Ispričajte učenicima o zajednicama za zajedničko stanovanje (eng. cohousing) i prednostima takvog življenja. Neka se podijele u grupe prema vlastitoj želji i zamisle da kao ekipa grade svoju ekokuću za zajedničko stanovanje. Dajte im zadatak da ispitaju gdje i pod kojim kutom trebaju postaviti solarne ćelije na krov kako bi iskoristili njihov maksimalni potencijal. Na kraju neka izračunaju koliko će električne energije proizvesti.
Prvo neka pronađu lokaciju svoje zamišljene kuće pomoću aplikacije Google Karte i zabilježe njenu geografsku širinu. Neka razmisle s koje strane svijeta trebaju postaviti solarne ćelije i zašto.
Raspravite s učenicima o činjenici da se putanja Sunca mijenja tijekom godine pa tako i kut pod kojim zrake Sunca upadaju na površinu Zemlje (kut elevacije Sunca). Kako bi ponovili pojmove i izračunali koji je optimalan kut pod kojim moraju postaviti solarne ćelije, neka pogledaju online simulator gibanja Sunca na engeskome jeziku.
Objašnjenje postupka:
U uvodnom dijelu vizualiziraju se sljedeći pojmovi: azimut (eng. azimuth), nebeska sfera (eng. celestial sphere), zenit (eng. zenith), zvijezda sjevernjača (eng. polaris), Zemljina os rotacije (eng. Earth’s rotation axis) i Sunčeva dnevna putanja (eng. Sun’s daily path). Potom je prikazan položaj Sunčeve putanje na nebeskoj sferi za vrijeme ekvinocija te ljetnog i zimskog solsticija. Nakon uvodnih pojašnjenja, učenici mogu sami istraživati promjene putanje u simulatoru tako što mogu odabrati jedan od ponuđenih gradova s popisa ili se postaviti na određenu lokaciju prema geografskoj širini. U gornjem lijevom kutu mogu promijeniti datum i vrijeme ili odabrati pojedini mjesec na dnu stranice i tako analizirati promjene. Neka postave vrijeme na 12 sati i zabilježe deklinaciju Sunca (eng. solar declination) za četiri različita godišnja doba.
Deklinacija Sunca 𝛅 je kut između ekvatora i pravca koji prolazi središtima Zemlje i Sunca. Zbog nagnutosti Zemljine osi na ravninu ekliptike (kružnica na nebeskoj sferi po kojoj se giba Sunce tijekom godine), deklinacija se mijenja tijekom godine. Za vrijeme ljetnog solsticija iznosi 23.45 °, za vrijeme zimskog solsticija -23.45 °, dok je za ljetni i zimski ekvinocij deklinacija 0 °.
Pokažite učenicima formulu koja dobro aproksimira kut deklinacije Sunca:
gdje je n redni broj dana u godini. Neka usporede svoj izračun s vrijednostima koje daje online simulator. Sada pomoću deklinacije Sunca mogu konačno izračunati kut elevacije sunca u podne (na simulatoru eng. altitude) i tako doći do zaključka koji je optimalan kut za postavljanje solarnih ćelija. Jednostavna formula:
daje vezu između deklinacije 𝛅, zemljopisne širine L i kuta elevacije ß. Potaknite učenike da skiciraju odnos između tih kutova.
Neka navedu kutove za četiri godišnja doba i ponude rješenja ovisno o tome hoće li solarne ćelije biti fiksirane tijekom čitave godine ili će im mijenjati kut određeni broj puta godišnje (dva ili četiri). Nakon što su odredili optimalan kut, neka istraže koliko električne energije mogu proizvesti jednom ćelijom, odnosno koliko bi ih trebali postaviti ako žele da njihova ekokuća ne koristi dodatne izvore električne energije. Formula kojom mogu izračunati energiju iz fotonaponskih ćelija je:
gdje je EZ upadna energija Sunčeva zračenja, stupanj djelovanja solarne ćelije, a A njena površina. Pritom moraju voditi računa da se stvarna energija dobije množenjem s 0.8 zbog gubitaka koji nastaju. Podatke o stupnjevima djelovanja pojednih ploča i upadnoj energiji Sunčeva zračenja za određenu lokaciju mogu pronaći na internetu.
