Predmet
Hrvatski jezik 5
Veličina slova
Naslovna slika
scenarij poučavanja

Čitam da ne skitam

Naziv predmeta
Hrvatski jezik 5

Razred
5. razred, osnovna škola

Odgojno-obrazovni ishodi
ključni pojmovi
  • neknjiževni (obavijesni, uporabni) tekst
  • književni tekst
  • obilježja književnih tekstova
  • obilježja neknjiževnih tekstova
  • svrha neknjiževnih tekstova
  • novinska vijest i izvješće
  • grafički elementi u oblikovanju izgleda novinske stranice

Sajam tekstova

Na početku aktivnosti zamolite učenike da se prisjete i usmeno kažu ili u bilježnicu napišu što su sve jučer čitali te razlog zašto su čitali. Upozorite ih na to da ne mislite samo na čitanje pripovjedaka, bajki, pjesama i sl., nego, primjerice, i na čitanje poruka u chatu, čitanje školskoga rasporeda, čitanje upute za upotrebu sirupa protiv kašlja koji im je propisao liječnik i sl. Potaknite učenike da s ostalima podijele svoje odgovore pa razgovarajte o tome zašto uopće čitamo. Razgovarajući s učenicima, zasigurno ćete doći do toga da ljudi čitaju jer vole čitati književna djela, ali isto tako čitaju kako bi nešto saznali i nešto novo naučili te zaključiti da osim knjiženih tekstova (pripovjedaka, bajki, basni, lirskih pjesama i sl.) postoji velik broj različitih obavijesnih, odnosno uporabnih tekstova.
Nakon ovoga uvodnog dijela aktivnosti najavite učenicima da će radeći u paru na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.1., Prepoznajemo obilježja i vrste neknjiževnih tekstova istraživati nekoliko vrsta neknjiževnih (obavijesnih) tekstova: obavijest, recept, uputu, plakat te leksikografska djela (rječnik, enciklopediju, leksikon). Neka učenici prije istraživanja u paru potraže na Hrvatskome jezičnom portalu značenje pridjeva leksikografski pa ukratko raspravite s njima o kakvoj se vrsti djela radi. Učenici, radeći u paru, čitaju navedene vrste tekstova, gledaju videosadržaje te rješavaju interaktivne zadatke navedenoga DOS-a. Potaknite učenike da nakon istraživanja oblikuju grafički organizator u koji će upisati nazive svih vrsta tekstova koje su proučavali i pokraj svake vrste njegovo najistaknutije obilježje. Nakon objave rezultata zamolite učenike da se, radeći u istim parovima, prisjete i grafičkom organizatoru dodaju i dvije do tri vrste književnih tekstova te i uz njih napišu najvažnija obilježja. Prokomentirajte javno i ovaj zadatak s učenicima.
Nakon toga podijelite učenike u grupe (4 – 5 učenika) i najavite im zadatak za grupni rad. Unaprijed u učionici pripremite i izložite na klupe ili pričvrstite magnetom na ploču veći broj različitih vrsta kraćih književnih i neknjiževnih tekstova. Književne i neknjiževne tekstove razdvojite. Neka to budu ulomci iz romana, bajke, basne, pjesme, igrokazi, novinski članci, letci, dijelovi zakona, recepti za pripravu jela, upute za rad s pametnim telefonima i sl. Pripremite toliko tekstova da, nakon što sve grupe izaberu po dva na kojima će raditi, i dalje ostane nerazvrstanih tekstova.
Najavite učenicima da će radeći u grupama uspoređivati književne i neknjiževne tekstove uz pomoć Vennova dijagrama. Zamolite učenike da slobodno prošetaju učionicom, razgledaju i letimice pročitaju tekstove koji su ih nečime privukli. Zatim neka se unutar grupa dogovore i odaberu dva teksta: jedan književni i jedan neknjiževni koji će uspoređivati. Uputite učenike da će im pri uspoređivanju tekstova pomoći tablica Usporedimo književne i neknjiževne tekstove na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.1., Prepoznajemo obilježja i vrste neknjiževnih tekstova.

