Uvod
Reljef oko nas se neprestano mijenja zahvaljujući unutarnjim i vanjskim procesima koji ga oblikuju. Unutarnje (endogene) procese upoznao/la si u prethodnim jedinicama, a u nastavku ćeš detaljnije upoznati vanjske (egzogene) procese i svaki od pripadajućih tipova reljefa.
Rezultat svih egzogenih procesa je stvaranje destrukcijskih (procesom ) i akumulacijskih oblika.
Reljef oko nas se neprestano mijenja.
Unutarnji i vanjski procesi oblikuju reljef.
Unutarnje (endogene) procese upoznao/la si u prethodnim jedinicama.
U nastavku ćeš detaljnije upoznati vanjske (egzogene) procese.
Upoznat ćeš i svaki od pripadajućih tipova reljefa.
Rezultat svih egzogenih procesa je stvaranje destrukcijskih (procesom ) i akumulacijskih oblika.
Trošenje
Trošenje obuhvaća sve destruktivne procese koji mijenjaju fizičke i kemijske karakteristike stijena na površini ili blizu nje. Ti procesi pretvaraju čvrste stijene u rastresiti materijal, a prisutni su u svim egzogenim procesima navedenima u gornjoj tablici.
Dvije su osnovne vrste trošenja:
- mehaničko (fizičko)
- kemijsko
Naknadno odnošenje istrošenog materijala uzrokuje proces .
Trošenje obuhvaća sve destruktivne procese.
Destruktivni procesi mijenjaju fizičke i kemijske karakteristike stijena na površini ili blizu nje.
Destruktivni procesi pretvaraju čvrste stijene u rastresiti materijal.
U svim egzogenim procesima prisutni su destruktivni procesi.
Osnovne vrste trošenja su:
- mehaničko (fizičko)
- kemijsko
Naknadno odnošenje istrošenog materijala uzrokuje proces .
Kada sve krene nizbrdo
Padine su nagnuti dijelovi Zemljine površine s nagibom većim od 2°.
Što je padina strmija, procesi koji se odvijaju na njoj su brži.
Zajednički naziv za sve destruktivne procese koji se odvijaju na padinama je .
Padinski procesi dijele se u tri skupine:
- urušavanje, osipanje i stijenske lavine
- puženje, tečenje i kliženje zemljišta
- spiranje i jaruženje
Klizišta - prijetnje na padinama
Spiranje i jaruženje
Proces spiranja uzrokovan je otjecanjem oborinskih voda čime nastaju .
Proces jaruženja jači je oblik spiranja uzrokovan većim bujičnim tokovima čime nastaju .
Usporedi fotografije ispod.
Koja fotografija prikazuje vododerinu, a koja jarugu?
Jesi li vidio/vidjela nešto slično u prirodi?
U svijetu leda
Danas se pod ledom nalazi 10% Zemljine površine. S obzirom na postanak (geografsku širinu i nadmorsku visinu) razlikujemo dva tipa ledene mase na kopnu: ledeni pokrov i planinski ledenjaci.
Procesi koji se odvijaju djelovanjem leda nazivaju se glacijalni procesi. Glacijalni led drugačiji je od ostalog leda na Zemlji jer nastaje metamorfozom iz snijega. Prijelazni oblik između snijega i leda naziva se , a daljnim zamrzavanjem nastaje .
Danas se pod ledom nalazi 10% Zemljine površine.
S obzirom na postanak (geografsku širinu i nadmorsku visinu) razlikujemo dva tipa ledene mase na kopnu:
- ledeni pokrov
- planinski ledenjaci.
Procesi koji se odvijaju djelovanjem leda nazivaju se glacijalni procesi.
Glacijalni led drugačiji je od ostalog leda na Zemlji.
Glacijalni led nastaje metamorfozom iz snijega.
Prijelazni oblik između snijega i leda naziva se
Zamrzavanjem firna nastaje .
Dijelove ledenjaka prouči uz pomoć 3D modela i crteža ispod.
Klikni na brojeve, pročitaj tekst i uoči na slici i 3D modelu ono što je opisano u tekstu.
Kretanjem niz padinu ledenjak struže podlogu, a proces mehaničkog trošenja podloge njegovim djelovanjem naziva se egzaracija ili ledenjačka erozija.
