U digitalnom alatu Padlet pripremite zid koji predstavlja virtualni “švedski stol”. U svaki stupac ispod njegova naziva postavite jednu fotografija jela. Zamolite učenike da se “posluže”, ali neka uzmu samo jedno ponuđeno jelo (odnosno, upišu se ispod odabrane slike) te samostalno napišu odgovore na sljedeća pitanja: Zbog čega sam u ovom trenutku poželio odabrano jelo? Hoću li biti sit nakon što bih ga pojeo u količini koja je prikazana? Je li odabrano jelo kvalitetno i hoće li moje tijelo dobiti sve potrebne nutritijente?

Nakon što odgovore na postavljena pitanja, učenici koji su odabrali isto jelo neka u skupini rasprave svoje odgovore. Predstavnici skupina neka nakon toga svima iznesu zaključke. Učenici će zatim u skupinama istražiti unaprijed određene jelovnike: tradicionalni jelovnik kraja u kojem žive, suvremeni jelovnik tinejdžera, vegetarijanski jelovnik, veganski jelovnik, jelovnik za trudnice i dojilje, jelovnike sportaša koji se bave različitim sportovima... Svaka će skupina prema preporukama napraviti jedno poglavlje buduće digitalne kuharice. Za izradu digitalne kuharice možete upotrijebiti digitalni alat Adobe Spark koji osim teksta podržava i slike i video materijale. Preporuke koje digitalna kuharica treba sadržavati su: kome je namijenjen određeni jelovnik, zbog čega je primjeren tim osobama i u kojem razdoblju života, koliko koja vrsta namirnica treba biti zastupljena u pojedinom jelovniku i zbog čega. Među preporukama se trebaju nalaziti i pića te dodatci prehrani. U digitalnu kuharicu učenici mogu dodati recepte i slike određenih namirnica ili gotovih jela. Za prezentaciju rezultata njihovih istraživanja organizirajte domjenak. Svaka skupina neka donese na degustaciju barem jedno pripremljeno jelo prema preporukama koje su istraživali i receptima koje su uvrstili u svoje poglavlje digitalne kuharice.

Postupci potpore

Za učenike s oštećenjem vida osigurati audio opis slike, virtualnog “švedskog stola” ili osigurati vršnjačku podršku – učenika koji će mu opisati što se na stolu nalazi.

Prilikom istraživanja jelovnika nekim učenicima s teškoćama potrebno je dati konkretne upute na što trebaju obratiti pažnju ili ih uputiti na određenu literaturu ili stranicu koja će im olakšati istraživanje. Pri formiranju skupina potrebno je voditi računa o tome da učenici s teškoćama imaju prilike u svojim skupinama uspješno ostvariti planirane zadatke. Pri zadavanju zadataka koji će se ostvariti tijekom aktivnosti učeniku s teškoćama u području učenja potrebno je točno zadati koji će dio, primjerice prezentacije, napraviti, npr. uvod ili zaključak te o tome obavijestiti ostale učenike koji rade na istoj prezentaciji. Na taj način olakšat će se komunikacija i razumijevanje zadatka. Za izradu digitalne kuharice tj. korištenje digitalnih alata izraditi pisane ili slikovne upute.Trebalo bi provjeriti znaju li ih koristiti i razumiju li upute.

Dodatne informacije možete potražiti na poveznici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Digitalna kuharica može se proširiti poglavljima koja će obuhvatiti različite regije Republike Hrvatske ili različite zemlje Europe i/ili svijeta i njihove tradicionalne jelovnike. U tom slučaju, moguće je povezati te tradicionalne jelovnike s klimatskim i reljefnim obilježjima te gospodarstvom određene regije ili zemlje. Također, moguće je dodati poglavlja kojima će se obraditi različita zanimanja i potrebe koje imaju ljudi koji se bave tim zanimanjima (npr. planinari u gorskim službama spašavanja, vatrogasci, kirurzi koji obavljaju dugotrajne operacije). Predlažemo da učenici osmisle i provedu intervjue s nekoliko osoba koje se bave zanimanjima koja ponekad zahtijevaju specifičnu prehranu.

Na početku aktivnosti pogledajte s učenicima videuradak koji objašnjava što su BMR i TDE te saznajte kako se računaju u tablici hranjivih i nutritivnih vrijednosti.

BMR (eng. basal metabolic rate) definira se kao minimalna dnevna količina energije potrebna organizmu. Jedna od formula kojom se može izračunati BMR je Harris-Bendictova formula koja se razlikuje za muškarce i žene.