Neka prezentiraju svoje radove ostalim učenicima u razredu, a potom diskutirajte s njima o razlikama u kutovima postavljanja solarnih ploča i količini proizvedene električne energije, ovisno o lokaciji njihove zamišljene ekokuće. Raspravite s učenicima i o ekološkim prednostima upotrebe sunčeve energije u odnosu na fosilna goriva (manji ugljični otisak, smanjenje negativnog utjecaja na klimu, a time i na opstanak ljudi i drugih vrsta na zemlji).
Učenicima dajte jednostavne, kratke i jasne upute povezane s računskim zadatcima i provjerite njihovo razumijevanje. Složene zadatke razdijelite po koracima i omogućite učenicima s teškoćama (specifične teškoće učenja, teškoće pažnje i hiperaktivnosti, poremećaj iz spektra autizma) uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i prema potrebi hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu. Možete predvidjeti i manji broj zadataka i grafičke organizatore u koje se upisuju željeni podatci. Omogućite produljeno vrijeme za rješavanje.
Ukoliko učenicima s oštećenjem vida nije moguće osigurati korištenje online simulatora gibanja Sunca ni uz asistivnu tehnologiju koju učenik ima, omogućite rad u paru kako bi suučenik mogao raditi prema njihovoj uputi. Učeniku s oštećenjem vida je pri tome potrebno opisivati čitav proces kako bi mogao dati uputu, a zatim mu opisati i dobivene rezultate. Ova vrsta podrške dobra je i kod korištenja aplikacije Google Maps i prilikom skiciranja odnosa između kutova.
Učenicima oštećena vida grafove i pravce opisujemo kako ih vidimo, a učeniku s većim oštećenjem vida preporuča se omogućiti i taktilnu prilagodbu. Možete na deblju plastičnu foliju pomoću šila izdubiti pravce ili dijagrame tako da učenik ima taktilni doživljaj onog što mu se opisuje.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, oštećenjem sluha, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama pažnje osigurajte sažetak s ključnim pojmovima i gdje je primjenjivo, s grafičkim prikazom ključnih odrednica koje mogu koristiti kao podsjetnik u daljnjim aktivnostima i koji će im omogućiti veću samostalnost u radu. Provjerite razumijevanje manje poznatih pojmova i prema potrebi ih dodatno objasnite.
Dajte učenicima zadatak da na mrežnim stranicama istraže o proizvodnji solarnih panela i njihovom utjecaju na okoliš, s obzirom da proizvodnja uključuje korištenje otrovnih kemikalija te se stvara velika količina otpada. Neka izračunaju ugljični otisak solarnih ćelija i saznaju što se može poduzeti kako bi proizvodnja bila održiva.
Kako biste učenike motivirali i uveli u temu, provedite anketu o njihovim planovima vezanima za odlazak na studij. Možete im postaviti pitanja koja se odnose na studij koji žele upisati, grad/gradove u kojem/kojima bi htjeli studirati, na poznavanje različitih mogućnosti stanovanja i njihov odabir ukoliko studiraju izvan mjesta prebivališta. Anketu možete izraditi i provesti pomoću jednog od alata za izradu online anketa, primjerice Google Obrasci.
Prikažite rezultate ankete i povedite kratku raspravu na temelju dobivenih rezultata. Potaknite učenike na diskusiju postavljanjem pitanja koja ukazuju na prednosti i nedostatke velikog broja studenata u velikim gradovima, smještajnih kapaciteta (studentski domovi, subvencionirane smještajne jedinice), privatnog smještaja (vlastiti i/ili unajmljeni stan).