Nakon provedenoga grupnoga rada članovi grupe predstavit će rezultate tako što će jedan učenik pročitati književni tekst, drugi učenik neknjiževni tekst, a treći će upoznati ostatak razreda s rješenjem Vennova dijagrama. Nakon što sve grupe prezentiraju svoj rad, učenici će izabrati grupu koja je najuspješnije usporedila književni i neknjiževni tekst, a vi možete članove izabrane grupe nagraditi poticajnom bilješkom ili ocjenom u skladu s prethodnim dogovorom.
Na kraju ove aktivnosti u kojoj su učenici iščitavali priličan broj književnih, a osobito neknjiževnih tekstova i uočavali njihova obilježja provedite formativno vrednovanje za učenje kako biste dobili povratnu informaciju o tome koliko su uspješno istraživačkim radom učenici ostvarili postavljene ishode aktivnosti. Unaprijed pripremite kviz (test) s pomoću alata MS Forms te podijelite poveznicu na njega s učenicima u zajedničkom kanalu alata MS Teams. Učenici će na kraju aktivnosti riješiti kviz koji će i njima i vama osigurati povratnu informaciju o ostvarenosti ishoda.

Postupci potpore

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i karakteristikama same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). Preporučuje se da učenika s teškoćom premjestite u prednji dio učionice kako biste mu što brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć.

U uvodnom razgovoru potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s artikulacijskim teškoćama, učenici s izraženom anksioznošću) osim ako izraze želju.

Učenika s teškoćama povežite tijekom aktivnosti rada u paru s učenikom koji je uspješan u nastavnom predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći u radu, pročitati uputu za rješavanje zadatka ili neki tekst te mu pomoći u oblikovanju grafičkog oblika s vrstama neknjiževnih tekstova i njihovim obilježjima. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s vršnjakom koji je uzorna ponašanja te će učenika potaknuti da usmjeri pažnju na izvršavanje zadatka.

Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite nastavni listić s pomoću alata Word s predloškom grafičkog organizatora na kojemu će već biti napisane vrste neknjiževnih tekstova koje će se proučavati tako da ga učenik s teškoćama može samo dopuniti.

Pri podjeli učenika u grupe u kojima će uspoređivati književni i neknjiževni tekst povedite računa da učenik s teškoćama u učenju bude u poticajnoj grupi koja će ga poticati na rad tijekom rješavanja zadatka. Učeniku s teškoćama možete dodijeliti i učenika mentora koji će mu dodatno pomagati u zadatcima, osobito u tome da se i njegove ideje prihvate i primijene u rješavanju zadatka. Učeniku oštećena vida omogućite učenika mentora koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da se okušaju u oblikovanju jedne vrste neknjiževnoga teksta. Mogu napisati obavijest o nekom događaju koji će se dogoditi u školi. Isto tako učenici mogu snimiti kratku uputu za pravljenje najukusnijega sendviča koristeći se kamerom svojega tableta ili napisati reklamni slogan za neki novi zanimljiv proizvod.

Učenici se mogu okušati i u oblikovanju bilo koje druge vrste neknjiževnih tekstova o kojima su istraživali tijekom provedne aktivnosti.

Sve svoje radove mogu, uz vašu je pomoć, podijeliti na zajedničkom mrežnom zidu s pomoću digitalnog alata Padlet.

Nastavna aktivnost za predmet X

Sajam tekstova

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik uočava obilježja neknjiževnih tekstova.
  • Učenik razumijeva važnost čitanja neknjiževnih tekstova.
  • Učenik razvija čitateljske navike čitanjem različitih vrsta tekstova.
  • Učenik razlikuje obilježja neknjiževnih tekstova od obilježja književnih tekstova.
  • Učenik prepoznaje različite izvore informacija.
Razina složenosti primjene IKT
  • Početna
Korelacije i interdisciplinarnost

Književni ili neknjiževni – pitanje je sad?!