Muškarci: BMR = 88 + (13.4 x težina u kg) + (4.8 x visina u cm) – (5.7 x godine)

Žene: BMR = 448 + (9.2 x težina u kg) + (3.1 x visina u cm) – (4.3 x godine)

S obzirom da svakodnevnim aktivnostima trošimo dodatnu energiju, potrebno je BMR pomnožiti određenim faktorom kako bi se dobio TDEE (eng. total daily energy expenditure).

Ø Nimalo aktivni (sjedite veći dio dana, niste fizički aktivni): BMR x 1.2

Ø Lagano aktivni (fizički ste aktivni dva do tri dana tjedno): BMR x 1.375

Ø Umjereno aktivni (fizički ste aktivni četiri do pet dana tjedno): BMR x 1.55

Ø Vrlo aktivni (fizički ste aktivni šest do sedam dana tjedno): BMR x 1.725

Dajte učenicima zadatak da izračunaju svoj BMR i TDEE. Nakon što su odredili koji je optimalan broj kalorija koje trebaju svakodnevno unijeti u organizam, trebaju osmisliti dnevni jelovnik koji zadovoljava sve njihove potrebe. Pritom trebaju voditi računa o dnevnim preporučenim količinama ugljikohidrata, proteina, masti, šećera i vlakana, a podatke o tome mogu pronaći koristeći interaktivnu infografiku Tablica hranjivih i nutritivnih vrijednosti. Ponovo upućujemo na poveznicu putem koje možete navedeni sadržaj podijeliti s učenicima.

Pri osmišljavanju jelovnika mogu se koristiti jelima iz Digitalne kuharice iz aktivnosti 1 ovog scenarija. Neka usporede njihov dotadašnji jelovnik s preporučenim jelovnikom i analiziraju je li njihova prehrana ispunjavala tražene kriterije.

Podijelite učenike u skupine prema spolu. Dajte im zadatak da unesu svoje podatke o težini i TDEE koeficijentu u program dinamičke geometrije GeoGebra, na način da svaki podatak predstavlja jedan uređeni par u koordinatnom sustavu. Neka označe različita područja na grafu, ovisno o tome kojim su koeficijentom množili svoj BMR i uoče linearnu vezu. Mogu priložiti i jelovnike koje su prethodno osmislili tako da se klikom na gumb pojavi opis za određeni TDEE koeficijent.

Raspravite s učenicima zašto je važan unos izračunatih nutritivnih vrijednosti tj. koje su posljedice ako se toga ne pridržavamo (višak unešenih kalorija skladišti se u masnom tkivu i osoba se deblja, a u protivnom uslijed nedostatka energije zbog smanjenog unosa hranom, masne naslage se troše i osoba gubi na težini). Zamijenite skupine kako bi učenici usporedili grafove za djevojke i mladiće, a potom neka se vrate u početne skupine i zapišu svoje zaključke. Link na zadatak učenici mogu podijeliti svojim prijateljima ili objaviti na web stranici škole. Tako i drugi mogu lako s grafa očitati svoj TDEE koeficijent i dobiti smjernice o adekvatnoj prehrani, ali i uočiti razlike u jelovnicima ovisno o tjelesnoj aktivnosti.

Postupci potpore

U vodeu uputiti učenike na korištenje inkluzivnog prikaza koji će im znatno olakšati razumijevanje što su BMR i TDEE te kako se računaju. Svaki novi pojam treba biti popraćen i slikovnim materijalom i jasnom definicijom. Sadržaji trebaju biti prezentirani na učeniku dostupan način, a za većinu i vizualno podržani.

Prema potrebi zaustaviti video i dati dodatna pojašnjenja za učenike s teškoćama. Nakon gledanja provjeriti jesu li učenici razumjeli viđeno i po potrebi ponoviti video. Harris Bendictovu formulu prikazati pregledno (u tablici, različitim bojama ili slikovno)ukoliko u razredu postoje učenici sa specifičnim teškoćama u učenju. Ukoliko je potrebno, omogućiti učenicima korištenje kalkulatora. Zadatke davati postupno, jedan po jedan kako bi učenici mogli pratiti što se od njih očekuje.

