Neka učenici na početku aktivnosti pogledaju interaktivni film Izbori (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski (automatski generirano) i zatim hrvatski). Na kraju svakoga kratkog filma pokazuju se izbori koje glavni junak može napraviti. Ovisno o tome koji kraj učenici požele odabrati, odabirom poveznica u opisu odlučuju o pravcu filma. Dogovorite odabir nastavka prema načelu većine, a ako učenici žele istraživati posljedice alternativnih izbora, to mogu učiniti kod kuće.

Nakon pogledanoga filma raspravite koji bi bili njihovi izbori i zašto bi bili takvi, je li neke odluke bilo teže ili lakše donijeti i što bi oni učinili. Stajališta (zaključke/razmišljanja) učenika možete prikupiti sastavljanjem obrasca u alatu Forms. Uključite mogućnost grananja u postavkama alata svakom pitanju s mogućnošću višestrukoga izbora (u ovom slučaju s dva ponuđena odgovora). Tako će učenici koji odaberu različite odgovore na neko pitanje biti usmjeravani na različita pitanja. Primjerice:
1. Je li čovjek rezultat svojih izbora? DA/NE
Ako da, koji su izbori najznačajniji u njegovome životu?
Ako ne, što čini čovjeka, a da nije njegovi izbor?
2. Je li stanje sreće urođeno stanje? DA/NE
Ako da, što učiniti ako nisi "rođen sretan"?
Ako ne, kako možemo izabrati sreću?
Nakon što učenici odgovore na sva pitanja, možete prikazati dijagrame njihovih odgovora u cjelini i komentirati.

Pogledajte zajedno s učenicima interaktivni sadržaj Koji je tvoj izbor o izborima koje donosimo u životu i neka s pomoću interaktivnoga elementa promisle što biraju u svojem životu, a što im je zadano. Komentirajte i raspravite o tome da, iako nisu birali svoj spol, fizički izgled ili braću, mogu birati svoj odnos prema izgledu, svojoj braći itd.

Jedan od izbora je i način komunikacije, stoga razgovarajte o agresivnome, pasivnome i asertivnome ponašanju. Neka učenici sami zaključe u čemu je njihova razlika. Pitajte ih koliko se često ponašaju agresivno, koliko pasivno, a koliko asertivno, znaju li se izboriti za svoje želje, a da ne povrijede druge ljude, koliko jasno izražavaju svoje želje, koliko se prilagođavaju drugima, koliko često govore što im smeta, koliko jasno postavljaju granice, jesu li ikada pristali na nešto što nisu htjeli napraviti, kako nešto odbiti i ne osjećati s krivim itd. Možete ih uputiti na interaktivni element O asertivnosti nakon čega s pomoću Canve mogu izraditi vlastitu komunikacijsku “osobnu iskaznicu” koju će nositi sa sobom u novčaniku ili spremiti kao podsjetnik u svoje pametne telefone.

Postupci potpore

Nakon što učenici s ADHD-om i PSA-om dobiju predložak s redoslijedom aktivnosti, učenici s teškoćama prate zajedno s ostalima kratke filmove uz perceptivno prilagođen podsjetnik s pitanjima o tome slažu li se s izborom glavnoga junaka i koji bi bio njihov izbor. Na pitanja o mogućnostima izbora odgovaraju u aplikaciji Forms uz podršku vršnjaka (PSA, teškoće učenja, oštećenja sluha), odnosno uz glasovnu podršku (oštećenja vida).
Preporuča se da učenici imaju i prikladan podsjetnik za raspravu uz interaktivni sadržaj Koji je tvoj izbor. U izradi vlastite komunikacijske “osobne iskaznice” s pomoću Canve dostupna im je podrška vršnjaka. Poželjno je da zapišu svoj zaključak u podsjetnik na kraju svakoga dijela rasprave. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici prouče poveznicu Choice Theory i neka naprave metaforu automobila za nekoliko neprikladnih ponašanja (ovisnost, loš odnos s roditeljima, depresivno raspoloženje i sl.) s kognitivnim, emocionalnim, ponašajnim i tjelesnim promjenama. Promjene u navedenim područjima s objašnjenom metaforom automobila mogu izraditi u alatu Canva.

