Moći ću:
opisati postanak i obilježja valova
objasniti nastanak morskih struja
objasniti razliku između toplih i hladnih morskih struja te njihov utjecaj na okoliš
imenovati i na karti pokazati tople i hladne morske struje
opisati postanak morskih mijena.
Prisjeti se što znaš o gibanjima mora. Okreni karticu i pročitaj kako je gibanje mora inspiriralo jednog od najboljih hrvatskih književnika. Pokušaj odrediti o kojoj vrsti gibanja mora je riječ.
More
I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru
Gibanja mora
Svjetsko more stalno je u pokretu. Uzroci gibanja morske vode su različite prirodne sile, a s obzirom na njih razlikujemo tri vrste gibanja mora.
Pomicanjem pojmova upari vrstu gibanja mora i fotografiju koja ju prikazuje.
Valovi
Valovi su vrsta gibanja mora koju uzrokuje neka sila poput vjetrova, potresa (pa nastaju razorni valovi - tsunami) ili vulkanske erupcije.
Valove prvenstveno uzrokuju vjetrovi, a veličina valova ovisit će o brzini vjetra, njegovoj stalnosti (po smjeru i trajanju) te duljini privjetrišta (duljini vodene površine uzduž koje puše vjetar jednakog smjera i brzine), zatim o prostranstvu i dubini mora.
Svaki val ima svoj brijeg i dol. Visina vala predstavlja okomito mjerenu visinsku razliku između brijega i dola, a valna duljina jednaka je udaljenosti između dva brijega ili dva dola.
U valovima se morska voda samo prividno giba. Čestice vode se s valovima zapravo ne premještaju u daljine nego se one samo kružno gibaju. Preko tog valovitog (kružnog) gibanja morske površine prenosi se energija iz atmosfere u hidrosferu. Kako se valovi približavaju obali ili plićaku, njihova kružna putanja postaje poremećena, valovi se lome te uzrokuju mlat valova po obali.
Valovi mogu biti prisilni i slobodni. Prisilni su dok na njih djeluje uzročna sila (vjetar), a slobodni su nakon prestanka djelovanja sile.
Prema obliku valovi mogu biti pravilnog i nepravilnog oblika. U pravilnim valovima čestice vode imaju pravilnu kružnu putanju te su stoga pravilni valovi zaobljenih brijegova. Kada dođe do izrazitog poremećaja kružne putanje čestica vode, valovi se prelamaju te imaju oštre brijegove pjenušavih vrhova (takozvane kreste). Ti valovi su nepravilnog oblika, a najčešće nastaju u blizini obale gdje se valovi počnu lomiti dolaskom u zonu pličaka ili na moru uslijed jakih vjetrova.
Zaključi koja fotografija prikazuje valove pravilnog oblika, a koja valove nepravilnog oblika.
zstzshzft
Najviši valovi prouzročeni vjetrom zabilježeni su u Tihom oceanu te su bili visoki oko 34 metra. Najviši zabilježeni valovi u Jadranskom moru zabilježeni su 12. 11. 2019. godine u blizini Dubrovnika kada je najviši val bio visine od gotovo 11 metara.
Kada je površina mora mirna i gotovo bez valova tada kažemo da je bonaca ili tišina.
Za one koji žele znati više!
Za ocjenjivanje stanja mora, odnosno uzburkanosti morske površine, koristi se nekoliko ljestvica (skala) stanja mora. S njima se stanje mora ocjenjuje stupnjevima u ovisnosti prvenstveno o visini valova i brzini vjetra. Hrvatski Državni hidrometeorološki zavod za ocjenu stanja mora koristi Douglasovu skalu. Prouči skalu klikom na sljedeću poveznicu.
Mlat valova oblikuje obalni reljef
Od svih marinskih procesa mlat valova najizrazitije oblikuje obalni reljef.
Prisjeti se kako!
PročitajMorske struje
Morske struje su kružna gibanja morske vode. Pomoću njih se izmjenjuje voda u svjetskom moru, ali i održava stalna globalna temperatura. Daleko najvažniji uzrok morskih struja su stalni vjetrovi. Oni stvaraju valove i silom trenja guraju površinsku vodenu masu, što rezultira trajnim morskim strujanjima. Osim vjetra, morske struje u manjoj mjeri uzrokuju privlačna sila Mjeseca, Zemljina rotacija, razlike u temperaturi i salinitetu svjetskih mora te riječni tokovi. Na smjer i snagu morskih struja, osim vjetrova, utječu oblik morskog dna i obale, promjene u gustoći morske vode, kao i druge struje. Morske struje su vrlo važne jer znatno utječu na svojstva mora, klimu te život u moru i obalnim područjima.