Pregledna tablica, u kojoj je navedeno o čemu sve moraju voditi računa prilikom izrade dnevnog jelovnika, olakšala bi učenicima taj zadatak. Učenici mogu dobiti pisani podsjetnik o tome koje su preporučene količine ugljikohidrata, proteina, masti, šećera i vlakana. Više informacija možete pronaći na poveznici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu osmisliti dnevni (ili tjedni) jelovnik za vegane i vegetarijance te usporediti količine hrane s mesnom prehranom za isti TDEE. Neka istraže izvore proteina za vegane i vegetarijance i odgovore na pitanje dobivaju li vegani i vegetarijanci dovoljno proteina ili trebaju uzimati dodatke prehrani? Rezultate svog istraživanja neka objave u razrednoj Edmodo grupi.

Pomoću alata za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter ispitajte koliko učenika koristi dodatke prehrani i koju vrstu dodataka prehrani koriste. Također, ispitajte gdje kupuju dodatke prehrani (ljekarna, trgovina zdrave hrane, supermarket, internet …) i tko im ih je preporučio (liječnik, ljekarnik, mediji, prijatelj…).

U alatu Padlet pripremite online zid s tri stupca (KWL tablica). Podijelite poveznicu učenicima i uputite ih da u prvi stupac unesu sve što znaju o pojedinim nutritijentima, a u drugi stupac što još žele znati o njima. Primjerice, koja im je uloga u organizmu, koje bolesti mogu nastati u slučaju smanjenog ili povišenog unosa u organizam, u kojoj hrani se nalaze ili neku drugu informaciju koja im je zanimljiva.

Potaknite kritički način razmišljanja spram korištenja dodataka prehrani pitanjima: Je li svejedno na kojem mjestu se kupuju dodatci prehrani? Jesu li svi dodatci prehrani zdravi i mogu li imati štetno djelovanje na organizam (dodatci prehrani nepoznatog sastava, nepoznatog porijekla i proizvođača i sl.)?

Učenike podijelite u grupe i zadajte im da usporede sastav nekoliko dodataka prehrani različitih proizvođača koje ste unaprijed pripremili (nemojte učenicima navoditi nazive proizvođača). Neka argumentirano predlože koji od uzoraka je najkvalitetniji.

Radom u grupama učenici neka pokusom ispitaju odgovara li zaista sastav dodatka navedenoj deklaraciji. Primjerice, sadrži li deklariranu količinu vitamina C. Za takva ispitivanja pogodne su tablete koje ne sadrže sastojke koji će ometati provedbu pokusa (šumeće tablete nisu najsretniji izbor) i u kojima su nutritijenti koje ispitujemo u obliku lako topljivih tvari u vodi. Odabir sastojka koji će se ispitivati ovisi o mogućnosti izvođenja pojedine analitičke metode u školi. Nije za očekivati da se u svim školama može odrediti količina svih mogućih makro i mikronutrijenata u dodatcima prehrani. No, pojedini se nutrijenti nalaze u dodatcima u velikim količinama i nije ih problem izmjeriti, npr. vitamin C po uputama. Škola koja je bolje opremljena (magnetska miješalica, pH-metar, kolorimetar…) može se odlučiti i za drugu analitičku metodu, npr. određivanje vitamina C u tableti potenciometrijskom titracijom. Metode u navedenim primjerima dovoljno su precizne da bismo došli do relevantnih podataka. Naravno, postoji mogućnost pogreške u samoj izvedbi (hoće li učenici zaustaviti titraciju kod kapi koja izaziva promjenu boje), ali i tome se može doskočiti tako da svaka grupa napravi po jedno mjerenje pa se izračuna srednja vrijednost.

Na temelju rezultata pokusa, učenici neka još jednom usporede kvalitetu ispitanih dodataka prehrani. Tijekom pokusa učenici mogu istražiti i koja je uloga dodatka prehrani čiji sastav ispituju te predložiti koju namirnicu i u kojoj količini mogu unijeti umjesto ispitivanog dodatka, kako bi uravnotežili prehranu. Na kraju aktivnosti neka dopune KWL tablicu znanjima koja su stekli o nutritijentima i u paru s drugim učenikom rasprave o pozitivnim i negativnim aspektima upotrebe dodataka prehrani.

Postupci potpore

Prije izvođenja pokusa učenicima treba dati jasne pisane ili slikovne upute. Za učenike s teškoćama dobro je predvidjeti rad u paru ili skupini osobito ako se radi o učeniku s oštećenjem vida. Dobro je korišteni predmet u pokusu dati učeniku u ruke uz dodatno govorno pojašnjenje i dovoljno vremena za percepciju ostalim osjetilima.