Na početku aktivnosti učenike pitajte problemsko pitanje: Mogu li određene životne, društvene ili ideološke okolnosti biti opravdavanjem pojedincima za činjenje zločina? Učenici svoja promišljanja objavljuju na virtualnoj ploči Lino. Grupirajte učeničke objave na virtualnoj ploči u dvije grupe: 1. argumenti koji dokazuju da su zločini ponekad opravdani; 2. argumenti koji dokazuju da zločini nikad nisu opravdani bez obzira na specifične okolnosti. Neka učenici kratko komentiraju svoje odabire.

Zatim učenicima podijelite pripremljen radni listić s ulomkom iz romana Zločin i kazna u kojem Rodion Romanovič Raskoljnikov obrazlaže svoju ideju o običnim i neobičnim ljudima. Potaknite ih da u paru pronađu u tekstu obilježja običnih ljudi kao što su konzervativnost, pristojnost, poslušnost, pokornost zakonima i obilježja neobičnih ljudi (inteligencija, progresivnost, inovativnost, sklonost promjenama). Nakon rada u paru upisuju na zajednički Padlet primjere u dvama stupcima. Na temelju prikupljenih primjera plenarno raspravljaju u kojim se obilježjima vidi lik i kako su to zaključili, a pitajte ih i u koju bi se grupu ljudi sami više voljeli svrstati te kako bi dopunili Raskoljnikove opise (ne)običnih ljudi.

Nakon toga učenike podijelite u grupe koje će čitati četiri različita ulomka koji prikazuju razvoj radnje u romanu: 1. ulomak koji donosi Raskoljnikovo obrazloženje zašto je baba Aljona Ivanovna društvena uš koja živi od krvi siromašnih studenata i stoga bi društvo njezinom smrću bilo oslobođeno; 2. ulomak u kojemu se prikazuje stanje bunila u koje je lik pao nakon što je ubio babu i kaznu grizodušja; 3. ulomak koji prikazuje Raskoljnikovu odluku da se preda vlastima nakon razgovora s prostitutkom Sonjom Marmeladovom; 4. ulomak u kojem se liku izriče sudska presuda osmogodišnje robije u Sibiru. Svaka grupa izrađuje poster koristeći se alatom Canva na kojemu u suodnosu prikazuje početnu Raskoljnikovu zamisao o običnim i neobičnim ljudima s posljedicama koje je izazvala. Svaka grupa predstavlja svoj poster i potkrepljuje zaključke citatima iz djela.

U zaključnom dijelu aktivnosti potaknite plenarnu raspravu o sinergijskoj povezanosti vlastitoga djelovanja s drugima i zajednicom. Problemskim pitanjima potaknute učenike da uvide da je Raskoljnikov utjecao na Dunjinu odluku da se uda za Lužina ili pak kako je Marmeladov svojim pijanstvom utjecao na Sonjinu odluku da se oda prostituciji. Isto tako učenici mogu uvidjeti da je Raskoljnikov postupak utjecao na kolegu i prijatelja Razumihina, a Dunjini postupci na Svidrigajlova. Plenarna rasprava učenike treba dovesti do stajališta da pojedinac može birati svoje ponašanje i da mora snositi odgovornost za svoje ponašanje.
Nakon provedene rasprave svaki učenik samostalno piše tekst na izlaznoj kartici kojim odgovara na dva pitanja: Nad kim je sve Raskoljnikov počinio zločin? Koje su kazne u romanu prikazane?

Postupci potpore

Potrebna je priprema učenika s teškoćama (PSA, teškoće učenja, jezične i komunikacijske teškoće, ADHD) za aktivno sudjelovanje na satu. Učenik dobiva dovoljno rano uputu sa smjernicama za čitanje i vođenje bilješki u skladu s planiranim zadatcima aktivnosti.