Podijelite učenike u grupe i dodijelite im ulogu stručnjaka za rješavanje stambenih pitanja studenata. Uputite ih da na internetu istraže koje se mogućnosti stanovanja pružaju studentima u državama njemačkog govornog područja, koju mogućnost stanovanja studenti najčešće odabiru i zašto. Objasnite im da pomoću prikupljenih informacija usporede mogućnosti stanovanja za studente u Hrvatskoj i državama njemačkog govornog područja, s naglaskom na financijski i ekološki aspekt. Učenicima možete predložiti da prikupljene informacije bilježe u jednom od kolaboracijskih alata, primjerice Popplet.
Provedite raspravu i potaknite učenike da iznesu sličnosti i razlike koje su uočili, navedu primjere stambenih rješenja za studente koji bi bili lako primjenjivi u Hrvatskoj i iznesu svoje osobno mišljenje.
Uputite učenika na nastavak rada u grupama kao stručnjaci za rješavanje stambenih pitanja studenata i da u sljedećem koraku istraže alternativne modele stanovanja pomoću ključnih pojmova kao što su primjerice održivost, namjerne zajednice, zajedničko stanovanje (cohousing), zajedničko kućanstvo (coliving), komune, mini kuće (tiny houses) i sl.
Objasnite im kako je njihov zadatak osmisliti i ponuditi vlastito alternativno stambeno rješenje za studente u velikim gradovima i obrazložiti svoj odabir. Učenicima možete predložiti da svoja rješenja prikažu u obliku infografike pomoću jednog od digitalnih alata za tu svrhu, primjerice Piktochart. Organizirajte u razredu sajam idejnih rješenja i predložite učenicima da odaberu najbolje od njih.
U aktivnosti pretraživanja interneta dajte učenicima jasne i konkretne smjernice i poveznice pomoću kojih će lakše doći do traženih podataka, osobito učenicima s teškoćama pažnje i poremećajem iz spektra autizma. Možete napraviti i podsjetnik s koracima aktivnosti, odnosno potpitanjima na koja učenici trebaju pronaći odgovore kako bi obuhvatili sve ključne informacije. Važno je dodatno pojasniti nove pojmove, pojmove na stranom jeziku ili pojmove koji su apstraktni i nejasni nekim učenicima (cohousing, coliving, komune). Potkrijepite ih, gdje je moguće, primjerima iz svakodnevnog života.
Provjerite podržava li asistivna tehnologija učenika s oštećenjem vida sve predviđene digitalne alate te prema potrebi osigurajte vršnjačku podršku i rad u paru.
Tijekom rada u grupi vodite računa da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima i ne dopustite da bude pasivan promatrač. Neka učenik s teškoćama dobije zadatak koji je u skladu s njegovim mogućnostima i koji će sigurno moći uspješno izvršiti. Ključno je da se učenik osjeti uspješnim unutar grupe, dobije priliku za razvoj pozitivne slike o sebi, socijalnih i emocionalnih vještine te motivacije za daljnje sudjelovanje u grupnim radovima.
Učenicima koji su dodatno motivirani možete predložiti da samostalno provedu dodatna istraživanja na internetu i izrade vodič za održivi studentski život u velegradu kojeg možete objaviti na mrežnim stranicama škole. Pripremite za učenike smjernice za provedbu istraživanja te navedite aspekte koji bi u vodiču trebali biti zastupljeni kao što su primjerice financijska dostupnost, ekološka održivost, društveni aranžmani, korisne mrežne stranice, praktična rješenja i sl.
Učenici na sat donose primjer luksuznog stambenog prostora koji su sami odabrali (pripremili su nekoliko slika i tlocrt ako je dostupan). Unutar manjih grupa predstavljaju jedni drugima svoje primjere, analiziraju broj, veličinu i funkcije prostorija, materijale, odnos prema vanjskom prostoru, unutarnje uređenje. Možete im pripremiti i upitnik koji će ih voditi kroz analizu. Svaka grupa predstavlja razredu izvještaj o rezultatima svoje analize.