Nakon izvođenja praktičnog rada, učenicima možete ponuditi pitanja u vezi pokusa na koja će odgovoriti, a odgovori na pitanja predstavljat će sažetak izvedenog praktičnog rada (pokusa) koji će kasnije moći upotrijebiti za ponavljanje gradiva.

Sve učenike u razredu, pa tako i učenike s teškoćama, vrlo je važno upoznati i s pravilima ponašanja i mjerama opreza tijekom izvođenja pokusa te mogućim posljedicama u slučaju nepravilnog rukovanja određenim preparatima ili materijalima. Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sadržajem odabranih digitalnih alata, a količinu i način davanja potrebnih informacija prilagoditi teškoći učenika. Svakako je uputno demonstrirati način uporabe alata i provjeriti kako se učenici snalaze.

Više informacija možete pronaći na poveznici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu istražiti sastav i utjecaj izotoničnih napitaka i energetskih pića na organizam te rezultate svojih istraživanja podijeliti s ostalim učenicima u razrednoj Edmodo grupi. Također mogu predložiti i zdravije alternative takvim pićima, čiji bi se recepti mogli uvrstiti u digitalnu kuharicu iz aktivnosti 1 ovog scenarija.

Pomoću nekog digitalnog alata za izradu upitnika, kao što su Google Obrasci, ispitajte koliko su učenici upoznati s time odakle dolazi hrana koju kupuju i jedu, uzgaja li se ta hrana lokalno ili se uvozi, gdje kupuju hranu (tržnica, supermarket, internet), kupuju li gotovu hranu ili hranu kuhaju kod kuće itd. Također je važno saznati poznaju li neke globalne proizvođače hrane koji su zastupljeni u njihovoj prehrani te koliko često konzumiraju takvu hranu i smatraju li da je takva hrana zdrava. Kako bi uočili trendove, rezultate upitnika o prehrambenim navikama učenicima prezentirajte te ih zajedno ukratko analizirajte.

Učenike podijelite u grupe (npr. po vrstama hrane – voće i povrće; meso, mlijeko i riba; žitarice itd.). Zadajte im da unutar svoje grupe odaberu minimalno pet proizvoda i da u supermarketu ili na tržnici istraže odakle ti proizvodi najčešće dolaze. Svoje istraživanje mogu provesti i kod malih OPG proizvođača.

U svom istraživanju moraju saznati može li se takav proizvod uzgojiti lokalno, je li proizvod uzgojen ekološki ili konvencionalno, izgleda li proizvod privlačno i ukusno za jelo, je li jeftiniji od istog takvog proizvoda uzgojenog lokalno itd. Rezultate istraživanja članovi grupe zajednički analiziraju i sažimaju te upisuju na unaprijed pripremljenom online zidu alata Padlet. Mogu upisivati tekst, dodavati fotografije i videozapise. Učenici kritički promišljaju i donose svoje zaključke o utjecaju globalizacije na uzgoj poljoprivrednih kultura i prehranu te o prednostima i manama proizvoda koji nisu uzgojeni lokalno. Uspoređuju uzgoj na malim OPG-ovima i globalno. Izradite zajedno s učenicima, a na temelju njihovih istraživanja, kartu s označenim mjestima/državama iz kojih dolaze namirnice koje su proučavali. Za to možete koristiti Image Hotspots alata H5P.

Postupci potpore

Prije upotrebe digitalnih alata potrebno je učenke upoznati s načinom njihovog korištenja kroz verbalne, pisane ili slikovne upute. Pitanja postavljati jedno po jedno ili ih napisati. Prilikom podjele učenika u grupe, treba voditi računa u kojoj će grupi biti učenik s teškoćama kako bi mogao aktivno sudjelovati ili imati vršnjačku podršku.

Zadatak koji učenik treba izvršiti mora biti jasno definiran i prikazan u koracima koje učenici(osobito oni sa specifičnim teškoćama u učenju) mogu slijediti.

Tijekom analize rezultata, promišljanja i donošenja zaključaka, učeniku s teškoćama moguće je pomoći postavljanjem potpitanja.Bilo bi dobro napraviti sažetke gradiva s, po potrebi, prilagođenim jezičnim strukturama.

