Pogledate li u noćno nebo, možete vidjeti zvijezde. I tada vam se možda čini da gledate u daljinu, ali vi promatrate prošlost svemira. Svjetlo koje dopire do vaših očiju putovalo je iz nekih udaljenih dijelova svemira, sa zvijezda udaljenih više milijuna godina. Sljedeći put kad vidite čestice svjetlosti na noćnome nebu, sjetite se da promatrate nešto što možda više ne postoji. Možda ta zvijezda u ovome trenutku više ne šalje čestice svjetlosti u svemir jer se ugasila. Činjenica je da zvijezde nastaju i nakon nekoga vremena nestaju, gase se, pa će i naše Sunce prestati postojati, pretpostavlja se za više od pet milijarda godina.
Pogledate li u noćno nebo, možete vidjeti zvijezde.
Tada vam se možda čini da gledate u daljinu, ali vi promatrate prošlost svemira.
Svjetlo koje dopire do vaših očiju putovalo je iz nekih udaljenih dijelova svemira.
Svjetlo je putovalo iz svemira od zvijezda udaljenih više milijuna godina.
Sljedeći put kad vidite čestice svjetlosti na noćnome nebu, sjetite se da promatrate nešto što možda više ne postoji.
Možda ta zvijezda u ovome trenutku više ne šalje čestice svjetlosti u svemir jer se ugasila.
Činjenica je da zvijezde nastaju i nakon nekoga vremena nestaju, gase se.
I naše će Sunce prestati postojati, pretpostavlja se za više od pet milijarda godina.
Slika 1.1.1.:Promatranje noćnoga neba
Slika 1.1.1.: Promatranje noćnoga neba
Svemir
Kad poželimo reći da je nešto izrazito veliko, obično to usporedimo sa svemirom. Kolika je njegova stvarna veličina, teško je pojmiti. Svemirse širi, što znači da postaje sve veći. Ta činjenica navodi na promišljanje kako je nekada bio manji, gušći, a objekti koji ga tvore nalazili su se bliži jedni drugima.
Smatra se da je svemir nastao u velikoj eksploziji prije 13,8 milijarda godina. Taj događaj naziva se i veliki prasakili Big bang. U prvim trenutcima svemir je imao jako visoku temperaturu. Nakon nekoga vremena započelo je njegovo hlađenje i tada su se oblikovale prve jednostavne čestice. Daljnjim hlađenjem nastajale su tvari i oblikovale su se galaksije, zvijezde, planeti, kometi, asteroidi i meteoridi.
Kad poželimo reći kako je nešto izrazito veliko, obično to usporedimo sa svemirom.
Kolika je stvarna veličina svemira, teško je pojmiti.
Potvrđeno je da se svemir širi, znači postaje sve veći.
Činjenica da se svemir širi navodi na promišljanje kako je davno bio manji i gušći.
U manjem i gušćem svemiru objekti su se nalazili bliži jedni drugima.
Smatra se da je svemir nastao u velikoj eksploziji prije 13,8 milijarda godina.
Događaj velike eksplozije naziva se veliki prasak ili Big bang.
U prvim trenutcima svemir je imao jako visoku temperaturu.
Nakon nekoga vremena započelo je njegovo hlađenje.
Hlađenjem svemira oblikovale su se prve jednostavne čestice.
Daljnjim hlađenjem nastajale su tvari i oblikovale su se galaksije, zvijezde, planeti, kometi, asteroidi i meteoridi.
Proučavanje svemira
Promotrite shematski prikaz odnosa veličina. Razmislite o tome koliko smo maleni u odnosu na svemir.
Promotrite shematski prikaz odnosa veličina. Razmislite o tome koliko smo maleni u odnosu na svemir.
Slika 1.1.2.: Svemir se sastoji od različitih tijela
Kad znanstvenik predloži određenu teoriju, npr. od čega je nešto izrađeno ili kako će se ponašati u određenim uvjetima i zašto, da bi se ta teorija priznala, mora se moći dokazati. Potreba dokazivanja teorija nešto je što se pojavilo unazad nekoliko stotina godina. Dotada, ako je netko imao određeni ugled u društvu, mogao je postavljati tvrdnje i rijetko tko ili češće nitko ne bi propitkivao njihovu točnost. U nedostatku znanja, uređaja ili instrumenata kojima bi dokazivali i općenito u nedostatku kritičkoga promišljanja, tijekom ljudske prošlosti svjedoci smo predstavljanja različitih teorija koje su se temeljile isključivo na pretpostavkama, bez dokaza. Tako su npr. nekada smatrali da je Zemlja ravna ploča, a iznad te ploče nalaze se Sunce i zvijezde.
