Porazgovarajte s učenicima o temi državnog proračuna, o njegovu funkcioniranju – posebno o tome znaju li kako se državni proračun puni i što se sve iz njega financira. Učenicima možete zadati da kod kuće prouče na koji se način puni državni proračun ili im na satu možete prikazati podatke, tj. izvješća ministarstva financija. Upitajte ih jesu li upoznati s pojmom sive ekonomije i što ona znači za nas građane.
Kako bi osvijestili utjecaj sive ekonomije na društvo i nas kao dio tog društva, podijelite učenike u grupe (4–5 učenika) i najavite im kako će oni biti u ulozi onih koji državi ne uplaćuju porez.
Svakoj grupi dodijelite jedno poduzeće koje se bavi proizvodnjom, te koje je obveznik poreza na dobit, na način da im pripremite svojevrstan izvještaj financijskog stručnjaka koji je za njih izradio funkcije dobiti i troškova u kunama na mjesečnoj razini (npr. funkcija dobiti D(n) = - 0.012n2 + 20n – 100, funkcija troška T(n) = 2n2 + 15n + 360, gdje n predstavlja broj proizvedenih artikala).
Zadajte im da izračunaju koliko artikala trebaju proizvesti kako bi im dobit bila maksimalna (uputite ih da primijene derivaciju) te koliko bi u tom slučaju iznosila dobit, a koliki bi bio trošak. Upitajte ih što bi sve mogao biti trošak proizvodnje?
Upoznajte učenike s pojmom prihoda tj. ukažite im kako je prihod nekog poduzeća jednak zbroju dobiti i troška, P = D+T. Zadajte im da izračunaju svoj mjesečni prihod (za broj artikala maksimalne dobiti). Iz tog podatka računaju koliko bi to iznosilo na godišnjoj razini.
Nakon što su odredili ukupni godišnji prihod, dobit i trošak učenici računaju koliko bi poreza na dobit trebali uplatiti državi, podatke o računanju poreza na dobit istražuju na stranici. No, što ako njihovo poduzeće odluči prikazati trošak jednak dobiti uzimajući u obzir isti prihod?
Grupe potom na digitalni zid u Padletu (u kojem ste unaprijed postavili onoliko stupaca koliko je i grupa) objavljuju podatke svog poduzeća o dobiti, trošku te godišnje neuplaćenom porezu. Nakon svih objava sve grupe zbrajaju godišnji neuplaćen porez i uspoređuju taj iznos s primjerice godišnjim proračunom za zdravstvo (sami istražuju koliko on iznosi). Upitajte ih neka promisle što bi bilo kad bi taj novac doista bio oduzet npr. zdravstvu, kakve bi to posljedice imalo na naš život.
Nakon toga neka zamisle sljedeći scenarij: pokazatelji za daljnje poslovanje više su nego povoljni, tj. u narednih 10 godina prihod će im na godišnjoj razini rasti za 10%. Ako i dalje nastave ne plaćati porez (tj. i dalje prikazivati trošak jednak dobiti), koliko će ukupno novca država, a i svi mi građani, izgubiti, a koliko će oni dodatno zaraditi (geometrijski red)? Neuplaćeni porez zapisuju i kao funkciju i crtaju je u nekom od programa dinamične matematike, npr. GeoGebra, kako bi uvidjeli brzinu rasta tog iznosa.
Sve rezultate upisuju na Padlet zid te ih još jednom potaknite na raspravu o utjecaju takvog ponašanja, ne samo na nas danas, nego i na generacije koje dolaze. Što bi se sve s tim novcem moglo napraviti za dobrobit svih građana?
Temu o državnom proračunu učenicima je korisno prikazati putem jedne umne mape ili nekog drugog grafičkog prikaza na kojem bi bila vidljiva područja/stavke prihoda poduzeća iz kojih se državni proračun puni. Putem druge sheme se mogu prikazati područja/stavke na koja se državni proračun prazni. Između dva prikaza može biti ucrtan oblak sive ekonomije (utaja poreza).
Pri podjeli učenika na grupe za objašnjavanje utjecaja sive ekonomije na društvo, predvidite rad u paru i učeniku namijenite zadatak koji, s obzirom na teškoću, može uspješno izvesti (primjerice učenik s motoričkom teškoćom, oštećenjem vida, teškoćama čitanja pisanja i računanja). Ukoliko je potrebno, priredite površinu za pisanje s jače označenim crtovljem i većim proredima.
