Sigurno ste gledali neku seriju u kojoj se dogodio zločin nakon kojega mjesto zločina istražuju forenzičari.
Sigurno ste gledali neku seriju u kojoj se dogodio zločin.
Mjesto zločina istražuju forenzičari.
Slika 1.1.1.:Forenzičari primjenjuju različite metode kao što su proučavanje tragova i uzimanje uzoraka koje će odnijeti u laboratorij kako bi doznali što više detalja o uzorku. Način na koji će se prikupljati uzorci i nakon toga proučavati mogu bitno odrediti uspjeh u razjašnjavanju događaja.
Slika 1.1.1.: Forenzičari primjenjuju različite metode kao što su proučavanje tragova i uzimanje uzoraka koje će odnijeti u laboratorij kako bi doznali što više detalja o uzorku. Način na koji će se prikupljati uzorci i nakon toga proučavati mogu bitno odrediti uspjeh u razjašnjavanju događaja.
Budite i vi istraživači kao forenzičari. Pomno promotrite svoju okolinu i zabilježite što više uočenih premeta, pojava i živih bića. Predložite kako biste ih razvrstali. Nakon što proučite sadržaj ovoga DOS-a, vratit ćete se na svoj prijedlog podjele i napraviti podjelu po nekome drugom kriteriju.
Budite istraživači kao forenzičari:
- promotrite svoju okolinu
- zabilježite predmete, pojave i živa bića koja uočavate
- razvrstajte ih proizvoljno
- nakon obrade sadržaja DOS- a razvrstat ćete ih ponovno po drugome kriteriju.
Priroda
Prirodu čini sve što postoji, a dijeli se na živo i neživo. Neživu prirodu čine, primjerice, zrak, more ili stijene. Živa priroda su ljudi, životinje, biljke, gljive, alge, ali i mali, često oku nevidljivi organizmi poput bakterija. Sve što nas okružuje, a uključuje i tvorevine koje su rezultat čovjekova rada naziva se okoliš.
Sva živa bića građena su od osnovne jedinice koja se naziva stanica. Stanice se međusobno razlikuju po svome obliku, građi, funkcijama koje čine u organizmu. Unatoč razlici u građi stanica sva živa bića imaju neka zajednička obilježja.
Promotrite slike i uočite neka obilježja živih bića.
Prirodu čini sve što postoji, a dijeli se na živo i neživo. Neživi dio prirode čine:
- zrak, more ili stijene.
Živi dio prirode su živa bića:
- ljudi, životinje, biljke, gljive, alge, ali i mali, često oku nevidljivi organizmi poput
bakterija.
Sve što nas okružuje naziva se okoliš. Okoliš uključuje i tvorevine koje su rezultat čovjekova rada.
Svim živim bićima zajedničko je obilježje da su građeni od stanica.
Stanice se međusobno razlikuju po:
- obliku
- građi
- funkciji.
Unatoč razlici u građi stanica sva živa bića imaju neka zajednička obilježja.
Promotrite slike i uočite neka obilježja živih bića.
Obilježja živih bića
Živa se bića hrane.
Živa bića reagiraju na podražaj.
Živa se bića razmnožavaju i dobivaju svoje potomke.
Živa se bića razvijaju, stare i ugibaju.
×
Živa se bića hrane.
Živa bića reagiraju na podražaj.
Živa se bića razmnožavaju i dobivaju svoje potomke.
Živa se bića razvijaju, stare i ugibaju.
Sva živa bića za navedene životne procese trebaju energiju.
Neka živa bića, kao što su biljke i alge, energiju priskrbljuju iz hrane koju mogu same stvarati. Za razliku od njih, druga živa bića moraju unositi hranu koja će im dati energiju.
Neživi dio prirode izgrađen je od različitih vrsta tvari. Budući da su u svojoj osnovi svi dijelovi stanice živih bića izgrađeni od tvari koje se mogu pronaći i u neživoj prirodi, može se zaključiti da postoji jedinstvo žive i nežive prirode.
Za navedene životne procese sva živa bića trebaju energiju.