Na početku ove aktivnosti učenici ponavljaju sadržaje iz prethodne aktivnosti Sajam tekstova tako što jedni drugima naizmjence postavljaju pitanja o neknjiževnim i književnim tekstovima, vrstama i obilježjima te odgovaraju na njih. Učenike koji se posebno istaknu u ovom zadatku možete imenovati voditeljima budućih timova koje ćete oblikovati u razrednom odjelu kako bi se provelo timsko istraživanje o svrsi književnih i neknjiževnih tekstova. Voditelji timova biraju svoje suradnike i dodjeljuju im uloge. Učenici se dijele u timove od 4 do 5 učenika. Osim voditelja tima koji upravlja timom i rješavanjem zadatka, unutar tima imenuje se učenik koji će istraživati DOS, učenik zadužen za oblikovanje bilježaka koje će se unositi u umnu mapu te za konačno oblikovanje neknjiževnoga teksta određene svrhe, učenik zadužen za rad u digitalnom alatu te, ako tim ima pet članova, učenik koji kontrolira vrijeme u kojemu se zadatak treba završiti.
Svi timovi dobivaju isti zadatak: dopuniti započetu umnu mapu oblikovanu s pomoću digitalnog alata Popplet. Ovaj digitalni alat omogućuje da započnete izradu umne mape koju će učenici dovršiti. Alatu možete pristupiti putem besplatnoga ili plaćenoga korisničkog računa. Slijedeći jednostavne korake, izradite umnu mapu koja u središtu ima sintagmu „svrha neknjiževnoga teksta" s kojim su povezani nazivi svih vrsta neknjiževnih tekstova koji se nalaze na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.3., Prepoznajemo svrhu teksta. Za svaki tim pripremite posebnu umnu mapu. Koristeći se mogućnostima alata, dodajte učenike kao suradnike ovom projektu izrade umne mape o svrsi neknjiževnoga teksta. Kao suradnike dodajte učenike koji u timovima imaju zadatak rada s digitalnim alatom. Suradnike možete dodati upisom imena ili e-adrese ako već imaju izrađen korisnički račun unutar alata, a ako nemaju, možete im poslati pozivnicu za registraciju. Svim timovima zadajte četiri ista zadatka, primjerice:
1. Pročitajte, poslušajte ili pogledajte na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.3., Prepoznajemo svrhu teksta sve primjere neknjiževnih tekstova te njihove naslove pridružite svrsi u umnoj mapi koju ste u tekstu prepoznali. Na započetoj su umnoj mapi već predočene svrhe neknjiževnih tekstova te je samo trebate dopunjavati. Uz naslov teksta dodajte i kratko objašnjenje zašto ste određeni tekst pridružili određenoj svrsi. U rješavanju ovoga zadatka mogu vam pomoći interaktivni zadatci koji se nalaze u DOS-u na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.3., Prepoznajemo svrhu teksta uz svaki pojedini tekst.

2. Temeljito istražite dio DOS-a naslovljen Razlikujemo svrhu književnoga i neknjiževnoga teksta na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.3., Prepoznajemo svrhu teksta i o svojem istraživanju napišite sažetak u 3 – 4 rečenice.
3. Smislite i oblikujte svoj primjer teksta za jednu svrhu po izboru tima. Primjerice, možete oblikovati recept, oglas, reklamni tekst i sl.
4. Osmislite kratku Listu procjene timskoga rada s 3 – 4 sastavnice i provedite samovrednovanje.

Po završetku zadatka neka, uz vašu pomoć, voditelji timova, koristeći se mogućnostima alata Popplet, predstave ostalim učenicima u razredu rezultate svojega rada u umnoj mapi. Učenik koji je u timu bio zadužen za istraživanje DOS-a čita sažetak o razlici u svrsi književnoga i neknjiževnoga teksta. Učenik koji je bio zadužen za oblikovanje neknjiževnoga teksta s određenom svrhom čita naglas tekst koji je smislio tim. Učenik koji je bio zadužen za kontroliranje vremena ili učenik koji je bio zadužen za istraživanje DOS-a iznijet će ostalima rezultate samovrednovanja timskoga rada koje je tim proveo. Umne mape koje su učenici oblikovali izvezite i podijelite s učenicima, primjerice, u zajedničkom kanalu digitalnog alata MS Teams ili na kakav drugi učenicima najprihvatljiviji način.
Nakon završenoga timskog rada povedite s učenicima raspravu koju bi vrstu tekstova, književne ili neknjiževne, po njihovu mišljenju trebalo više i češće čitati. Zatim organizirajte kratku debatu o važnosti čitanja književnih i neknjiževnih tekstova na temelju njihovih obilježja.