Izrađene funkcije dobiti iz izvještaja financijskog stručnjaka, uputno je prikazati u uvećanom formatu i proanalizirati kako bi se provjerilo njihovo razumijevanje (posebno ako se radi o učenicima s teškoćama u računanju, čitanju i pisanju).
Prije izračuna broja artikala potrebnih za maksimalnu dobit, izračun troška u odabranim poduzećima i ukupnog godišnjeg prihoda korisno je proraditi jedan nevezan, ali sličan primjer kako bi učenici kojima je potrebno imali model (posebno s teškoćama računanja, čitanja i pisanja). Na tom istom primjeru može se predočiti postupak računanja PDV-a.
Po pregledu podataka o računanju poreza koje su učenici istražili na zadanoj stranici poželjno je s učenicima utvrditi jesu li sve podatke dobro razumjeli, po potrebi pojasniti i utvrditi način obračunavanja PDV-a.
Za izračune učenicima koji imaju teškoće pisanja i računanja priredite radne listove s pojačanim crtovljem i povećanim razmacima.
Provjerite imaju li svi učenici iskustvo rada s digitalnim alatom Padlet i po potrebi demonstrirajte način njegove uporabe. Poželjno je takvim učenicima uručiti predložak sa smjernicama za korištenje tog alata.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenicima zadajte zadatak inspiriran sloganom “Bez računa se ne računa!”. Učenici za svoje poduzeće računaju, kao i u glavnoj aktivnosti, koliko bi oštetili državu kada bi npr. umjesto neplaćanja poreza, prijavili proizvodnju manjeg broja artikala i za taj broj artikala uplatili porez, tj. ne bi za određenu količinu proizvoda izdali račun. Zaključuju na koji način se neizdavanje računa odražava na državni proračun. Svoje rezultate i zaključke mogu prirediti u nekom od prezentacijskih alata.
Potaknite raspravu među učenicima o sivoj ekonomiji i posljedicama neprijavljenog rada. Iako ne postoji službena definicija, siva se ekonomija često definira tako da uključuje neprijavljenu ekonomiju i ekonomiju koja se bazira na kriminalu. Fokusirajte se na neprijavljeni rad koji je prema EU “bilo koja plaćena djelatnost koja je po svojoj prirodi zakonita, no nije prijavljena javnim tijelima, pri čemu se u obzir uzimaju razlike u regulatornim sustavima država članica”.
Neprijavljeni rad stvara brojne političke probleme jer je on oblik utaje poreza i na taj se način ugrožava održivost javnih institucija, kao i fiskalna stabilnost. Narušava se tržišno natjecanje među poduzećima i snižava kvaliteta poslova, a sve to dovodi do lošijih radnih uvjeta, nižih primanja i nedostatka zdravstvene zaštite radnika. Posljedica svega navedenog je takozvani socijalni damping, postupak uništenja konkurencije prodajom proizvoda po cijenama koje ne pokrivaju troškove proizvodnje.
Podijelite učenike u grupe i neka potraže na internetu podatke o udjelu sive ekonomije i neprijavljenog rada u BDP-u Hrvatske za zadnje desetljeće. Uputite ih na službena izvješća Europske unije na stranicama Eurostata, kao i na izvješća DZZS-a. Vrlo će brzo uočiti da za isto razdoblje podatci variraju od 10% do čak 30%, ovisno o korištenoj metodologiji istraživanja i da otkrivanje nečega što se pokušava sakriti od države i nije baš tako jednostavno.
Predložite učenicima da osmisle vlastiti upitnik u nekom od digitalnih alata za izradu anketa i upitnika, npr. Google Obrasci, kojim bi od ispitanika saznali koliko se često koriste uslugama koje spadaju pod neprijavljeni rad, koje su to usluge i koji su razlozi za njihovo korištenje. Pitanja se mogu odnositi na period od posljednjih 12 mjeseci.