Slika 1.1.2.: Svemir se sastoji od različitih tijela
Teorija koju znanstvenik predloži mora se dokazati da bi se priznala.
Primjerice, moraju biti dokazani odgovori na pitanja kao što su:
od čega je nešto izrađeno
kako će se ponašati u određenim uvjetima i zašto.
Potreba dokazivanja teorija nešto je što se pojavilo unazad nekoliko stotina godina.
Nekada se nije propitkivala točnost tvrdnje koju bi postavio netko ugledan u društvu.
Tijekom ljudske prošlosti postavljale su se različite teorije, bez dokaza, zbog nedostatka:
znanja
uređaja ili instrumenata kojima bi se tvrdnje dokazivale
kritičkoga promišljanja.
Tako su npr. nekada smatrali da je Zemlja ravna ploča, a iznad te ploče nalaze se Sunce i zvijezde.
Slika 1.1.3.: Prikaz Zemlje kao ravne ploče
Slika 1.1.3.: Prikaz Zemlje kao ravne ploče
Nebo je bilo predmet zanimanja naših predaka. Promatranja svemira bila su vrlo jednostavna i sastojala su se od promatranja neba, Sunca, Mjeseca i zvijezda. Smatra se da su neki crteži pronađeni u špiljama posljedica tih promatranja.
U staroj Grčkoj pojavila se potreba da se objasne pojave koje su se mogle uočiti i promatrati kako se ponavljaju, tzv. cikličke pojave, ali se i vjerovalo da je sve načinjeno od zraka, vode, zemlje i tla. U srednjemu vijeku bilo je više teorija o građi i obliku svemira, a većina njih objašnjavale su da je Zemlja središte svega i da se sve što se nalazi u svemiru okreće oko Zemlje.
Nebo je bilo predmet zanimanja naših predaka.
Promatranja svemira bila su:
vrlo jednostavna
sastojala su se od promatranja neba, Sunca, Mjeseca i zvijezda.
Smatra se da su neki crteži pronađeni u špiljama posljedica tih promatranja.
U staroj Grčkoj pojavila se potreba da se objasne:
pojave koje su se mogle uočiti i promatrati
pojave koje se ponavljaju, tzv. cikličke pojave.
Vjerovalo se da je sve načinjeno od zraka, vode, zemlje i tla.
U srednjemu vijeku bilo je više teorija o građi i obliku svemira.
Većina teorija iz toga vremena objašnjavale su sljedeće:
Zemlja je središte svega
sve što se nalazi u svemiru okreće se oko Zemlje.
Galileo Galilei
Galileo Galilei, talijanski astronom, matematičar, filozof koji je živio u srednjemu vijeku, izradio je prvi dalekozor i njegovim usavršavanjem promijenio način na koji se proučava građa i pojave na nebu.
Kako su se razvijale metode proučavanja i tehnologija, za postavljene teorije tražili dokazi, tako se razvijala znanost i dolazilo se do novih znanstvenih spoznaja.
Svemir i što ga čini
Svemir je ispunjen različitim tijelima. U njemu se nalazi golem broj galaksija. To su nakupine zvijezda, različitih plinova, prašina i drugih tvari. Naša galaksija naziva se Kumova slama ili Mliječni put.
Zvijezde su plinovite kugle. Jedna od zvijezda jest i naše Sunce. Za sve je zvijezde karakteristično da emitiraju toplinu i svjetlost. Smatra se da samo u našoj galaksiji ima oko 100 milijarda zvijezda.
Kometisu tijela koja se mogu naći u Sunčevu sustavu. Sadrže stijene, prašinu i led. Različitih su veličina: od 1 km do nekoliko desetaka km. Neki se pojavljuju periodično i moguće je predvidjeti njihov ponovni dolazak jer se gibaju po određenoj putanji. Najpoznatiji komet jest Hallyjev komet. On nas posjeti svakih 75 godina.
Znate li kad će se opet Hallyjev komet pojaviti u blizini Zemlje?