- Neki organizmi, kao što su biljke i alge, energiju dobivaju iz hrane koju same stvaraju.
- Drugi organizmi moraju unositi hranu iz koje će dobiti energiju.
Neživi dio prirode izgrađen je od različitih vrsta tvari.
Budući da su u svojoj osnovi svi dijelovi stanice živih bića izgrađeni od tvari koje se mogu pronaći i u neživoj prirodi, može se zaključiti da postoji jedinstvo žive i nežive prirode.
Promatranje prirode
Promatranje prirode može se odvijati na terenu promatranjem izvorne stvarnosti: predmeta, tijela i pojava koji nas okružuju.
Način na koji će se promatrati ponekad ovisi i o veličini promatranoga predmeta. Primjerice, tijelo poput drveta promatrat ćemo okom.
Ako se želi promotriti građa lista, tada će se promatrati s pomoću pomagala koje će uvećati sliku npr. povećalo ili lupa.
Slika 1.1.2.:Promatranje predmeta s pomoću lupe. Jeste li ikada promatrali predmete pod uvećanjem? Upotrebljavate li za to lupu ili kameru na mobitelu?
Promatranje prirode može se odvijati na terenu:
- promatranjem izvorne stvarnosti
- promatranjem predmeta, tijela i pojava koji nas okružuju.
Način na koji će se promatrati ponekad ovisi i o veličini promatranoga predmeta.
- Primjerice, tijelo poput drveta promatrat će se okom.
- Građa lista promatrat će se s pomoću pomagala koje će uvećati sliku npr. povećalo ili lupa.
Slika 1.1.2.: Promatranje predmeta s pomoću lupe.
Jeste li ikada promatrali predmete pod uvećanjem?
Upotrebljavate li za to lupu ili kameru na mobitelu?
Ako se želi još detaljnije proučiti građu lista, tada će se upotrijebiti mikroskop, naprava kojom se postiže daleko veće uvećanje nego lupom.
Slika 1.1.3.: Uzorak promatran pod mikroskopskim povećanjem.
Promotrite školski svjetlosni mikroskop i upoznajte se njegovim dijelovima. Više o svjetlosnom mikroskopu saznajte na Edutoriju. Zatim pozorno proučite zadatak i riješite pitanja. Pojedini dio mikroskopa osvijetlit će se ljubičastom bojom, a na vama je da osvjetljenom dijelu pridružite odgovarajuću zadaću klikom na opis.
Za detaljnije proučavanje građe lista upotrijebit će se mikroskop.
Mikroskop je naprava kojom se postiže daleko veće uvećanje nego lupom.
Slika 1.1.3.: Uzorak promatran pod mikroskopskim povećanjem.
Promotrite školski svjetlosni mikroskop i upoznajte se s njegovim dijelovima. Zatim pozorno proučite zadatak i riješite pitanja. Pojedini dio mikroskopa osvijetlit će se ljubičastom bojom, a na vama je da osvjetljenom dijelu pridružite odgovarajuću zadaću klikom na opis.
a) Odredite zadaće označenih dijelova mikroskopa.
b) Ukoliko na jednoj leći piše da je povećanje 10x, a na drugoj leći 4x, koliko će biti ukupno povećanje mikroskopirane slike? X.
c) Što od navedenog možete proučavati mikroskopom?
Gdje znanstvenici istražuju?
Znanstvenicimogu istraživati prirodne pojave, procese i živa bića izravno u prirodi ili prvo mogu prikupljati predmete istraživanja, tj. uzimati uzorke i nakon toga ih proučavati u laboratoriju.
U laboratoriju se provode istraživanja, a znanstvenici provode eksperimente ili pokuse. Kad se izvode pokusi, tada se namjerno izazivaju određene promjene radi njihova opažanja i proučavanja.
Slika 1.1.4.: Znanstvenici mogu istraživati kako nastaju prirodne pojave kao što su erupcija vulkana ili tsunamija ili kako oni utječu na živu i neživu prirodu.