Samostalno izvedi pokus prikazan u video isječku, odgovori na postavljena pitanja i zaključi na koji način djeluje proces egzaracije.
Kretanjem niz padinu ledenjak struže podlogu.
Egzaracija ili ledenjačka erozija je proces mehaničkog trošenja podloge djelovanjem ledenjaka.
Samostalno izvedi pokus prikazan u video isječku.
Odgovori na postavljena pitanja.
Zaključi na koji način djeluje proces egzaracije.
Pokus - ledenjačka erozija
Ledenjak Aletsch, dugačak 23 km i površine oko 120 km2, najveći je ledenjak u Alpama.
Istraži u kojoj se državi nalazi.
Koje dijelove ledenjaka prepoznaješ na fotografiji?
Snaga vjetra
Mehaničkim radom vjetra nastaju eolski reljefni oblici.
Eolske procese najčešće povezujemo uz aridna (pustinjska) i semiaridna (polupustinjska) područja gdje je, zbog manjka padalina, stijenski materijal slabije povezan te ga je lakše otpuhati.
Prema veličini i izgledu stijenskog materijala razlikujemo četiri osnovna tipa pustinja:
Mehaničkim radom vjetra nastaju eolski reljefni oblici.
Eolske procese najčešće povezujemo uz:
- aridna (pustinjska)
- semiaridna (polupustinjska) područja.
Zbog manjka padalina, stijenski materijal je slabije povezan te ga je lakše otpuhati.
Prema veličini i izgledu stijenskog materijala razlikujemo četiri osnovna tipa pustinja:
Vjetar može imati destrukcijsko i akumulacijsko djelovanje. Destrukcijski utjecaj vjetra odnosi se na struganje površine česticama koje vjetar nosi (), a taj se proces naziva . Prisjeti se što je korozija.
S druge strane, slabljenjem jačine i brzine vjetra raznešene čestice se talože na tlu i stvaraju akumulacijske oblike.
Vjetar može imati destrukcijsko i akumulacijsko djelovanje.
Destrukcijski utjecaj vjetra odnosi se na struganje površine česticama koje vjetar nosi ().
Proces destruktivnog djelovanja vjetra naziva se .
Prisjeti se što je korozija.
Slabljenjem jačine i brzine vjetra raznešene čestice se talože na tlu.
Taložene čestice na tlu stvaraju akumulacijske oblike.
Dodir kopna i mora
Marinski procesi vezani su za more odnosno obale. Obala je prijelazni (granični) pojas između mora i kopna, a može biti strma (nagib > 12°) i niska.
Isto kao eolski, i marinski procesi stvaraju destrukcijske i akumulacijske reljefne oblike. Destrukcijski reljefni oblici nastaju procesom koja je najizraženija na području strmih obala.
Marinski procesi vezani su za more odnosno obale.
Obala je prijelazni (granični) pojas između mora i kopna.
Obala može biti strma (nagib > 12°) i niska.
Isto kao eolski, i marinski procesi stvaraju destrukcijske i akumulacijske reljefne oblike.
Destrukcijski reljefni oblici nastaju procesom
Abrazija je najizraženija na području strmih obala.
Saznaj koji su to reljefni oblici uz pomoć 3D prikaza i slike ispod.
Klikni na brojeve, pročitaj tekst i uoči na slici i 3D modelu ono što je opisano u tekstu.
Iako izgledaju gotovo identično kao klifovi, oni to nisu. Naime, strme obale na Dugom otoku nastale su tektonskim pokretima (rasjedanjem) za razliku od klifova koji nastaju abrazijom.
Iako izgledaju gotovo identično kao klifovi, oni to nisu.
Strme obale na Dugom otoku nastale su tektonskim pokretima (rasjedanjem).
Klifovi nastaju abrazijom.
Slabljenjem snage valova nastaju akumulacijski reljefni oblici, uglavnom na niskim obalama.
U nastavku prouči te reljefne oblike.
Kako se naziva prikazani reljefni oblik?
Zašto vrh plaže mijenja oblik?
Na koji se način najčešće gospodarski iskorištavaju niske pješčane obale?