Neka prvo navedu što više usluga za koje smatraju da se najčešće obavljaju “na crno” (primjerice popravci i čišćenje kuće, popravci automobila, čuvanje djece, davanje instrukcija, kozmetičke usluge…). Potom neka razmisle koji bi mogli biti razlozi za korištenje takvih usluga. Je li to niža cijena usluge, brža usluga ili možda nisu mogli kupiti takvu uslugu na drugi način? Neka predstavnici grupa kratko prezentiraju što su smislili kako biste raspravili s njima koja će pitanja uvrstiti u upitnik. Pitajte ih koji bi im još podatci o ispitanicima bili korisni (primjerice spol, dob, obrazovanje, mjesečna primanja…). Podsjetite ih da uvrste pitanja o tome koliko se često koriste uslugama koje spadaju pod neprijavljeni rad i koliko novca prosječno izdvoje svaki mjesec na takve usluge.
Prilikom osmišljavanja upitnika možete podijeliti zadatke po grupama tako da je svaka grupa zadužena za određeni dio upitnika. Link na upitnik objavite na web stranici škole kako bi ga što više ispitanika moglo ispuniti. Neka učenici zamole svoje ukućane, rodbinu i susjede da ispune upitnik i podijele poveznicu što većem broju ljudi.
Kada prikupe dovoljan broj ispitanika, neka dodatno obrade podatke u nekom od digitalnih alata za proračunske tablice, npr. Excel Online i usporede svoje rezultate sa službenim statistikama. Potaknite ih da prikažu različite korelacije, primjerice između učestalosti korištenja usluga “na crno” i dobi ispitanika, između vrste usluge i spola ili između razloga korištenja takvih usluga i mjesečnih primanja. Na kraju neka svaka grupa da smjernice kako doprinijeti smanjenju sive ekonomije. Svoje radove neka prezentiraju ostalim učenicima u razredu, a mogu ih objaviti i na web stranici škole.
S učenicima je potrebno razmotriti neke oblike rada koji ulaze u sivu ekonomiju, a prepoznatljivi su u njihovom okruženju, primjerice ekonomska aktivnost koja se obavlja u kućanstvima kao što su usluge pripremanja hrane, održavanje čistoće, popravci i slično, zatim legalan rad pri kojem se ekonomska aktivnost prikriva iz razloga da bi se izbjegao ili utajio porez, da bi se izbjegla davanja vezana za socijalno osiguranje ili da bi se izbjegla oštra i nefleksibilna regulativa radnih odnosa. Neke od navedenih oblika moguće je oprimjeriti pobliže kako bi učenici što bolje razumjeli taj složeni pojam koji se može i okvirno grafički prikazati i pomoći im u kasnijem radu u osmišljavanju ankete.
Uz pojam sive ekonomije posebnu pažnju treba obratiti na razumijevanje pojmova kao što je fiskalna stabilnost i tržišno natjecanje. Negativni utjecaji sive ekonomije na fiskalnu stabilnost, tržišno natjecanje te pojavu socijalnog dampinga mogu se prikazati putem umne mape ili drugim shematskim prikazom koji se može granati sukladno proučenim i naučenim pojmovima. Takvi prikazi dobri su za sve učenike, a posebno za one s poremećajima iz spektra autizma, teškoćama čitanja, smetnjama pažnje i koncentracije.
Prije istraživanja internetskih podataka o udjelu sive ekonomije i neprijavljenog rada u BDP-u, potrebno je ispitati razumijevanje pojma BDP-a. Učenicima prikažite jedan primjer takvog izvješća i zajedno ga analizirajte prije njihova samostalnog rada te ih uputite na konkretne poveznice. Predvidite rad u paru s jasno konkretiziranim zadatkom koji uvažava ograničenja određenog učenika.
Dobar način je da priredite grafički sređene sažetke (organiziran tekst, uvećan font, pojačan tisak, povećani razmaci) izvješća Europske unije i DZZS-a te im ga predate kao uručke za komparativne analize podataka (za učenike s jezično-govornim glasovnim teškoćama, oštećenja sluha, s teškoćama pažnje i koncentracije, s oštećenjima vida).
Za potrebe izrade ankete poželjno je u suradnji s učenicima oblikovati neka pitanja, a nekim učenicima možete prirediti rečenice koje će preoblikovati u pitanja ili ih postaviti kao započeta pitanja za dopunjavanje (primjerice za učenike s teškoćama pažnje i koncentracije, s jezično-govornim glasovnim teškoćama). Rad na izradi ankete također možete predvidjeti i u paru, s jasno postavljenim zadatkom, za učenika s teškoćom.