Na projekciji im pokažite Versailles. Prvo samo jedan dio dvorca, zatim cijeli dvorac i na kraju čitav kompleks s vrtovima. Komentirajte s njima veličinu i grandioznost kompleksa. Analizirajte zajedno tlocrt ili aksonometrijski pogled u interijer, broj i veličinu prostora. Pokažite im dijelove interijera i opišite njegovo luksuzno uređenje skupocjenim materijalima. Pomognite im da se na temelju predznanja iz povijesti prisjete povijesnog konteksta izgradnje dvorca, ili im ispričajte o njemu služeći se materijalima kao što su ulomci iz videa Francuska kraljevska palača Versailles. Kroz razgovor potaknite učenike na zaključke o grandioznosti i luksuzu kao demonstraciji moći francuskog kralja.
Potaknite razgovor o različitim funkcijama arhitekture i arhitektonskog prostora. Pomognite učenicima da zaključe da arhitektura pomaže zadovoljiti osnovne životne potrebe, pružiti psihološku dobrobit i podržati međuljudske odnose i komunikaciju, ali da se istovremeno koristi i kao simbol moći i statusa. Zatim, neka učenici u grupama usporede Versailles sa svojim primjerima s početka aktivnosti, uočavajući načine na koji su u različitim primjerima zastupljene navedene funkcije arhitekture. Svoje zaključke upisuju na Lino ploču kako bi ih mogli zajedno usporediti i o njima raspraviti.
U plenumu porazgovarajte s učenicima o materijalnim resursima koje iziskuje građenje i uporaba zgrada. Potaknite učenike da se sjete građevnih materijala za konstrukciju i završne obloge, energenata za grijanje, hlađenje, ventilaciju, potrošnu toplu vodu i rasvjetu, ali i energije koja je potrebna za proizvodnju i održavanje svih dijelova i sustava zgrade. Povežite te teme s temom ekološkog otiska i održivosti s jedne, te luksuza s druge strane.
Neka se učenici vrate u grupe i Lino ploču te proanaliziraju svoje primjere i Versailles iz perspektive održivosti. Neka predlože koje sve uvjete stambeni prostor treba ispuniti da bi jedna obitelj u njemu ostvarila svoju fizičku, psihičku i socijalnu dobrobit, ali bez neodržive rastrošnosti. Neka među svojim primjerima, i/ili kombinirajući ih, i/ili tražeći primjere na internetu, i/ili smišljajući nove primjere ponude svoju viziju optimalnog prostora. Svoje primjere i zaključke neka objave na zajedničkoj platformi, a zatim ih zajednički raspravite.
Učenika s teškoćama aktivno potičite na uključivanje u raspravu i dijeljenje mišljenja, iskustava i ideja. Pružite mu podršku postavljanjem potpitanja i usmjeravanjem prema željenim zaključcima.
Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte mjesto s kojeg će nesmetano moći pratiti komunikaciju svih uključenih u raspravu. Idealno bi bilo da klupe u razredu budu postavljene u polukružni oblik. Govornici neka budu licem okrenuti prema svjetlu i govore jasno i razumljivo jer gluhi učenik čita s usana. U slučaju da učenik nije razumio, izgovorene rečenice treba ponoviti, skratiti i preoblikovati.
Učenicima s oštećenjem vida je potrebno na vrijeme dati i objasniti zadatak u kojem moraju predstaviti primjer luksuznog prostora s obzirom na to da će im biti potrebno više vremena i tuđa podrška pri odabiru i opisu slika i tlocrta. Unaprijed pripremljene opise, ovi učenici onda mogu izložiti na satu.
Prilikom projekcije i analize Versaillesa, učenicima s oštećenjem vida opisujte bitne elemente prikazanog, kako bi dobili što jasniju predodžbu. Prilikom opisivanja koristite konkretne izraze i informacije jer će neodređeni i apstraktni pojmovi učenika samo zbunjivati. Ono što opisujete pokušajte povezati s primjerima koje učenici s oštećenjem vida mogu susresti u svom okruženju i s kojima imaju iskustva. Primjerice, pri usporedbi veličine pojedinih prostora usporedite ih s veličinom učionice/škole ili drugog učeniku poznatog prostora.