Zaigrane tekućice
Fluvijalni procesi su procesi oblikovanja reljefa radom tekućica koje imaju najveću erozivnu snagu na Zemlji. Iako pojam erozija obuhvaća mehaničko i kemijsko djelovanje različitih agensa na reljef, u užem smislu erozija je destrukcijsko djelovanje tekućice kojim nastaju različiti destrukcijski oblici, a istovremeno i akumulacijski fluvijalni oblici. Uzročno-posljedičan odnos erozije i akumulacije razlikuje se od izvora do ušća.
U nastavku prouči etape fluvijalnih procesa u gornjem, srednjem i donjem dijelu tekućice.
Fluvijalni procesi su procesi oblikovanja reljefa radom tekućica.
Tekućice imaju najveću erozivnu snagu na Zemlji.
Pojam erozija obuhvaća mehaničko i kemijsko djelovanje različitih agensa na reljef.
Erozija je destrukcijsko djelovanje tekućice.
Destrukcijskim djelovanjem tekućica nastaju različiti destrukcijski oblici.
Destrukcijskim djelovanjem tekućica nastaju i akumulacijski fluvijalni oblici.
Uzročno-posljedičan odnos erozije i akumulacije razlikuje se od izvora do ušća.
Prouči etape fluvijalnih procesa u gornjem, srednjem i donjem dijelu tekućice.
U gornjem toku dominantan je proces dubinske erozije.
Dubinskom erozijom usjeca se korito V profila.
Na mjestima gdje korito prelazi iz područja otpornijih u područje mekših stijena česti su pregibi.
Na pregibima nastaju:
- brzaci
- slapovi
- vodopadi
Brzaci nastaju tamo gdje tekućica velikom brzinom otječe kroz suženo korito, a voda je duboka.
Slap je stubasto prelijevanje toka.
Vodopad je pad tekućice iz višeg u niže korito.
U srednjem toku smanjuje se nagib tekućice.
Dolazi do slabljenja dubinske, a pojačavanja bočne erozije.
Tako nastaje U profil korita.
Počinje djelovati proces akumulacije.
Tekućica počinje vijugati stvarajući zavoje (meandre).
U donjem toku dominantan je proces akumulacije.
Korito se širi i postaje veoma plitko.
Slično kao u plitkim morima pojavljuju se sprudovi.
Spajanjem više sprudova nastaju riječni otoci (ade).
Tijekom vremena, se zbog izražene bočne erozije međusobno spoje pa nastane novi reljefni oblik - .
Postupni nastanak mrtvice prouči u nastavku:
Usporedi fotografije.
Lijeva prikazuje jedan od mnogobrojnih fjordova u Norveškoj, a desna prikazuje Limski zaljev u Istri.
Uz pomoć pojmovnika definiraj pojmove i .
Limski zaljev često se u turističkim brošurama pogrešno naziva fjordom ili kanalom, a radi se o potopljenom riječnom ušću.
Istraži koja se rijeka nekad ulijevala u Limski zaljev.
Koje još hrvatske rijeke imaju ušće u obliku rijasa?
Limski zaljev često se u turističkim brošurama pogrešno naziva fjordom ili kanalom.
Limski kanal je potopljeno riječno ušće.
Istraži koja se rijeka nekad ulijevala u Limski zaljev.
Koje još hrvatske rijeke imaju ušće u obliku rijasa?
Riječna dolina je osnovni oblik koji nastaje destrukcijskim djelovanjem tekućice, a definira se kao izduženi dio kopna koji je otvoren u smjeru otjecanja tekućice.
Riječna dolina je:
- osnovni oblik koji nastaje destrukcijskim djelovanjem tekućice.
- izduženi dio kopna koji je otvoren u smjeru otjecanja tekućice.
Putevima vapnenca
Krš je poseban tip reljefa koji je oblikovan u topljivim stijenama, uglavnom vapnencima i dolomitima.
Krški reljefni oblici nastaju procesom .
Čovjek i reljef
Opće je poznato da čovjek od davnina pokušava podrediti prirodnu sredinu svojim potrebama stoga se to ogleda i u reljefu.
Ljudski (antropogeni) utjecaj na reljef vidljiv je u gotovo svim dijelovima svijeta.
Promotri fotografije i zaključi na koje sve načine čovijek mijenja reljef.
Aralsko jezero - nekad i danas