Postupci potpore

Pri podjeli učenika u timove u kojima će se istraživati svrha neknjiževnih tekstova i razlika u svrsi knjiiževnih i neknjiževnih tekstova povedite računa da učenik s teškoćama u učenju dobije ulogu u skladu sa svojim mogućnostima, da aktivnosti za koje je zadužen može provoditi samostalno ili uz manju pomoć ostalih učenika u timu, osobito voditelja tima. Vodite računa o tome da se i ideje učenika s teškoćama prihvate i primijene u rješavanju zadatka.

Tijekom odabira članova grupa od strane voditelja timova, neka voditelj timova odabere samo jednog do dva člana, a ostale učenike vi rasporedite kako se ne bi dogodilo da učenik s teškoćama bude dodijeljen grupi koja ga neće aktivno uključivati u rad grupe i koja neće za njega biti poticajna.

Pobrinite se da učenik s teškoćama ima ulogu u kojoj će biti najuspješniji (primjerice, učenik s intelektualnim teškoćama može kontrolirati vrijeme potrebno grupi za obavljanje zadatka; učenik s motoričkim teškoćama može pretraživati DOS, učenik sa specifičnim teškoćama učenja može oblikovati umnu mapu). Ako u razrednom odjelu imate učenika s poremećajem iz spektra autizma koji ima neku temu koja predstavlja njegov specifičan interes, predložite neka o toj temi rade reklamni letak, oglas i slično.

Tijekom rasprave i debate o važnosti čitanja književnih i neknjiževnih tekstova na temelju njihovih obilježja potičite učenika s teškoćama da se što više uključuje u tijek navedene aktivnosti iznoseći svoje mišljenje o temi. Nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s artikulacijskim teškoćama, učenici s izraženom anksioznošću) osim ako izraze želju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.3., Prepoznajemo svrhu teksta pomno pročitaju Kutak za znatiželjne u kojem je zadatak naslovljen Promijeni svrhu teksta! Neka učenici riješe zadatak tako što će u dnevnim novinama ili na nekom mrežnom portalu pronaći vijest koja ih je privukla naslovom ili sadržajem, a onda na temelju odabrane vijesti (informativnog teksta) napisati kratku priču (književni tekst). Možete potaknuti učenike da nadalje svoju kratku priču pretoče u strip koji će oblikovati na papiru ili s pomoću digitalnog alata Pixton. To je jednostavan alat namijenjen izradi stripova s već unaprijed pripremljenim repozitorijem sadržaja. Za rad se u ovom alatu može prijaviti unosom adrese elektroničke pošte i zaporke, ali i svojim Google, Facebook, Edmodo ili Office365 korisničkim računom. Korisnici mlađi od 19 godina umjesto vlastite adrese eletroničke pošte unose adresu roditelja koji zatim povrđuju korisnički račun, a time se automatski korisnicima mlađima od 13 godina korisnički račun namješta na siguran način rada. Upoznajte učenike s osnovnim funkcionalnostima alata. Osnovni korisnički račun omogućuje dovoljno funkcionalnosti za izradu zanimljivoga stripa bez zbunjivanja korisnika i zato se rad u alatu može brzo svladati. Svoje radove učenici mogu izložiti na panou u učionici ili ih podijeliti s ostalima i s vama u zajedničkom kanalu alata MS Teams.

Nastavna aktivnost za predmet X

Književni ili neknjiževni – pitanje je sad?!

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik prepoznaje svrhu neknjiževnih tekstova na različitim primjerima.
  • Učenik razlikuje svrhu književnoga i neknjiževnoga teksta.
  • Učenik oblikuje neknjiževne tekstove određene svrhe.
  • Učenik rabi neknjiževne tekstove u odgovarajuće svrhe.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost

Kako informira informativni tekst?

Unaprijed pripremite jednu aktualnu novinsku vijest i izvješće nastalo na temelju te vijesti koje ćete na početku aktivnosti podijeliti s učenicima. Ako vam takvo izvješće nije dostupno, oblikujte ga na temelju vijesti sami. Zamolite učenike da pročitaju tekstove koje ste im pripremili i odgovore na dva pitanja:
1. Jesu li tekstovi koje ste pročitali književni ili neknjiževni?

