Što je zapravo stres, kad se javlja i kakve posljedice ima za nas i za naše zdravlje? Što možemo učiniti da se zaštitimo od stresa i njegovih negativnih posljedica? Možemo li sami utjecati na to koliko smo pod stresom, neovisno o svojoj okolini i obvezama koje imamo? Pogledaj film i promisli.
STRES Postoji mnogo definicija stresa, ali općenito se može reći da je to obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na događaje za koje procjenjujemo da prelaze naše kapacitete suočavanja. Odgovaramo li svi isto na stres? Kratak odgovor je: definitivno ne. Dvije osobe mogu doživjeti identičan događaj, ali jedna iskusi izuzetnu visoku razinu stresa, a druga ga prihvati kao događaj koji je možda naporan i frustrirajući, ali koji joj u perspektivi može donijeti iskustvo, znanje ili neki drugi pozitivan ishod. Stres uzrokuje naša subjektivna percepcija nekog događaja, a ne činjenica da je on sam po sebi stresan ili ne. Naše tijelo stres doživljava kao upozorenje na moguću prijetnju ili opasnost, a štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakom organu i svim tjelesnim funkcijama. MOZAK Osobe izložene dugotrajnom stresu, čak i slabijeg intenziteta, izložene su i do šest puta većem riziku razvoja depresije već u roku od mjesec dana. Također, pokazalo se da učestala proizvodnja hormona stresa narušava normalnu razinu serotonina, hormona koji je nužan za osjećaj smirenosti i dobro raspoloženje. No, osim depresije, stres može biti uzrok cijelog niza psihičkih i emocionalnih poremećaja, od nesanice, razdražljivosti i anksioznosti. SRCE Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt. IMUNOLOŠKI SUSTAV Lučenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom izloženije različitim bolestima, od običnih prehlada i upala do teških bolesti. Kako se nositi sa stresom? • Upoznajte sebe i koji su Vaši izvori stresa Ako primijetite da dugotrajan stres počinje narušavati vaše zdravlje, osluškujte svoje tjelesne reakcije i razmislite koji je izvor stresa i možete li ga ikako ukloniti ili ublažiti. • Promijenite svoju percepciju – ne dopustite da stres automatski upravlja Vama. • Razvijajte svoje mehanizme suočavanja s problemima • Osigurajte si adekvatnu socijalnu mrežu. • Održavajte se u tjelesnoj formi. • Opuštajte se • Uvedite zdrave prehrambene navike. Mislim da je jako bitno nekak posložit stvari sad. Sad ispada da svaki posao koji dođe (a dolazi sa svih strana) je izrazito hitan :stuck_out_tongue: U tom smislu, mislim da moramo nekako malo stati na loptu. Rokovi su rokovi, pogotovo prema Carnetu, ali to da radimo hitno/brzo i prekovremeno radi nekih domacih izdanja radi razlike u 1 danu mislim da nije prioritet baš takav :stuck_out_tongue: I mislim da moramo imat razumjevanja da nam je svima sad tempo drugačiji, ovisno o sutuaciji sa sustanarima. :slightly_smiling_face: Mislim, nekom paše više potegnut navecer, nekom ujutro.... Transkript: .
Stres i pogreške u mišljenju
Koliko naš doživljaj određene situacije ili događaja utječe na razinu stresa koji proživljavamo? Uvelike! Istraži kako neke pogreške u razmišljanjima kojima svi katkad podliježemo mogu povećati razinu stresa. Potom od dvije ponuđene misli odaberi onu koja će pomoći smanjiti razinu stresa.
Sljedeći put kad primjetiš da si pod stresom možda prepoznaš neke od gore navedenih pogrešaka. Sjeti se da je rješenje jednostavno - promjena u tvom razmišljanju i načinu sagledavanja situacija u kojima se nalaziš pozitivno utječe na smanjenje intenziteta stresa. No nemoj stremiti životu bez stresa. Male doze stresa djeluju poticajno i čak nam pomažu nositi se sa zahtjevnim situacijama.