Preporuča se pogledati prije sata bilješke učenika koje mogu biti korisne nastavniku za vrijeme izvedbe zadataka i pomoći pri odabiru grupe u kojoj će učenik sudjelovati. Tijekom aktivnosti potrebno je osigurati podršku vršnjaka već od uvodne do završne aktivnosti.

Učenik s teškoćama može se služiti svojim bilješkama tijekom rada u paru i u grupnome radu. Za zaključnu plenarnu raspravu osigurajte podsjetnik za pitanja i potaknite učenika s teškoćama na aktivno sudjelovanje u iskazivanju stajališta o biranju ponašanja i odgovornosti za vlastito ponašanje. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu usporediti lik Raskoljnikova sa sličnim likovima iz istoga književnopovijesnoga razdoblja i ukazati da društveni, povijesni i kulturni kontekst može uvjetovati odabire određenih ponašanja, ali i njihove posljedice.

Razgovarajte s učenicima o tome koliko se često služe neistinama da bi si “olakšali” život. Pitajte ih da vam navedu primjere situacija u kojima su lagali ili u kojima bi lagali, misle li da je u redu lagati, što misle gdje je granica laganja, postoje li situacije u kojima je ispravnije lagati nego reći istinu itd. Zamolite ih da obrazlože svoje odgovore.
Nakon toga pokažite učenicima videozapis Kantova sjekira (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski). Razgovarajte o pogledanome videozapisu, pitajte ih bi li u navedenoj situaciji rekli istinu ili bi lagali i koje bi bile posljedice govorenja istine, a koje laganja. Neka kažu jesu li posljedice našega djelovanja dostatan argument da opravdamo bilo koje djelovanje. Ako jesu, kamo nas to vodi u etičkome smislu? Naglasite učenicima da primjer iz videozapisa ne diskvalificira deontološku etiku. Neki ljudi prihvaćaju određena moralna pravila kao dužnost u svakodnevnome postupanju neovisno o teškoćama i dvojbama koje mogu pratiti njihovu primjenu (npr. kršćani bezuvjetno prihvaćaju deset Božjih zapovijedi, čak i u slučaju ubojstva u samoobrani).
Nakon toga ih upoznajte s etičkim učenjem I. Kanta te s utilitarističkom etikom. Posebno naglasite razliku tih dviju etičkih koncepcija. Radi zornijega prikaza utilitarizma prikažite videozapis Problem tramvaja (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski).
Recite im da je navedeni problem samo jedan od različitih moralnih dilema s kojima se možemo susresti ili se susrećemo u našim životima i da je jako važno izgraditi i osvijestiti vlastite sustave moralnih vrijednosti koji će nam biti orijentiri za naše djelovanje.
Pripremite papire s opisom bliskih potencijalnih životnih situacija učenika koje nalažu donošenje njihovih odluka i podijelite ih u grupe (4-5 grupa ovisno o veličini razreda). Neka obrazlože što bi napravili u navedenoj situaciji. Neka grupe izaberu svoje predstavnike koji će ostatku razreda predstaviti životne situacije i rješenje koje predlažu zajedno s obrazloženjem. Nakon što grupe završe svoje izlaganje, zamolite i ostale grupe da iskažu mišljenje o tome što bi napravili u situacijama koje su dobile ostale grupe.
Razgovarajte o tome koliko im je bilo teško donijeti konačnu odluku, koje su sve čimbenike uzimali u obzir, jesu li teško došli do zajedničkoga rješenja, je li bilo pojedinaca u grupi kojima nije odgovaralo zajedničko rješenje, kako su se osjećali itd.
Istaknite im da je normalno da nemamo svi isto gledište prema životu i iste sustave moralnih vrijednosti, ali da nas to ne mora zabrinjavati. Isto tako ne možemo se pripremiti na sve životne probleme/dvojbe s kojima ćemo se susresti, a iskustvo pokazuje da u svakodnevnim, a pogotovo rijetkim situacijama nalik spominjanim filozofskim dvojbama, odluke uglavnom donosimo intuitivno. Poznavanje onoga što su filozofi mislili i predlagali može nam poslužiti kao orijentir našega djelovanja i suočavanja s njegovim posljedicama. Neka na kraju u Canvi izrade osobnu brošuru naziva Moji moralni orijentiri.