Provjerite razumiju li učenici kako se koristi Lino alat i prema potrebi demonstrirajte i dodatno objasnite. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu.
Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Samostalnim pretraživanjem na internetu, učenici provode istraživanje o stambenoj arhitekturi koja je imala svrhu iskazivanja moći i društvenoga položaja u različitim povijesnim periodima. Uputite učenike da prilikom istraživanja koriste ključne riječi kao što su dvorci, palače, aristokracija, buržoazija, ali i da pronađu stranice koje se bave suvremenim trendovima u arhitekturi i “najboljim kućama”. Podsjetite ih na različite funkcije arhitekture s kojima su se upoznali u glavnoj aktivnosti. Uputite ih da usporede uočeno kroz različite povijesne periode, ali osvijeste današnje arhitektonsko-dizajnersko-prostorne simbole prestiža. Na temelju toga neka izrade izvještaj i predstave ga razredu.
Na početku učenicima za motivaciju pokažite neke futurističke prikaze automobila iz 60-ih (kao što je recimo prikaz futurističkog autonomnog vozila. Postavite učenicima pitanja koja će ih potaknuti na raspravu kao što su: Moramo li danas posjedovati auto? Ako ne, zašto? Kako je propaganda autoindustrije utjecala na razvoj naselja (grad i okolica) i prometa do danas (sve je podređeno automobilima, prometne gužve, problem parkinga, zagađenje zraka u gradovima itd.)? Mogu li današnji prirodni resursi pratiti razvoj autoindustrije? Može li se priroda regenerirati od onečišćenja uzrokovanog fosilnim gorivima ili smo zakasnili? Kako smanjiti ugljični otisak u prometu? Znate li neke zajedničke načine korištenja automobila (Car sharing, Bla Bla Car i sl.)?...
Učenike podijelite u dvije grupe koje će istraživati prometnu problematiku svog naselja i njegove okolice (ili nekog većeg naselja u okolici). Grupe će osmisliti pet istraživačkih pitanja kroz koja će analizirati postojeće stanje vezane za promet u svom naselju (npr. kakav je javni prijevoz unutar mjesta, kakav međugradski, kako ljudi koje poznaju putuju na posao i u školu itd.). Istraživačkim pitanjima neka predlože:
1) poboljšanja koja će biti ekološki održiva i ekonomski pristupačna
2) načine na koji se ta poboljšanja mogu popularizirati i implementirati.
Nakon što su osmislili pitanja, međusobno ih čitaju i komentiraju te zajednički slažu set od pet pitanja za koja smatraju da su cjelovita. Ukoliko je potrebno, pomognite učenicima u oblikovanju pitanja.
Nakon toga neka se učenici unutar svojih grupa podijele u parove i istražuju svaki svoje istraživačko pitanje. Svaki par svoje zaključke zapisuje na digitalni zid u alatu kao što je Padlet. Na kraju istraživanja svaka grupa će izložiti rezultate pred drugom grupom.
Zajedno s učenicima usporedite ideje i zaključke izloženih istraživanja te raspravite na koje bi sve načine mogli smanjiti ugljični otisak na okoliš (zajednička vožnja, dijeljenje automobila, autonomna vožnja itd.).
Koristeći prilagodbe opisane u prethodnoj aktivnosti, učenicima s oštećenjem vida predstavite futurističke prikaze automobila, a učenicima s oštećenjem sluha omogućite punopravno i aktivno sudjelovanje u raspravi.
U aktivnosti izlaganja grupnih rezultata i zaključaka pred ostalim grupama, potaknite i ohrabrite učenika s teškoćama da aktivno sudjeluje i u ime grupe prezentira barem jedan dio na kojem je bio najviše uključen. Nekim će učenicima (primjerice učenicima s teškoćama pažnje i hiperaktivnosti) pri tome biti potrebno postaviti strukturu i redoslijed izlaganja.