Galaksije su nakupine zvijezda, različitih plinova, prašina i drugih tvari.
Naša galaksija naziva se Kumova slama ili Mliječni put.
Zvijezdesu plinovite kugle. Zvijezda je i naše Sunce.
Za sve je zvijezde karakteristično da emitiraju toplinu i svjetlost.
Smatra se da u našoj galaksiji ima oko 100 milijarda zvijezda.
Kometi su tijela koja se mogu naći u Sunčevu sustavu. Sadrže stijene, prašinu i led. Različitih su veličina: od 1 km do nekoliko desetaka km.
Neki se pojavljuju periodično i moguće je predvidjeti njihov ponovni dolazak jer se gibaju po određenoj putanji.
Najpoznatiji komet jest Hallyjev komet.
Hallyjev komet nas posjeti svakih 75 godina.
Znate li kad će se opet Hallyjev komet pojaviti u blizini Zemlje?
Ako na nebu opazite zvijezdu padalicu, velika je vjerojatnost da se radi o malome meteoroidu koji dolazi iz svemira i velikom brzinom ulazi i pritom se zagrijava u atmosferi. Ta pojava koju opažamo naziva se meteor. Prema nekim pretpostavkama smatra se da tijekom jedne godine na površinu Zemlje padne oko 200 000 tona različitoga materijala iz svemira poput meteorita različitih veličina. Veći dio padajućega materijala prođe nezapaženo jer završe u području oceana, pustinja, prašuma i drugih nenastanjenih dijelova.
Na nebu možete opaziti zvijezdu padalicu.
Vjerojatno se radi o malome meteoroidu koji dolazi iz svemira.
Meteroid velikom brzinom ulazi i pritom se zagrijava u atmosferi.
Ta pojava koju opažamo naziva se meteor.
Neki pretpostavljaju da tijekom godine iz svemira na Zemlju padne oko 200 000 tona različitoga materijala poput meteorita različitih veličina.
Veći dio padajućega materijala prođe nezapaženo.
Padajući materijali često padnu u područja oceana, pustinja, prašuma i drugih nenastanjenih dijelova.
Prelaskom preko zvjezdica pročitajte informacije o meteorskome pljusku, zatim riješite zadatke u prilogu.
Kako u svakodnevnome govoru nazivamo meteor?
Meteori nastaju od svemirske prašine i krhotina.
Da
Ne
Meteori padaju i tijekom dana, ali ih je teško vidjeti zbog Sunčeve svjetlosti.
Da
Ne
Provjeri
Pokušaj ponovo
Jedan od asteroida udario je u Zemlju prije 66 milijuna godina. Prilikom udarca o površinu Zemlje podigao se oblak prašine koji je zahvatio veći dio planeta i potaknuo niz požara. Prašina je sprječavala prolazak Sunčevih zraka. Kao posljedica došlo je do smanjenja temperature, a biljke kojima je Sunce neophodno za rast i razvoj uginule su. Osim biljaka, uginula je i većina drugih organizama koji su tada živjeli na Zemlji.
Pogledajte videozapis koji prikazuje jednu teoriju potpunoga izumiranja dinosaura te kako su znanstvenici došli do spoznaja o njihovu izumiranju.
Jedan asteroid udario je u Zemlju prije 66 milijuna godina.
Prilikom udarca o površinu Zemlje podigao se oblak prašine.
Oblak prašine zahvatio je veći dio planeta i potaknuo niz požara.
Prašina je sprječavala prolazak Sunčevih zraka.
Zbog nedostatka Sunčevih zraka došlo je do smanjenje temperature.
Biljke kojima je Sunce neophodno za rast i razvoj uginule su.
Uginula je i većina drugih organizama koji su tada živjeli na Zemlji.
Pogledajte videozapis koji prikazuje:
teoriju potpunoga izumiranja dinosaura
kako su znanstvenici došli do spoznaja o njihovu izumiranju.