Postupci potpore

Učenici s PSA-om i ADHD-om na početku sata dobivaju redoslijed aktivnosti da bi lakše održali pažnju. Ukoliko procijenite da se u razredu još nije razvilo dovoljno pozitivno inkluzivno ozračje, preporuča se da učenik s PSA-om već u uvodnome dijelu sata raspravi pitanje u paru s vršnjakom o tome služi li se neistinama. Poslije raspravlja i s ostalima da bi se izbjegla moguća kritika većine učenika što bi moglo nepovoljno utjecati na njega zbog osnovne teškoće, slabijega razumijevanja socijalnih situacija.
Slično se preporučuje i za raspravu nakon gledanja videozapisa Kantova sjekira za koju učenik ima podsjetnik s pitanjima. Tijekom gledanja videozapisa Problem tramvaja važna je podrška u smislu ilustracije dviju etičkih koncepcija.
U grupnome radu poželjno je da grupa s učenikom s PSA-om dobije zadatak s nekom konkretnom situacijom poznatom i učeniku s teškoćama kako bi aktivno sudjelovao. Istovremeno se osigurava podrška vršnjaka koji dobro poznaje učenika i razumije njegov način razmišljanja.
Važno je da učenici u završnoj raspravi prihvate da je u redu imati drukčije gledište i da se pri donošenju neke odluke uvijek treba suočiti s njezinim posljedicama.
U izradi osobne brošure u Canvi po potrebi se učenicima s teškoćama (ADHD, teškoće učenja, jezične i komunikacijske teškoće, PSA) osigurava podrška vršnjaka.

Za učenike koji žele znati više

Učenici istražuju Aristotelovu etiku vrlina. Da biste im olakšali zadatak, možete im prikazati videozapis Etika vrlina (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski). Recite im da se posebno usmjere na vrline kao dispozicije za djelovanje. Neka ujedno daju osvrt koliko nam etika vrlina može pomoći u ispravnome donošenju odluka koje se tiču ne samo nas nego i drugih. Rezultate svojega rada neka prikažu u obliku postera u digitalnome alatu Canva.