Dodatne informacije možete potražiti na poveznici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Predlažem da učenici istraže značenje pojma superfood kao marketinšku tvorevinu za pojam zdrava hrana. Istraživanjem neka odgovore na pitanja kao što su: Postoji li zaista superhrana i iz kojih dijelova svijeta ona dolazi? Koje su dobrobiti takvih namirnica, a koje mane? Postoji li u njihovom kraju neka hrana koja je superhrana? Svoja saznanja mogu prikazati u obliku plakata izrađenog koristeći digitalni alat kao što je Canva.

Učenike podijelite u četiri skupine. Neka svaka skupina odabere jedan sport i prouči energetsku potrošnju aktivnih sportaša koji se bave tim sportom. Prema dosadašnjem znanju učenici (osnovna škola) odabiru sedam namirnica npr. povrće (brokula, karfiol, mrkva), riba (pastva, oslić, orada), meso (piletina, puretina), jaja, slani inćuni, međuobrok: orašasti plodovi, keksi misura), sezonsko voće, mliječni proizvodi (jogurt, bademovo ili kokosovo mlijeko) za koje pretpostavljaju da su potrebne u prehrani sportaša koji se bavi odabranim sportom. Postavite im nekoliko pitanja u smislu: Povežite u grupe slične sportove kako bi ih učenici kasnije mogli uspoređivati prema različitim parametrima npr. tjelesnim naporima, potrošnji energije, aktivnosti pojedinih mišićnih skupina i sl. (npr. mogu se uspoređivati atletičari na 100 m s maratoncima ili bacačima kugle/kladiva). Trebaju li se energetske potrebe, tj. prehrana, prilagoditi fizičkoj zahtjevnosti sporta?

Učenici prve skupine izrađuju tablicu prehrambenih namirnica koje su izuzetno hranjive i zdrave. Učenici druge skupine izrađuju popis proteinskih prehrambenih namirnica. Učenici treće skupine izrađuju popis loših prehrambenih namirnica.

Učenici četvrte skupine izrađuju tablicu koja sadrži popis namirnica koje unose sportaši ovisno o sportovima kojima se bave.

Učenici u svom istraživanju mogu koristiti interaktivnu infografiku Tablica hranjivih i nutritivnih vrijednosti i Vodič za prehranu sportaša.

Svaka skupina izrađuje prezentaciju koristeći, primjerice, Google Prezentacije što dopušta istovremeni rad više korisnika na jednom dokumentu u stvarnom vremenu. U prezentaciju se mogu dodavati i oblikovati različiti sadržaji (tekst, slike, multimedija). Predstavnici skupina prezentiraju rezultate i zaključke svog istraživanja. Učenici na osnovu svojih saznanja ponovno odabiru sedam namirnica koje su potrebne u prehrani sportaša koji se bavi odabranim sportom i uspoređuju ih sa svojim odabirom na početku aktivnosti. Pripremite kratku anonimnu anketu kako biste saznali kako su se učenici osjećali tijekom trajanja procesa i koliko su svoje znanje proširili. Za to možete koristiti alat Mentimeter.

Postupci potpore

Učenici moraju imati jasne zadatke i znati što se od njih očekuje te ravnopravno sudjelovati u radu grupe.

Prikupljanje podataka pogodna je aktivnost za sve učenike, pri čemu je uputno voditi brigu o interesima učenika i dostupnosti prikupljanja podataka, npr. kod učenika s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Potrebno je dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka. Pri obradi podataka važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama), zbog čega je dobro organizirati rad u paru. Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sadržajem odabranih poveznica, a količinu i način davanja potrebnih informacija prilagoditi teškoći učenika.Učenicima dati literaturu ili poveznice na kojima mogu pronaći podatke o potrošnji energije u određenom sportu. Svakako je uputno demonstrirati način uporabe poveznice i provjeriti kako se učenici snalaze. Napraviti sažetak bitnih podataka iz vodiča za prehranu sportaša kako bi se učenici s teškoćama bolje snašli pri izvršavanju zadatka.

Za korištenje digitalnih alata potrebno je izraditi pisane ili slikovne upute. Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sadržajem odabranih digitalnih alata, a količinu i način davanja potrebnih informacija prilagoditi teškoći učenika. Svakako je uputno demonstrirati način uporabe alata i provjeriti kako se učenici snalaze.

Dodatne informacije možete potražiti na poveznici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici kroz brojčanu vrijednost (Kcal) istražuju odnos unosa između dobrih i loših namirnica u organizam kod sportaša. Odnos mogu prikazati u obliku tortnog dijagrama koristeći alat Meta-Chart.