S učenicima provjerite razumijevanje naputaka u izračunavanje obrađenih podataka i po potrebi neka napišu slijed postupaka obrade te utvrđivanja korelacija između dobivenih podataka i postavljenih anketnih kategorija (dob, spol, mjesečna primanja, obrazovanje), što je pogodno za sve učenike, a posebno one s teškoćama.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Predložite učenicima koji žele znati više da istraže o službenim metodologijama ispitivanja udjela sive ekonomije i neprijavljenog rada u BDP-u neke države. Neka se osvrnu na prednosti i nedostatke pojedinih metoda i analiziraju zbog čega se rezultati toliko razlikuju.
Razgovorom s učenicima potaknite problematiku neplanskoga trošenja novca pitanjima o rizicima na osobnoj razini. Kako planiranje potrošnje smanjuje rizik? Kojim načelima i ciljevima se trebamo voditi u planiranju osobnih prihoda i rashoda, a kojim kod planiranja javnih prihoda i rashoda? Ova i slična pitanja trebaju zainteresirati učenike za problematiku planiranja proračuna. Zatim ih pitajte što misle kako škola troši novac? Što bi oni predložili kao prioritete u potrošnji da su na mjestu ravnatelja koji predlaže proračun školskom odboru?
U prvoj fazi aktivnosti podijelite učenike u grupe od 4 do 5 učenika i uputite ih u zadatak osmišljavanja proračuna škole. Svaka grupa treba izraditi zasebni prijedlog proračuna. Prije izrade neka prouče neki od online izvora koji se bave problematikom izrade proračuna te neke predloške izrađenih proračuna. Na taj način učenici se upoznaju s osnovnim kategorijama i načelima izrade proračuna: proračunskim prihodima, proračunskim rashodima, izvorima financiranja te načelima transparentnosti, uravnoteženosti, dobrim financijskim upravljanjem i dr. Učenici moraju zadovoljiti kriterij uravnoteženosti prihoda i rashoda proračuna i moraju potrošiti sva dostupna sredstva. Ako želite, možete im postaviti i neke dodatne kriterije. Primjerice, da u proračunske rashode moraju uključiti i troškove vezane za nastavnike i troškove vezane za učenike u omjeru 50 % : 50 %. Uputite učenike da prije same izrade školskog proračuna razmisle o strategiji slaganja proračuna – hoće li možda pokušati povećati prihode proračuna i kako, ili možda pokušati smanjiti rashode i kako? – i ciljevima koje proračunom žele ostvariti – žele li se koncentrirati više na ulaganja u materijalne uvjete škole, rekreaciju i zabavu učenika, dodatno obrazovanje nastavnika ili nešto drugo?
Tekst zadatka učenicima pošaljite mailom: Koristeći neki od digitalnih alata za proračunske tablice, npr. Excel online, izradite prijedlog godišnjeg proračuna škole. Riječ je o srednjoj školi koja upisuje tri razreda godišnje u četverogodišnji gimnazijski program. Škola ukupno ima 300 učenika. Osnovni parametri proračuna su zadani, a iz proračuna su isključeni troškovi plaća zaposlenika koje podmiruje MZO. Ukupni godišnji prihodi škole su: 500 000,00 kn (izvori: MZO 100 000,00 kn; županija 250 000,00 kn; vlastiti prihodi 150 000,00 kn; od kojih je najam sportske dvorane 70 000,00 kn te najam učionica školi stranih jezika 80 000,00 kn).