Znanstvenici mogu prirodne pojave, procese i živa bića istraživati:
- izravno u prirodi
- prvo prikupljati predmete istraživanja, tj. uzimati uzorke i nakon toga proučavati ih u laboratoriju.
U laboratoriju se provode istraživanja. Znanstvenici u laboratoriju provode eksperimente ili pokuse.
Za pokuse se namjerno izazivaju određene promjene radi njihova:
- opažanja
- proučavanja.
Slika 1.1.4.: Znanstvenici mogu istraživati kako nastaju prirodne pojave kao što su erupcija vulkana ili tsunamija ili kako oni utječu na živu i neživu prirodu.
Ovisno što proučavaju, laboratoriji se mogu razlikovati s obzirom na opremu koju sadrže. Ipak zajedničko svim laboratorijima jest da sadrže laboratorijski pribor i posuđe.
Slika 1.1.5.:Laboratorijsko posuđe
Ovisno što proučavaju, laboratoriji se mogu razlikovati s obzirom na opremu koju sadrže. Ipak zajedničko svim laboratorijima jest da sadrže laboratorijski pribor i posuđe.
Slika 1.1.5.: Laboratorijsko posuđe
Prilikom izvođenja pokusa znanstvenici se moraju pridržavati određenih mjera opreza i zaštite. Primjerice, svoju će odjeću zaštititi kutama, oči posebnim naočalama, a ruke rukavicama. Postoje i određena pravila ponašanja u laboratoriju, primjerice, u laboratoriju se ne smije jesti ili piti. Više o pravilima ponašanja i rada u laboratoriju možete proučiti na mrežnim stranicama Edutorija.
Prilikom izvođenja pokusa:
- znanstvenici se moraju pridržavati određenih mjera opreza i zaštite
(svoju će odjeću zaštititi kutama, oči posebnim naočalama, a ruke rukavicama)
- postoje određena pravila ponašanja, primjerice, u laboratoriju se ne smije jesti ili
piti.
Više o pravilima ponašanja i rada u laboratoriju možete proučiti na mrežnim stranicama Edutorija.
Koraci u istraživanju
Da bi istraživanje bilo uspješno, ono se provodi u niz koraka koji su međusobno povezani.
Korake u istraživanju proučite u videozapisu, a zatim na temelju naučenoga riješite zadatak.
Na temelju svojih saznanja te dodatnih informacija objavljenih na Edutoriju i u časopisu koji sadrži istraživačke radove učenika- Bioznalac, osmislite i provedite s drugim učenicima u skupini istraživački rad.
Da bi istraživanje bilo uspješno, ono se provodi u niz koraka koji su međusobno povezani. Korake u istraživanju proučite u videozapisu, a zatim na temelju naučenoga riješite zadatak.
Na temelju svojih saznanja te dodatnih informacija objavljenih na Edutoriju i u časopisu koji sadrži istraživačke radove učenika- Bioznalac:
osmislite i provedite s drugim učenicima u skupini istraživački rad.
Videozapis započinje prikazom nekadašnjega izgleda laboratorija. Vidljive su drvene police na kojima se nalazi različit laboratorijski pribor, koji je uglavnom stakleni.
U stražnjem dijelu videozapisa sjedi znanstvenik koji desnom rukom pridržava vijak , a desnim okom gleda kroz okular mikroskopa.
U prednjem planu je Louis Pasteur, znanstvenik koji je otkrio cjepivo protiv bjesnoće. Prikazan je sa sijedom kosom i bradom u crnom odijelu. Promatra se kratki pokus koji on izvodi. Prvo desnom rukom uzima dugački štapić s vatom poput štapića za uho, a zatim lijevom rukom uzima staklenu posudu zatvorenu vatom u kojoj se nalazi tekućina blijedo žute boje. Nakon micanja vate, štapić umoči u tekućinu i zatvori staklenu posudu vatom. Zatim otvara posudu koja izgleda poput današnje staklenke s poklopcem. Uzima malu staklenu pločicu i preko nje premaže uzorak koji je uzeo štapićem.