Kako je sve veći broj učenika koji konzumira energetske napitke u školi, zamolite spremačice da vam sačuvaju prazne limenke energetskih napitaka. Bilo bi dobro da imate pet do šest različitih vrsta energetskih napitaka (različitih proizvođača). Operite limenke i pokažite ih učenicima. Raspravite o energetskim napitcima. Raspravu možete voditi pitanjima: Jeste li ikada konzumirali energetsko piće i zašto? Opišite situaciju. Imaju li vaši bliski prijatelji ili članovi obitelji naviku piti energetska pića? Nakon rasprave pitajte ih o tome je li konzumacija energetskih napitaka štetna za njihovo zdravlje. Recite učenicima da u alatu Padlet zabilježe svoje odgovore. Kratko prokomentirajte njihove odgovore.
Podijelite učenike u grupe. Svaka grupa treba ispisati sastav barem jednoga energetskog pića. Recite učenicima da zorno prikažu sastav pića, primjerice količinu kofeina i šećera. Neka količinu kofeina prikažu u obliku malih šalica kave, a količinu šećera kroz broj žlica u čaši od 1 dL. Neka svaka grupa fotografira svoj uradak i predstavi količine sastojaka zadanih energetskih napitaka. Usporedite količine kofeina i šećera.
Zamolite učenike neka razmisle o tome kako kofein i šećer utječu na ljudsko tijelo. Neka svaka skupina u alatu Padlet upiše ono što znaju o tome, a zatim im prikažite dva kratka videozapisa koji to objašnjavaju. Videozapisi su na engleskome jeziku, a po potrebi u postavkama možete uključiti automatski prijevod na hrvatski jezik (u postavkama odabrati engleski -> automatski generirano -> hrvatski). Napomenite da je moguća pojava nespretnih prijevoda koji mogu skrenuti pažnju učenika s teme.
Videozapisima možete pristupiti putem poveznica Kako nas kofein drži budnim? i Kako šećer utječe na mozak?. Možete im prikazati i druge kratke videozapise s istom tematikom prema vlastitome izboru.
Nakon što ste pogledali videozapise, prokomentirajte s učenicima njihova razmišljanja o utjecaju kofeina i šećera na tijelo koje su upisali u alatu Padlet i pitajte ih žele li dodati još neke utjecaje. Neka razmisle bi li sada, nakon što su uvidjeli takve učinke, birali energetske napitke pri učenju, bavljenju sportom ili u trenutcima žeđi.
Neka provedu kratko istraživanje o tome koliko često učenici vaše škole konzumiraju energetske napitke. Uputite ih da u alatu Forms naprave anonimnu anketu za učenike o konzumaciji energetskih napitaka. Zajedno osmislite pitanja za anketu, a to mogu biti: Konzumiraš li energetska pića? Ako da, koji energetski napitak najčešće konzumiraš? Koliko često? U kojim prilikama? Piješ li sam/sama ili u društvu? Mogu li energetska pića izazvati ovisnost?

Neka provedu anketu uz pomoć razrednika i razrednica u najmanje dva prva, dva druga, dva treća i dva četvrta razreda.
Prikupljene odgovore neka učenici analiziraju i grafički prikažu rezultate.
Zajedno komentirajte rezultate, raspravite o tome kakvi bi se koraci mogli poduzeti da bi učenike srednjih škola osvijestili o štetnosti uporabe energetskih napitaka na njihovo tijelo. Osmislite preventivnu kampanju Biram što pijem u kojoj mogu predstaviti rezultate istraživanja i ranije izrađene prikaze kako bi se ilustrirala količina kofeina i šećera.
Za kraj neka istraže alternativne napitke pa se počastite njima na posljednjem susretu izvannastavne aktivnosti.

Metodom obrnute učionice zamolite učenike da promisle o nekim svojim životnim odlukama ili odlukama ljudi koje poznaju te dobrim i/ili lošim posljedicama tih odluka. Uputite ih da to mogu biti odluke vezane uz pušenje, prehranu, bavljenje sportom, cijepljenje protiv gripe ili virusa COVID-19, konzumiranje alkoholnih pića ili opijata, izbora budućega zanimanja, vremena provedenoga gledajući televiziju ili rada na računalu, s mobitelom i sl. Zamolite ih da napišu primjere razloga na temelju kojih su njihove ili tuđe životne odluke donesene u obliku hipotetičkih silogizama. U primjerima trebaju jasno istaknuti premise i konkluziju zaključka. Svrha je zadatka ukazati im da svakodnevno donosimo zaključke, a ono što nauče na logici o valjanome zaključivanju može im pomoći u prepoznavanju argumenata prihvaćanja ili odbijanja neke odluke i u oblikovanju kvalitetnih zaključaka koje mogu primijeniti u životu.
Na početku sata recite im da ćete ponavljati provjeru valjanosti zaključaka metodom reductio ad absurdum i da ćete to činiti na primjerima koje su naveli, ali i na primjerima koje ste im pripremili. Ponovite s njima sve vrste zaključaka koje ste obradili, ali i pravila metode reductio ad absurdum. Još jednom im naglasite da je zaključak jedan logički oblik misli s kojim se svakodnevno susreću u govoru i u pismu, no ne znaju svi ispravno oblikovati zaključak, prepoznati premisu i konkluziju, a kamoli prepoznati je li određeni zaključak valjan, tj. slijedi li konkluzija iz pretpostavljenih premisa. Baš zato ćete s njima uvježbati na konkretnim životnim primjerima s ciljem da što više osvijeste taj problem.
Osim zaključaka koje su učenici naveli, podijelite s njima u OneNote bilježnici i zaključke koje ste pripremili, a koji će tematizirati životne odluke bliske učenicima, posljedice tih odluka te odgovornost za vlastite postupke.
1) Ako budeš postao/postala odvjetnik/odvjetnica, imat ćeš novaca za zimovanje. Ako budeš postao/postala odvjetnik/odvjetnica, nećeš imati vremena za zimovanje. S obzirom na to da ćeš postati odvjetnik/odvjetnica ili nećeš, slijedi da ćeš imati novca za godišnji odmor ili da za njega nećeš imati vremena.