Obvezni troškovi su 350 000,00 kn (struja, voda, čistoća, komunalna naknada, internet, uredski materijal, sredstva za čišćenje, toneri, papiri, potrošni materijal, sitni popravci i dr.). Nepodijeljena novčana sredstva su 150 000,00 kn. Njih možete rasporediti po svojim planovima financirajući neke od navedenih projekata iz kratkoročnih i srednjoročnih planova ulaganja škole. Škola raspolaže sa šesnaest učionica, a hitna adaptacija je zbog nemogućnosti korištenja potrebna u četiri učionice (trošak adaptacije je 40 000,00 kn po učionici). Srednjoročno je potrebno adaptirati pet učionica (učionice je moguće koristiti, ali su u iznimno lošem stanju – trošak adaptacije 15 000,00 kn po učionici), potrebno je opremanje informatičke učionice novim računalima i drugom potrebnom opremom (50 000,00 kn), sanacija sportske dvorane (promjena parketa i obnova svlačionica 80 000,00 kn), opremanje kabineta za povijest i geografiju (8000,00 kn), opremanje kabineta za fiziku i kemiju (9000,00 kn), opremanje kabineta za matematiku (7000,00 kn), opremanje kabineta za strane jezike (6500,00 kn), opremanje kabineta za hrvatski jezik (5500,00 kn), pokretanje školskog sportskog kluba (12 000,00 kn), nabava sportske opreme za tzk (6000,00 kn), izrada školskog lista (6000,00 kn), opremanje dnevnog boravka učenika (10 000,00 kn), obnova fonda školske knjižnice (6000,00 kn), učenički izlet za razred s najmanje izostanaka (6000,00 kn), nagrade odličnim učenicima (knjige i ostalo, 6000,00 kn), stručna usavršavanja nastavnika (12 000,00 kn), svečana priredba i domjenak (6000,00), školski vrt (10000,00), razmjena učenika sa školom partnerom iz inozemstva (20 000,00 kn). Možete predložiti financiranje projekata izvan navedenog popisa uz realnu procjenu troškova.
Nakon izrade, svaka grupa na satu predstavlja svoj proračun, objašnjava izrađenu strategiju te ciljeve kojima su se vodili pri donošenju proračunskih odluka.
U drugoj fazi aktivnosti uputite grupe da naprave rebalans proračuna zbog neplanirano većeg transfera novca od strane Ministarstva i županije za 15 %. Zatim neka naprave novi rebalans, no sa smanjenjem proračuna (transferi Ministarstva i županije umanjeni za 15 %). Raspravite s učenicima s kojim su se problemima susreli radeći rebalans proračuna, koju su sada strategiju upotrijebili i na koji način su modificirali zadane proračunske ciljeve. Raspravite s učenicima kako proračuni javnih institucija mogu biti u funkciji javnog dobra.
Poželjno je da za aktivnost upoznavanja s osnovnim kategorijama i zahtjevima izrade proračuna učenici dobiju grafički primjeren predložak (povećani razmaci, uvećani font, pojačani tisak i linije za pisanje) s glavnim naslovima i podnaslovima ispod kojih će slijedom upisivati ključne informacije (sadržajni plan). Takav sadržajno uobličen plan možete im uručiti i na kraju aktivnosti.
Za proučavanje online izvora ili predložaka koji se bave problematikom izračuna proračuna učenicima možete ponuditi grafički sređene tablice unutar kojih će po kategorijama upisati podatke koji su im ključni za određene izračune školskog proračuna. Uputno je da podatci koje učenicima šaljete e-mailom također budu tablično prikazani s potrebnim prilagodbama (uvećana tablica, povećan font, pojačan tisak) ili razvidno svrstani po redovima s jasnom uputom o zadatku koji trebaju provesti.
Za drugu fazu aktivnosti potrebno je utvrditi koji su sve važni koraci u izradi rebalansa proračuna, što im možete uručiti i na grafički uređenom predlošku koji im može poslužiti u radu, ali i za neke moguće kasnije uporabe. Ukoliko je potrebno, proradite jedan primjer s drugačijim postotkom za slučaj suficita i sa smanjenjem proračuna.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka učenici pronađu na internetu financijsko izvješće neke druge javne institucije: kazališta, sportskog kluba, doma zdravlja i sl., te neka analiziraju i usporede stavke dvaju proračuna. Učenici mogu izraditi tablicu u digitalnom alatu Word online u kojoj će prikazati rezultate uspoređenih stavaka dvaju proračuna.
Uputite učenike da na internetu za domaću zadaću istraže na koje je sve načine moguće izbjeći plaćanje poreza. Za početak istraživanja učenicima primjerice možete predložiti stranicu i video uradak o posljedicama neplaćanja poreza: i neki drugi ponuđeni materijal na stranici, neki od materijala iz priloga ili materijal po vlastitom odabiru. Uputite učenike da obrate pozornost na to kako u poreznoj evaziji sudjeluju pravne osobe (tvrtke), a kako fizičke osobe (potrošači, radnici itd.). Uputite ih da izrade kratku tablicu u kojoj će napisati koje porezne evazije su pronašli, koji akteri su u njima sudjelovali i ukratko navesti njihove posljedice. Za to mogu koristiti digitalni alat Word online.