Videozapis započinje prikazom Zemlje iz Svemira. Zemlja se od vremena svoga nastanka do danas mijenjala. Bilo da pričamo o rasporedu i veličini kontinenata, bilo da promatramo ekološke sustave i organizme koji su na njoj živjeli i žive. Različiti su uzroci promjene, a jedna od njih vidljiva je i u ovom videozapisu. Tijekom Zemljine prošlosti veliki broj asteroida je udario o njenu površinu. Posljedice ovih udara ovisile su o brzini i veličini asteroida. Jedan od većih asteroida koji je pao na Zemlju smatra se uzročnikom izumiranja dinosaura. Nije ih sve zdrobio, ali u atmosferu je podigao velike količine prašine koje su zaklonile Sunce i dovele do zahlađenja i promjene klime na Zemlji. U videozapisu vidimo prikaz koji nam pokušava dočarati kako je to najvjerojatnije izgledalo pa tako vidimo dinosaure kako teturaju u dimom opustošenom ekosustavu. U dokaz ovoj teoriji govore i krateri (udubine u tlu) koje nastaju kao posljedice udara asteroida. Dokaz su i brojni fosili - kosti , zubi i fosilizirani tragovi kretanja koji nam pomažu u pojašnjavanju života dinosaura.
Veliki dinosauri nisu preživjeli, ali neke manje životinje jesu. One se smatraju ishodišnom skupinom za razvoj drugih vrsta životinja.
Potražite na mrežnim stranicama i u dostupnoj tiskanoj literaturi još neke uzroke izumiranja vrsta u prošlosti.
Veliki dinosauri nisu preživjeli, ali neke manje životinje jesu.
One se smatraju ishodišnom skupinom za razvoj drugih vrsta životinja.
Potražite na mrežnim stranicama i u dostupnoj tiskanoj literaturi još neke uzroke izumiranja vrsta u prošlosti.
Promatranje svemira
Nebeska tijela, pojave i procesi u svemiru promatraju se i istražuju s pomoću teleskopa. To je instrument koji se rabi za promatranje udaljenih objekata.Teleskopi se mogu nalaziti u objektu u kojemu znanstvenici rade. Tada se ti objekti nazivaju zvjezdarnice.
Nebeska tijela, pojave i procesi u svemiru promatraju se i istražuju s pomoću teleskopa.
Teleskop je instrument koji se rabi za promatranje udaljenih objekata.
Teleskopi se mogu nalaziti u objektu u kojemu znanstvenici rade.
Tada se ti objekti nazivaju zvjezdarnice.
Slika 1.1.4.: Naša najpoznatija zvjezdarnica, s najviše uspjeha u otkrivanju svemira nalazi se u Istri, u Višnjanu.
Promotrite noćno nebo s pomoću aplikacija poput SkyView® Lite i otkrijte koje se zvijezde mogu uočiti. Da bi promatranje okom, ali i teleskopom bilo uspješno, potrebno je odmaknuti se od umjetnoga osvjetljenja koje je prisutno u naseljenim mjestima. Upravo zato najljepše prizore noćnoga neba moguće je primijetiti na mjestima udaljenim od naselja za vrijeme vedre noći, bez oblaka.
Slika 1.1.4.: Naša najpoznatija zvjezdarnica, s najviše uspjeha u otkrivanju svemira nalazi se u Istri, u Višnjanu.
Promotrite noćno nebo s pomoću aplikacija poput SkyView® Lite.
Otkrijte koje se zvijezde mogu uočiti.
Za uspješno promatranje noćnoga neba okom, ali i teleskopom potrebno je odmaknuti se od umjetnoga osvjetljenja koje je prisutno u naseljenim mjestima.
Najljepše prizore noćnoga neba moguće je primijetiti:
na mjestima udaljenim od naselja
za vrijeme vedre noći, bez oblaka.
Odnosi veličina
Svemir se sastoji od tijela koja su različita. Njihova građa, položaj i starost međusobno se razlikuju. Kad se promotre odnosi veličina svemirskih tijela, mogu se uočiti velike razlike. Neke možemo uočiti jer su vidljivi okom, ali za proučavanje nekih potrebne su naprave poput mikroskopa, ne bismo li povećali sliku, ili teleskopa, ne bismo li približili sliku tijela.
Svemir se sastoji od tijela koja su različita.
Svemirska tijela međusobno se razlikuju po građi, položaju i starosti.
Među svemirskim tijelima mogu se uočiti i velike razlike u odnosima veličina.
Neka svemirska tijela možemo uočiti jer su vidljivi okom.
Za proučavanje nekih tijela u svemiru potrebne su naprave poput:
mikroskopa za povećanje slike
teleskopa za približavanje slike tijela.