Ukoliko u razredu ima učenika koji imaju teškoće glasovno-jezično govorne komunikacije, ne inzistirajte da govore pred drugima ako to sami ne žele i ne osjećaju se ugodno. Ako se odluče izlagati, dajte im dovoljno vremena, ne ispravljajte ih i spriječite oponašanje i ruganje.
Dajte učenicima zadatak da istraže o proizvodnji električnih automobila. Neka pokušaju saznati koliko je proizvodnja električnih automobila održiva i etična te na koji način možda onečišćuje okoliš. Učenici mogu izraditi lentu vremena razvoja autoindustrije u alatu kao što je Tiki-Toki.
Pripremite za učenike video koji prikazuje grad Masdar. Video govori o karakteristikama grada: Grad Masdar je grad mogućnosti, najodrživiji i najnapredniji grad u svijetu. Masdar je lociran blizu aerodroma u Abu-Dabiju te je od njega udaljen samo dva sata. Grad je sagrađen u arapskom stilu, kombiniran s modernom tehnologijom i dizajnom. Zgrade su projektirane na način da osiguravaju sjenu i reguliraju strujanje vjetra u ulicama pa je grad hladniji od okolice za 10 °C. Zgrade smanjuju potrošnju energije i vode za 40 % jer su izgrađene i konstruirane od prirodnih materijala. Grad opskrbljuje energija iz sunčevih elektrana. U budućnosti Masdar će se razvijati i dograđivati do svog prostornog maksimuma za 90 000 ljudi. Parkovi, institucije i infrastruktura bit će sastavni dio ovog grada budućnosti. Javni prijevoz u gradu organiziran je preko autonomnih električnih kapsula za prijevoz građana, a automobili će biti parkirani izvan granica grada. Masdar je ujedno i slobodna ekonomska zona koja privlači poslovanja većih ili manjih tvrtki jer je osnivanje tvrtki jednostavno i brzo.
Možete i pripremiti članak o Masdaru s nekog od internetskih portala. Učenici, nakon što su odgledali video ili pročitali članak, odgovaraju na pitanja u nekom od alata za izradu interaktivnih radnih listića, primjerice Wizer: Gdje se nalazi Masdar? Kakvu energiju koristi? Koliko ljudi planira tamo živjeti? Koliko novca je uloženo u izgradnju grada? U sklopu Wizer radnog listića pripremite i interaktivnu spajalicu (memory) u kojoj učenici spajaju pojmove s definicijom: pametni grad, održivi grad, uključivi grad, suprijevoz (car pooling), dijeljenje auta (car sharing), ekološki otisak.
Pojasnite učenicima relevantne pojmove, primjerice: Uključivi gradovi imaju potencijal pružanja širokog raspona usluga svojim građanima kao što su zdravstvo i obrazovanje, društvene i kulturne usluge, prometne, komunikacijske i energetske mreže, po mnogo pristupačnijim cijenama nego u mjestima s rijeđom gustoćom stanovnika. Veća koncentracija ljudi i gospodarskih subjekata omogućuju učinkovitije korištenje resursa, bolju primjenu javnog prijevoza te više ljudi smještenih u stambenim naseljima koji koriste zajedničku infrastrukturu (Eurostat, 2016.). Pametni grad urbano je područje koje koristi različite vrste elektroničkih senzora za prikupljanje podataka kako bi se osigurale informacije potrebne za upravljanje imovinom i resursima.
Učenici u grupama izrađuju infografiku u nekom od digitalnih alata za to namjenu, primjerice Piktochart. Infografika treba sadržavati informacije i prijedloge učenika koji predlažu ideje vezane uz promjene u dijelu urbanog ili ruralnog naselja u kojem oni žive. Potaknite učenike pitanjima tipa: Kako bi po njima kvart u kojem žive trebao izgledati i tko bi trebao u tome sudjelovati? Kako zamišljaju život u zajednici u kojoj bi dvije ili tri obitelji dijelile jedan auto? Na koji način podijeliti troškove prijevoza? Pomognite učenicima da se sjete promjena prostornog uređenja u svom dijelu naselja kao što su gradski povrtnjaci, zeleni krovovi, drveće, zelene površine, uređenje okućnice, uređenje balkona, prijevoz biciklima, uređenje igrališta i drugo.