Na satu raspravite s učenicima rezultate njihova istraživanja. Učenici bi trebali prepoznati porezne oaze, isplaćivanje plaće ili dijela plaće na crno, neizdavanje računa, dvostruko knjigovodstvo te prepoznati razliku između izbjegavanja plaćanja poreza (što može biti zakonito) i utaje poreza što je uvijek protuzakonito.
Zatim učenike podijelite u grupe od po četiri ili pet učenika. Članovi grupe unutar sebe trebaju izabrati glasnogovornika. Neka svaka grupa izradi mentalnu mapu, primjerice u digitalnom alatu Coggle u kojoj će obraditi kao središnji pojam jedan način izbjegavanja plaćanja poreza, primjerice neizdavanje računa. Učenici mogu odabrati žele li raditi mapu iz perspektive pravnih ili fizičkih osoba, ili kombinirano. Uputite učenike da u mentalnim mapama kao obvezni element prepoznaju negativne aspekte odabrane porezne evazije s aspekta poduzetnika, potrošača i radnika, kao i sa aspekta javnog dobra. U navedenom primjeru neizdavanje računa oštećuje državni proračun, oštećuje potrošača jer ovaj nema dokaz da je kupio proizvod ni pravo na povrat robe, oštećuje radnike jer ih se podvrgava da rade protuzakonito, oštećuje druge poduzetnike jer im stvara nelojalnu konkurenciju, oštećuje javno dobro jer će količina novca za javne potrebe biti manja, oštećuje socijalni kapital društva jer narušava povjerenje građana u institucije, sugrađane i društvo itd. Na isti način druge grupe mogu odabrati rad na crno, porezne oaze, utaju PDV-a ili neki drugi primjer. Vodite računa o tome da svaka grupa radi različit tip porezne evazije.
Nakon što završe, glasnogovornici grupa prezentiraju svoje mape u razredu. Raspravite s njima rezultate, komentirajte razlike koje su učenici prepoznali u različitim načinima izbjegavanja plaćanja poreza. Neka komentiraju legalne i nelegalne načine, financijsku i moralnu štetu i druge uočene aspekte.
Za istraživačke aktivnosti mogućih načina izbjegavanja plaćanja poreza koji će učenici provesti kod kuće učenicima kojima je neophodno već priredite gotovu grafički prilagođenu tablicu u kojoj će napisati koje porezne evazije su pronašli i ukratko navesti njihove posljedice (primjerice za učenike s oštećenjima sluha i motoričkim teškoćama). Za tu aktivnost možete im unutar tablice predvidjeti ključna pitanja ili naputke.
Zadatak pri izradi mentalne mape je potrebno konkretizirati za određenog učenika s teškoćom, ispitati razumije li uputu i po potrebi ju dodatno pojasniti. Po učenike s oštećenjima vida kao i učenike s teškoćama čitanja bit će korisno ako se izrađuje uvećana mentalna mapa u kojoj se podaci pišu uvećanim fontom.
Utvrdite snalaženje u korištenju digitalnog alata Coggle koje možete organizirati kao rad u paru (primjerice za učenike s motoričkim teškoćama i oštećenjima vida).
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Uputite učenike koji žele znati više da, koristeći internet, istraže što podrazumijeva sintagma društveno odgovorno ponašanje poduzetnika. Nakon pretraživanja, učenik neka pronađe i odabere jedan primjer tvrtke/organizacije koja zadovoljava kriterije društveno odgovornog ponašanja i neka ga predstavi i obrazloži razredu.
Grgić, M. (2019). Porezna evazija. Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet Zagreb (5.2.2020.).
Radosoljić, A. (2018). Porezna evazija u Republici Hrvatskoj. Sveučilište u Splitu. Ekonomski fakultet (5.2.2020.).
Financijski klub (2017). Porezna evazija (5.2.2020.).
Novi list. Golea utaja - Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo (5.2.2020.).
Europski parlament. Borba protiv poreznih prijevara (5.2.2020.).
Europska unija. Kutak za učitelje (5.2.2020.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.