2. S kojom su svrhom tekstovi napisani?

Učenici će prepoznati da je riječ o neknjiževnim tekstovima kojima je svrha informiranje čitatelja o nekom događaju. Objasnite im da se tekstovi koje su čitali nazivaju informativnim tekstovima te ih uputite da istraže na Hrvatskome jezičnom portalu ili u Školskome rječniku hrvatskoga jezika, u tiskanom ili mrežnom izdanju, značenja riječi: informacija i informativan. Učenici kratko istražuju značenja riječi i povezuju ih s temom o kojoj se govori – informativnim tekstom.
Nakon ovoga uvodnog dijela aktivnosti potaknite učenike da radeći u paru istraže o informativnim tekstovima, osobito o vijesti i izvješću na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.4,, Prepoznajemo dijelove informativnog teksta. Učenici istražuju navedeni DOS proučavajući objašnjenje pojma novinski informativni tekstovi i čitajući primjere informativnoga teksta vijesti te rješavajući interaktivne zadatke. Učenici će uz vašu pomoć proučiti Načelo obrnute piramide koje je važno za oblikovanje vijesti te utvrditi način oblikovanja vijesti.

Svakom paru učenika unaprijed priredite radni listić napravljen s pomoću alata Word na kojemu je crtež prazne obrnute piramide. Neka učenici upišu podatke iz vijesti koju su čitali na početku aktivnosti na odgovarajuća mjesta u obrnutoj piramidi. Parovi će javno predstaviti i usporediti s ostalima rezultate svojega rada.
Nakon toga potaknite učenike da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Jedinica 5.4., Prepoznajemo dijelove informativnog teksta pozorno promotre izgled novinske stranice koja se nalazi u Zadatku 1 u dijelu DOS-a koji nosi podnaslov Novinski informativni tekstovi. U razred možete donijeti i tiskane primjerke dječjih časopisa te zamoliti učenike da ih prolistaju te pokušaju odgovoriti na pitanje po čemu se izgled novinske stranice razlikuje od izgleda, recimo, stranice romana, enciklopedije ili rječnika. Učenici će zasigurno zaključiti da su slova na stranici različite veličine i boje, da su istaknuti naslovi, da je tekst oblikovan u stupce, da je na stranici više različitih okvira u kojima su dijelovi teksta i sl. Povedite raspravu s učenicima o tome što misle zašto su novinske stranice tako uređene. Potaknite učenike na razumijevanje kako grafičko oblikovanje novinske stranice utječe na privlačenje pozornosti čitatelja i na čitanje novinskih tekstova.
Unaprijed pripremite nastavni listić u alatu Word na kojemu je prikaz jedne stranice iz novina ili časopisa s poljima u koja treba upisati nazive grafičkih elemenata (naslov, nadnaslov ili rubrika, međunaslov, fotografija, okvir teksta…). Nastavni listić priredite tako da uz pojedine grafičke elemente nalijepite prazan okvir u koji učenici trebaju upisati naziv grafičkoga elementa. Neka se na listiću nađu i nazivi svih grafičkih elemenata koje učenici trebaju povezati s primjerima na prikazu novinske stranice. Ovaj će zadatak učenici vjerojatno brzo i lako riješiti, ali će im njegovo rješavanje pomoći u svladavanju sljedećega zadatka koji će riješiti radeći u grupama.
Podijelite učenike u grupe (4 – 5 učenika) i zadajte im zadatak da tekst koji će dobiti oblikovan s pomoću alata Word preoblikuju u novinsku stranicu koja sadržava grafičke elemente koje su upoznali u prethodnom zadatku. Tekstove za ovaj zadatak pripremite tako da ih s originalne novinske stranice nekih prikladnih novina ili časopisa prepišete kao jednoličan tekst bez ikakvih isticanja u alatu Word.
Učenici u grupama najprije čitaju tekstove, a zatim odabiru hoće li novinsku stranicu oblikovati ručno na papiru ili će se koristiti alatom Publisher koji je sastavni dio Pomagala sustava Windows. Za dodatne informacije vezane uz pronalaženje i uporabu ovoga alata možete se konzultirati s informatičarom u školi. Upoznajte učenike s osnovnom funkcionalnostima ovoga alata. Pokažite im kako u alatu funkcioniraju tekstualni okviri i kako alat automatski poravnava tekst s umetnutom fotografijom ili ilustracijom. Ostale će funkcionalnosti učenici otkriti i sami jer su slične onima u alatu Word.
Nakon što učenici oblikuju svoje novinske stranice, slijedi objava rezultata. Pri objavi rezultata pokažite im originalne stranice s kojih ste preuzeli tekst i usporedite njihovu grafičku obradu teksta s obradom profesionalnih grafičara.