Jedan učenik u grupi tijekom istraživanja i izrade infografike upisuje ključne riječi vezane uz njihov rad u Oblak riječi alata Mentimeter. Učenici na kraju aktivnosti predstavljaju svoje radove ostatku razreda te ih komentiraju uz pomoć infografike i nastalog oblaka riječi.
U završnoj aktivnosti učenici raspravljanju o pitanjima: Je li moguć život u kojemu ste odsječeni od svijeta (off the grid) i gdje biste vi planirali takav život? Što vam je potrebno da to ostvarite? Koje bi bile prednosti, a koji nedostatci života izvan mreže? Je li rješenje život u gradu ili u drugačijoj vrsti zajednice? Je li vam poznat pojam Eko selo – namjerna zajednica?
Učenicima s oštećenjem vida tijekom gledanja videozapisa o gradu Masdar opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Nije potrebno opisivati svaki dio videa u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju predodžbu dizajna grada. Prilikom opisivanja koristite konkretne izraze i informacije jer će neodređeni i apstraktni pojmovi učenika samo zbunjivati. Ono što opisujete pokušajte povezati s primjerima koje učenici s oštećenjem vida mogu susresti u svom okruženju i s kojima imaju iskustva. Učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Učenike s teškoćama pažnje i koncentracije, učenike sa specifičnim teškoćama učenja i učenike s poremećajima iz spektra autizma, tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica te im ponudite organizator sadržaja na kojem će tijekom gledanja moći lako bilježiti odgovore na postavljena pitanja. Ovo će im olakšati praćenje sadržaja, olakšati izlaganje o promatranom i osigurali samostalniji rad.
Prilikom pojašnjavanja relevantnih pojmova (uključivi gradovi/pametni grad), objašnjenja učenicima dajte i u pisanom obliku. Pri sastavljanju predloška umjesto natuknica koristite jasne i sažete te svakom učeniku razumljive rečenice. U igri memory i prilikom korištenja digitalnih alata Wizer i Piktochart, učenicima oštećenog vida i učenicima s motoričkim teškoćama osigurajte rad u paru ukoliko asistivna tehnologija koju imaju ne omogućuje samostalan rad.
Učenici mogu samostalno skicirati njihovu viziju kućice na osami. Kuća na osami mora imati rješenje za energiju, otpad i vodu. Nakon što skiciraju svoju kućicu i primijete da svaka od njihovih kućica mora imati svoje zasebne tehničke instalacije za energiju, otpad i vodu, učenicima ispričajte o ekoselima (namjernim zajednicama) koji često racionalnije rješavaju te potrebe tako da više kuća koristi zajednička ekološka tehnička rješenja.
Kim, G. (2017) Kako nas zajedničko stanovanje može učiniti sretnijima (i dugovječnijima) (19. 3. 2020.)
Špoljarić, D. i Roša, D. Astronomski rječnik položajne i efemeridne astronomije (19. 03. 2020.)
Radman, M. (2010) Simulator fotonaponskih panela, izvor formula za matematiku, (19. 3. 2020)
Rudofsky, B. (1976) Arhitektura bez arhitekata. Beograd, Jugoslavija: Građevinska knjiga.
Van der Laan, d. H. (2012) Arhitektonski prostor. Zagreb: ArTresor naklada. (str. 9-12)
Jones, B. (2006) Priručnik za gradnju kuća od bala slame. Mursko Središće: DataArt+ Studio.
Šrajer, F. (2006) Mediteranska kamena kuća, Zagreb: Odraz. (19. 3. 2020.)
Van der Ryn, S., i Cowan, S. (2007) Ecological Design - 10th Anniversary Edition. Washington DC, SAD: Island Press.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.