Moći ću:
nabrojati arheološke lokalitete prapovijesnog doba na tlu Hrvatske.
opisati promjene u načinu života ljudi tijekom prapovijesti-
razlikovati tipove nastambi ljudi prapovijesnog doba na tlu Hrvatske.
Uvod
Prva umjetnička djela stvarali su neandertalci? Špiljski crteži diljem Europe vjerojatno su mnogo stariji nego što se do sada mislilo. Ovisno o njihovoj stvarnoj starosti, ovo bi moglo značiti da su neandertalci, a ne moderni čovjek odgovorni za prva umjetnička djela u ljudskoj povijesti.
Gdje i kako su živjeli na tlu Hrvatske saznaj u ovoj jedinici.
Istraživanje prapovijesti različito je od istraživanja bilo kojeg drugog povijesnog razdoblja. Prisjeti se što si naučio/naučila o vrstama povijesnih izvora pa odgovori na pitanje. Zašto se istraživanje prapovijesnih razdoblja razlikuje od istraživanja povijesnih razdoblja?
Arheologija otvara vrata u prapovijest
Pročitaj/poslušaj povijesni izvor i odgovori na pitanja.
O značaju arheologa u postupku istraživanja skupina autora Filozofskoga fakulteta u Zagrebu piše:
Arheolozi na temelju materijalnih ostataka proučavaju ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji pa do srednjega vijeka. Za spomenuto razdoblje ne postoje pisani dokumenti na temelju kojih bismo mogli doznati kakav je bio život ljudi u davnim vremenima. Stoga arheolozi proučavanjem materijalnih ostataka, dakle građevina i predmeta koje je pokrila zemlja, otkrivaju kakav je bio svakodnevni život ljudi u davnoj prošlosti. Materijalni ostatci uključuju nepokretne arheološke spomenike, poput čitavih gradova, ili pak samo nekih njihovih dijelova, samostalnih građevina, cesta, mostova, vodovoda, groblja i slično. Pokretni arheološki spomenici jesu različiti alati i oružje, predmeti koji su se rabili u kućanstvu ili na gospodarstvima, novac, keramika, namještaj, obredni predmeti i tako dalje. Arheološka se nalazišta uglavnom otkrivaju slučajno, naime na taj način da netko na određenome lokalitetu naiđe na nepoznati predmet ili kakav drugi ostatak, na primjer prilikom poljoprivrednih radova na polju. Na temelju količine i vrste pronađenih predmeta ili njihovih ostataka arheolog prosuđuje je li riječ o važnome arheološkom nalazištu ili je pak pronađeni predmet na taj teren dospio slučajno. Vrlo se često arheološka nalazišta otkrivaju i prilikom iskapanja terena za temelje novih građevina. No osim ovakvih slučajnih nalaza, postoje i sustavno organizirana traganja za arheološkim nalazištima (...)
Koje sve materijalne ostatke arheolog proučava? Navedi pokretne arheološke spomenike. Ako se na nekom poljoprivrednom zemljištu pronađe dvadesetak nepoznatih predmeta, što bi arheolog mogao zaključiti o važnosti toga nalazišta? Smatraš li posao arheologa zanimljivim? Obrazloži svoj odgovor.
Prapovijesna nalazišta na tlu Hrvatske
- Prouči interakivnu kartu nalazišta. Karta sadrži informacije o svakom nalazištu, fotografije i videoisječke.
Arheološka nalazišta
Promjene u načinu života
U hrvatskome jeziku izrazi spilja, špilja i pećina koriste se kao istoznačnice. Definira se kao prirodna šupljina ili jama u kamenu, stijeni ili brdu.
Pročitaj/poslušaj povijesni izvor i odgovori na pitanja.
Klara Buršić-Matijašić u članku Neki aspekti naselja i nastambi u Istri u prapovijesti piše:
Jedna od primarnih ljudskih potreba bila je potreba za traženjem prirodnih zaklona kao zaštite od vremenskih nepogoda, životinja ili drugih skupina ljudi. Razvoj prostora za stanovanje tekao je od pećina, pripećaka, preko koliba oblika šatora, do okruglih ili ovalnih nastambi kosih stranica napravljenih od drva i isprepletenoga šiblja. Pećine predstavljaju najduže korištene nastambe u ljudskoj povijesti. Nastanak kuća četverokutnoga tlorisa, ravnih zidova, ravnih ili kosih krovova vezuje se uz neolitizaciju i gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu.
- Objasni koji nam arheološki nalazi svjedoče o završetku nomadskog načina življenja.
Važnost vučedolskog nalazišta
Jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u Hrvatskoj je ono u Vučedolu. Zbog velikog broja različitih arheoloških nalaza moguće je razjasniti brojne detalje o životu ljudi u metalnome dobu. Pogledaj videoisječak koji je nastao na temelju proučavanja vučedolske kulture.
Vučedolska jarebica
Vučedolska golubica, u novije vrijeme nazvana Vučedolska jarebica, keramička je posuda pronađena tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Gradac, na samom ulazu u Megaron ljevača bakra. Arheološki dnevnik koji daje prvi opis navedenog nalaza, navodi kako je pronađena posuda u obliku kokoši. Međutim, kasnijim saznanjima posuda dobiva naziv golubica, jer kokoš u ovaj dio Europu dolazi tek 2000 godina kasnije. Naziv jarebica koristi se u novije vrijeme s obzirom na mjesto pronalaska i povezanost jarebice s metalurgijom.