Gotove novinske stranice učenici mogu izložiti (ili ispisati ih i izložiti ako su ih oblikovali u Publisheru) na panou u učionici.
Potaknite učenike da na kraju ove aktivnosti provedu samovrednovanje uz pomoć Procjene znanja na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 5, Neknjiževni tekstovi (Procjena znanja).

Postupci potpore

Učenika s teškoćama u učenju povežite tijekom aktivnosti rada u paru s učenikom koji je uspješan u nastavnom predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći u radu, pročitati uputu za rješavanje zadatka ili mu pomoći u rješavanju zadataka.

Pri pripremi aktualne vijesti i izvješća koje ćete podijeliti s učenicima vodite računa o grafičkom oblikovanju teksta koji je vrlo značajan za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju (povećajte veličinu slova, koristite font Arial ili Calibri, koristite povećani razmak između riječi i redaka), a učenicima oštećena vida pripremite tekst u fontu i u kontrastu podloge i slova koji im najbolje odgovaraju.

Tijekom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Ako u razrednom odjelu imate učenike kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s artikulacijskim teškoćama, učenici s izraženom anksioznošću), neka rezultate obrnute piramide izrađene u paru izloži samo njegov vršnjak, a učenika s navedenim teškoćama vrednujte temeljem rada u paru.

Pri podjeli učenika u grupe u kojima će oblikovati izgled novinske stranice povedite računa da učenik s teškoćama bude u poticajnoj grupi koja će ga poticati na rad tijekom rješavanja zadatka. Učeniku s teškoćama možete dodijeliti i učenika mentora koji će mu dodatno pomagati u zadatcima, osobito u tome da se i njegove ideje prihvate i primijene u rješavanju zadatka. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, potaknite učenika mentora da mu opisuje važne vizualne informacija, a ako učenik oštećena vida ima asistivnu tehnologiju koja bi mu mogla pomoći u ovom zadatku (primjerice, povećalo) potaknite ga da je iskoristi kako bi bio što aktivniji član grupe.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da, nastavljajući se na prethodni zadatak, izrade novinsku stranicu na papiru ili s pomoću alata Publisher ali tako da sami osmisle ne samo njezin grafički izgled, nego i njezin sadržaj.

Uputite ih da se koriste različitim veličinama i bojama slova i ostalim grafičkim elementima, ali da isto tako osmisle zanimljiv sadržaj, naslov koji privlači čitatelje, međunaslove koji svojom zanimljivošću potiču čitatelja da nastavi čitati tekst do kraja i sl.

Nastavna aktivnost za predmet X

Kako informira informativni tekst?

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik objašnjava obilježja informativnog teksta.
  • Učenik uočava oblik novinske vijesti.
  • Učenik razlikuje novinsku vijest i izvješće.
  • Učenik uočava uporabu i organizaciju pojedinih sadržajnih i grafičkih elemenata u novinskom informativnom tekstu radi prenošenja poruke.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost

Dodatna literatura, sadržaji i poveznice

Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. gramatika.hr

Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr/

Hrvatski pravopis online http://pravopis.hr/

Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr

Anić, V. (2006). Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Znanje.

Hrvatski jezični portal https://hjp.znanje.hr/

Solar, M. (1997). Teorija književnosti. Osamnaesto izdanje. Zagreb: Školska knjiga.

Pavletić, V. (1995). Kako razumjeti poeziju. Zagreb: Školska knjiga.

Slavić, D. (2011). Peljar za tumače: književnost u nastavi. Zagreb: Profil International.

Silić. J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

Težak. S. (2005). Između jezika i stila. Zagreb: Tipex.

Povratne informacije i/ili prijava greške

Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.