izradite jednostavan podsjetnik.

Pri radu u grupi osigurajte da učenik ima jasan način komunikacije s ostalim članovima grupe. Učeniku dajte jasne zadatke i ulogu u grupi. Prema potrebi, prilagodite materijale za rad. Pri odabiru grupe u kojoj će biti učenik s teškoćama, vodite se njegovim specifičnim interesima.

Potičite timski rad i suradnju među učenicima. Potaknite svijest o različitostima i stvaranju inkluzivnog okruženja. Poduprite učenike da si međusobno pomažu i prepoznaju i cijene jedinstvene talente i perspektive svakog člana grupe.

Osigurajte pristup prilagođenim materijalima i resursima koji odgovaraju sposobnostima učenika. To može uključivati ​​jednostavnije ili složenije zadatke, vizualne pomagala ili alternativne načine izražavanja znanja za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju ili one s intelektualnim teškoćama.

Pomozite učenicima da postave ciljeve za grupni rad i redovito pružajte povratne informacije o njihovom napretku. Pohvalite njihove uspjehe i identificirajte područja koja zahtijevaju dodatnu podršku.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i Matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Istražite koja turistička odredišta u Hrvatskoj imaju oznaku Global Green Destination. Izradite vlog na tu temu koji učenici zatim mogu predstaviti u razredu. Vlog učenici mogu izraditi koristeći digitalni alat Kizoa.