Odnosi veličina tijela u svemiru
150 000 000 000 000 m Kumova slama
1 391 000 000 m Sunce
116 460 000 m Saturn
49 244 000 m Neptun
12 742 000 m Zemlja
6 794 000 m Mars
3 4742 000 m Mjesec
8 848 m Mount Everest
1008 m najviša zgrada na svijetu
100 m gigantska sekvoja
4 m slon
1,8 m čovjek
0,05 m kokošje jaje
0,005m jednostanični organizam
7,50 × 10-6 m crvena krvna stanica
8,00 × 10-7 jezgra ljudske stanice
10-10 m atom
×
150 000 000 000 000 m Kumova slama
1 391 000 000 m Sunce
116 460 000 m Saturn
49 244 000 m Neptun
12 742 000 m Zemlja
6 794 000 m Mars
3 4742 000 m Mjesec
8 848 m Mount Everest
1008 m najviša zgrada na svijetu
100 m gigantska sekvoja
4 m slon
1,8 m čovjek
0,05 m kokošje jaje
0,005m jednostanični organizam
7,50 × 10-6 m crvena krvna stanica
8,00 × 10-7 jezgra ljudske stanice
10-10 m atom
Pronađite na mrežnim stranicama podatke o veličinama još nekih objekata i tijela. Izradite svoj osobni prikaz usporedbi njihovih veličina.
Pronađite na mrežnim stranicama podatke o veličinama još nekih objekata i tijela. Izradite svoj osobni prikaz usporedbi njihovih veličina.
Za kraj...
Svemir, tj. sve tvari koje ga čine, nastale su velikim praskom prije 13,8 milijarda godina. Od tada su se oblikovale galaksije, zvijezde, planeti, kometi, asteroidi i meteoridi. Naša galaksija naziva se Kumova slama, zvijezda se naziva Sunce, a planet Zemlja. Način dolaženja do spoznaja o svijetu koji nas okružuje mijenjao se u prošlosti. S razvojem metoda proučavanja i tehnologije te potrebom da se dokažu postavljene teorije razvijaju se različite znanosti i dolazi se do novih spoznaja. Tijela i pojave u svemiru proučavaju se teleskopima koji se najčešće postavljaju u zvjezdarnice.
Sve tvari koje čine svemir nastale su velikim praskom prije 13,8 milijarda godina.
Nakon velikoga praska oblikovale su se galaksije, zvijezde, planeti, kometi, asteroidi i meteoridi.
Naša galaksija naziva se Kumova slama, zvijezda se naziva Sunce, a planet Zemlja.
Način dolaženja do spoznaja o svijetu koji nas okružuje mijenjao se u prošlosti.
Različite znanosti i nove spoznaje nastale su razvojem:
metoda proučavanja
razvojem tehnologije
potrebom da se dokažu postavljene teorije.
Tijela i pojave u svemiru proučavaju se teleskopima koji se najčešće postavljaju u zvjezdarnice.
1/6
Svemir je nastao prije ✓× milijarda godina.
Ispravan odgovor:
Svemir je nastao prije milijarda godina.
2/6
Nakon velikoga praska prvo su nastale jednostavne čestice, a od njih su se oblikovale zvijezde, planeti, kometi i druga tijela.
3/6
Uz nazive nebeskih tijela s lijeve strane upiši odgovarajući broj koji se nalazi s desne strane, a odnosi se na nebesko tijelo kojemu pripadaju.
Uran
✓×
1planet
Sunce
✓×
2zvijezda
Mjesec
✓×
3satelit
Kumova slama
✓×
4galaksija
Ispravni parovi:
Uran → planet
Sunce → zvijezda
Mjesec → satelit
Kumova slama → galaksija
4/6
Poredaj nebeska tijela prema veličini počevši od najvećega.
<Kumova slama>✓×
<Saturn>✓×
<Mjesec>✓×
<Sunce>✓×
<Zemlja>✓×
Ispravan odgovor:
Kumova slama→Sunce→Saturn→Zemlja→Mjesec
5/6
Sunce je bitno za život na Zemlji jer ono emitira svjetlost i ✓×.
Ispravan odgovor:
Sunce je bitno za život na Zemlji jer ono emitira svjetlost i .
6/6
Tvari iz svemira koje ulaze u našu atmosferu i padaju na površinu naše Zemlje nazivaju se:
.jpg)
.jpg)