2) Ako učenje unapređuje kvalitetu života, onda je učenje korisno. Dokazano je da učenje unapređuje kvalitetu života. Dakle, učenje je korisno.

Zatim podijelite učenike u grupe (broj grupa odredite ovisno o veličini razreda) i svakoj grupi dodijelite od tri do pet zaključaka (ovisno o broju zaključaka koje su učenici zapisali i broju zaključaka koje ste pripremili). Za podjelu u grupe možete se poslužiti alatom Team Picker Wheel pa i poveznicu s generiranom podjelom u grupe umetnite u bilježnicu. Za svaku grupu u prostoru za suradnju organizirajte novi odjeljak kojem dodijelite naziv prema nazivu grupe. Neka svaka grupa metodom reductio ad absurdum provjeri valjanost zadanih zaključaka. Zamolite ih neka navedu protuprimjer u slučaju kada zaključak nije valjan, tj. tumačenje u kojem je konjunkcija premisa istinita, a konkluzija neistinita. Nakon toga neka prva grupa pregleda rješenja druge grupe, druga grupa treće grupe, treća grupa prve grupe itd., ovisno o broju grupa. Tijekom provjere rješenja neka pokušaju ponuditi ispravno rješenje zaključaka koje smatraju neispravnima i upišu ga u odjeljak koji su provjeravali. Pratite aktivnosti učenika, po potrebi ih usmjeravajte i potaknite da uvedu moguće ispravke. Ako učenici ne primjećuju pogreške ili ne znaju ponuditi točno rješenje, pomozite im.
Na kraju istaknite da se tim uvježbavanjem ne naglašava da onaj tko izvodi dobre logičke zaključke, nužno donosi i dobre životne odluke. Ono što želite istaknuti je da onaj tko valjano zaključuje, može donijeti lošu životnu odluku. Dakle, valjano zaključivanje nužno ne naglašava donošenje dobrih životnih odluka, ali ono nam pomaže osvijestiti argumente koji idu u prilog nekoj tezi i sukladno tome može pomoći pojedincu donijeti odluke koje će imati dobre posljedice.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama, primjerice s ADHD-om ili PSA-om, potrebno je unaprijed najaviti redoslijed aktivnosti što će im olakšati praćenje zadataka. Poželjno je da učenici s teškoćama u učenju (teškoće učenja, ADHD, jezične i komunikacijske teškoće, PSA) imaju tijekom vrijeme aktivnosti perceptivno prilagođen podsjetnik s pravilima metode reductio ad absurdum.

U grupnome radu provjere valjanosti zadanih zaključaka vezanih uz odluke bliske učenicima imaju podršku vršnjaka kao i u osmišljavaju zaključaka iz vlastitoga života te tijekom pregleda rješenja druge grupe i ponude ispravnih rješenja. Učenike se potiče na shvaćanje važnosti ispravnih zaključka jer o njima ovise neke važne odluke u životu za koje su odgovorni, primjerice odluka o izboru zanimanja.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici provjere valjane zaključke koje su radili na satu metodom prirodne dedukcije. Neka svoje uratke podijele na novoj stranici u razrednoj OneNote bilježnici.