S obzirom na dijelove mora kojima teku, razlikujemo površinske i dubinske morske struje, a u nastavku ove jedinice bavit ćemo se samo površinskim morskim strujama.
S obzirom na temperaturu vode koju prenose, razlikujemo tople i hladne morske struje. Svaka morska struja ima svoje ime, a njihov se tok na geografskim kartama prikazuje strelicama - crvene boje za tople morske struje i plave boje za hladne morske struje.
Okreni karticu i prouči kartu najpoznatijih morskih struja. Znaš li već za neke od njih? Upamtiti njihove nazive, položaj i jesu li one tople ili hladne morske struje.
Tople morske struje
Slika 1.
Topla Golfska struja zimi zagrijava sjeverne dijelove Europe
Tople struje teku iz nižih geografskih širina i svojom toplinom zagrijavaju vode hladnijih mora. Zbog jačeg zagrijavanja i veće evaporacije (isparavanja) u nižim geografskim širinama tople morske struje su i slanije. Tople morske struje povoljno utječu na obalno područje ublažujući njegovu klimu, no siromašne su životom u moru. One pospješuju ciklonalne aktivnosti koje donose obilnije padaline te povisuju temperaturu zraka u višim geografskim širinama tijekom zimskog razdoblja.
Hladne morske struje
Slika 2.
Hladna Labradorska struja dodatno hladi istočnu obalu Kanade
Hladne struje imaju nižu temperaturu i manju slanoću od mora u koja utječu. Za razliku od toplih struja, hladne morske struje pogoduju razvitku anticiklonalnih sustava, što rezultira stabilnom i vedrom vremenu s malo padalina. Hladne struje povoljno utječu na bogatstvo života u moru zbog velike količine otopljenog kisika u vodi, no najčešće nepovoljno utječu na obalno područje pospješujući nastanak i širenje pustinja i polupustinja.
UČI KROZ IGRU!
Uz pomoć svog atlasa pokušaj točno riješiti zadatke na interaktivnoj karti glavnih morskih struja na Zemlji.
Dovuci nazive hladnih morskih struja na njihovo mjesto na karti.
Dovuci nazive toplih morskih struja na njihovo mjesto na karti.
Morske mijene
Pažljivo pogledaj video o morskim mijenama te potom odgovori na pitanja ispod videa.
Video 1.
Morske mijene
Slika 3.
Jadran
Budući da je Jadransko more manje i zatvoreno u njemu se odvija dnevna izmjena morskih mijena. To znači da se u jednom danu izmjene jedna plima i oseka, a instrument kojim mjerimo morske mijene naziva se mareograf. Visinska razlika između plime i oseke može se razlikovati u pojedinim dijelovima mora pa se tako razlikuje i u Jadranskom moru. Amplituda morskih mijena u Jadranskom moru najveća je u njegovom sjevernom dijelu (u Tršćanskom zaljevu) gdje iznosi do 110 centimetara, a najniža je u južnom dijelu (kod Otrantskih vrata) gdje iznosi do 30 centimetara.
Usporedi amplitudu morskih mijena na obje fotografije.
Na temelju njih zaključi koja fotografija prikazuje sjeverni Jadran, a koja južni Jadran.
Svoje odgovore provjeri tako da pronađeš Brela i Savudriju na digitalnim kartama ili u svom atlasu.
Brela
Savudrija
Istraži sam/sama!
Morske mijene se mogu gospodarski iskorištavati za dobivanje električne energije. To je moguće pomoću plimnih elektrana koje je potrebno sagraditi na mjestima s većom amplitudom morskih mijena.
Pomoću interneta saznaj na koji način funkcioniraju plimne elektrane, pročitaj gdje je izgrađena prva plimna elektrana u svijetu te zaključi postoji li mogućnost gradnje isplative plimne elektrane u Hrvatskoj.
Provjeri svoje znanje!
Dopuni rečenice.
Morske struje su
Među ponuđenim obilježjima odaberi četiri koja su karakteristična za hladne morske struje.
Promotri kartu i dopuni rečenice.
Brojem 1 označena je struja.
Kanarska struja označena je brojem .
Brojem 8 je označena struja.
Antarktička cirkumpolarna struja označena je brojem .
Promotri kartu i dopuni rečenice.
Brojem 14 označena je hladna struja.
Brojem 4 je označena struja.
Struja Kuro Shio je označena brojem .
Brojem 12 je označena hladna struja.
Morske mijene su okomite promjene razine mora koje nastaju zbog privlačnih sila Mjeseca i Sunca.
Dopuni rečenicu.
Visinska razlika između plime i oseke naziva se morskih mijena.
Koliko često dolazi do izmjene morskih mijena u većini svjetskog mora?