Za razliku od starijih laboratorija, u videozapisu je zatim prikazan moderni laboratorij. Na stolovima su prikazani različiti pribor potreban za rad i dvije znanstvenice. Prikazano je kako nose kute i rukavice kako bi se ostvarili što bolji uvjeti za istraživanje. Jedna znanstvenica je okrenuta leđima i u sterilnim uvjetima vrši promatranje, a druga znanstvenica je okrenuta bočno i možemo uočiti da promatra objekt (mikroskopski preparat) pomoću modernoga mikroskopa.
Zatim se upoznajemo sa nekim laboratorijskim posuđem. Na prvom prikazu su jedna do druge poredane: tikvica koja je dobila naziv po svom obliku, zatim staklene čaše i staklena epruveta uronjena u jednu od čaša. Na drugom prikazu je moderni mikroskop s tri objektiva pomoću kojega se slika objeta promatra s oba oka.
Zatim se u videozapisu tumače koraci u znanstvenom istraživanju koji su navedni u tekstualnom obliku.
Rasporedite navedene korake znanstvenog istraživanja i na taj način prikažite kako istražujemo prirodu.
Pokaže li se da pretpostavka znanstvenika koji je napravio neko istraživanje nije bila potvrđena, kojim korakom može započeti ponovno istraživanje iste pojave?
Za kraj...
Pri istraživanju prirode mogu se primijeniti promatranja izvorne stvarnosti ili istraživanje namjerno izazvanim promjenama: pokusima.
Sve što nas okružuje čini prirodu i može se podijeliti na živo i neživo. Živa bića imaju zajednička obilježja: njihova tijela sastoje se od jedne ili više stanica, oni se razmnožavaju, rađaju, tj. nastaju, potrebna im je energija koju najčešće dobivaju hranom, rastu i razvijaju se, reagiraju na podražaje iz okoline, stare i u konačnici umiru, tj. ugibaju. Neživi dio prirode izgrađen je od različitih vrsta tvari. Tvari koje izgrađuju stanicu, pronalaze se i kao gradivna tvar u neživoj prirodi. Ta činjenica govori o jedinstvu žive i nežive prirode. Istraživanje se provodi u niz koraka: opažanje, postavljanje pitanja, istraživanje literature, postavljanje pretpostavke, provjera pretpostavke pokusom i izvođenje zaključka.
Pri istraživanju prirode mogu se primijeniti:
- promatranja izvorne stvarnosti
- pokusi - istraživanja namjerno izazvane promjene. Sve što nas okružuje čini prirodu i može se podijeliti na živo i neživo. Živa bića imaju zajednička obilježja:
- njihova tijela sastoje se od jedne ili više stanica
- oni se razmnožavaju, rađaju, tj. nastaju
- potrebna im je energija koju najčešće dobivaju hranom
- rastu i razvijaju se
- reagiraju na podražaje iz okoline
- stare i u konačnici umiru, tj. ugibaju. Neživi dio prirode izgrađen je od različitih vrsta tvari.
Tvari koje izgrađuju stanicu pronalaze se i kao gradivna tvar u neživoj prirodi.
Ta činjenica govori o jedinstvu žive i nežive prirode.
Istraživanje se provodi u niz koraka:
- opažanje
- postavljanje pitanja
- istraživanje literature
- postavljanje pretpostavke
- provjera pretpostavke pokusom
- izvođenje zaključka.
1/5
Kako se naziva osnovni dio od kojega su izgrađena sva živa bića? ✓×
Ispravan odgovor:
Kako se naziva osnovni dio od kojega su izgrađena sva živa bića?
2/5
Ako želite promatrati sitne dijelove nekoga predmeta ili tijela, upotrijebit ćete:
3/5
Koji je drugi naziv za pokus? ✓×
Ispravan odgovor:
Koji je drugi naziv za pokus?
4/5
Je li izrada smjese za kolače i nakon toga njegovo pečenje pokus?
5/5
Pravilno poredajte korake koji se primjenjuju pri istraživanju:
istraživanje literature, opažanje, izvođenje zaključka, provjera pretpostavke pokusom, postavljanje pitanja, postavljanje pretpostavke
.jpg)