Prije izvođenja aktivnosti, u suradnji s ravnateljem i domarom škole, pokušajte doći do podataka o mjesečnoj potrošnji vode u školi koje će učenici koristiti u kasnijem dijelu aktivnosti. Razgovarajte s učenicima o svakodnevnim navikama u njihovom kućanstvu i o tome koje oblike energije svakodnevno koriste. Možete ih upitati: Za što sve koristite vodu u vašem kućanstvu? Što mislite odakle dolazi voda u vaše kućanstvo? Kako se snalazite kada nestane vode u vašem kućanstvu?

Razgovarajte s učenicima o tome kako se suočiti s nestašicom vode, koje posljedice ima za ljude, biljke i životinje te općenito lokalnu zajednicu u kojoj žive. Potaknite ih na razmišljanja i ideje kako na inovativan način riješiti mogući problem nestašice vode.

Učenicima zadajte zadatak da mjesec dana svakodnevno, u programu Excel ili sličnom alatu za proračunske tablice, zapisuju količinu utrošene vode u njihovom kućanstvu sukladno brojilu. U rješavanju zadatka učenicima mogu pomoći ostali ukućani. U tom periodu učenici neka istraže cijenu vode kojom se koriste u kućanstvu i neka iste zapišu u tablicu. Svoje rezultate neka prikažu tablično i grafički uz izračun mjesečne potrošnje vode (količinski i cjenovno) te izvrše usporedbu s potrošnjom vode u školi. Podijelite učenike u grupe te im zadajte zadatak da na temelju tabličnog i grafičkog prikaza mjesečne potrošnje vode i usporedbe s potrošnjom vode u školi navedu zajedničke mjere za smanjenje potrošnje vode kod kuće i u školi (racionalno korištenje). Na temelju osmišljenih mjera neka izrade projekciju uštede koja će rezultirati manjim troškovima i manjom potrošnjom vode.

Potaknite učenike na razmišljanje i donošenje određenih mjera za smanjenje potrošnje vode te mogućnosti osnivanja različitih poduzeća koja bi smanjila potrošnju vode odnosno pomogla jačanju svijesti o racionalnom korištenju vode (poduzeća zadužena za edukaciju, poduzeća čija su poslovanja usmjerena ka racionalnom korištenju vode u poljoprivredi, poduzeća koja se bave skupljanjem kišnice i slično). Prokomentirajte s učenicima kako bi navedena poduzeća mogla smanjiti ukupnu potrošnju vode. Sve komentare upisujte u tablice mjesečne potrošnje koje su izradili učenici pod odjeljkom kako smanjiti potrošnju naše vode?

Prijedlog: Povodom Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. ožujka svake godine, možete napraviti izložbu učeničkih radova “Kap po kap” na panou u školi ili na internetskim stranicama škole.

Postupci potpore

Učenicima je za motivaciju potrebno prikazati videosnimke u kojima se mogu upoznati sa stvarnim posljedicama nestašice vode na različitim područjima i različitim razlozima kao i posljedicama po biljke, životinje, ljude i gospodarstvo. Možete im dati određene poveznice tako da sami vide stvarna događanja, predočiti im članke iz medija i slično.
Za evidenciju potrošnje vode u njihovom kućanstvu te upis cijena za iste, učenicima je poželjno prethodno demonstrirati kako se tablica uređuje i koji su njezini dijelovi. Pojedinim učenicima potrebno je načiniti povećanu tablicu s uvećanim i jače otisnutim nazivima traženih podataka. Također je potrebno provjeriti znaju li učenici izrađivati grafičke prikaze kako bi njihovu izradu po potrebi ponovili, a neki učenici, primjerice s intelektualnim teškoćama mogu se zadržati na tabličnom prikazu.
Poželjno je učenicima (posebno onima s intelektualnim teškoćama, teškoćama pažnje i koncentracije) uručiti plan sa smjernicama za istraživanje (upute, pitanja), kako bi primjerice utvrdili gdje se u stanu nalazi brojilo ili gdje se nalazi zajedničko brojilo vode za sva kućanstva u zgradi, kako bi ispitali na koji način se iščitava brojilo, kako bi istražili kako se iščitava cijena utrošene količine vode, kako se utvrđuje cijena za pojedini stan ako stanari zgrade imaju zajedničko brojilo, kako bi pogledali koja ustanova obračunava potrošnju vode i slično.
Prije izrade projekcije uštede vode, potrebno je ispitati razumiju li učenici kako će izraditi projekciju i po potrebi im demonstrirati jednim primjerom. Učenici s intelektualnim teškoćama mogu crtežom prikazati neki način smanjenja potrošnje vode u nekom od poduzeća (primjerice skupljanje kišnice) ili postaviti pravilan slijed od nekoliko zadanih kratkih rečenica na tu temu, ovisno o sposobnostima učenika.
Po izvedbi svih aktivnosti načinite zaključnu sintezu u kojoj ćete utvrditi što je sve važno da bi se kontrolirao utrošak vode u domaćinstvu i koji su sve mogući načini vođenja brige o smanjenju potrošnje vode. U tom smislu učenici mogu dobiti i gotov sažetak.
Dodatne informacije možete potražiti na poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike na istraživanje kako se energija vode koristila u prošlosti te kako i za što se danas koristi, a utječe na dobrobit lokalne zajednice i društva. Učenici mogu izraditi prezentaciju u programu Power Point online ili nekom sličnom alatu.

Nakon što su učenici pročitali pripovijetku Vladimira Nazora “Voda”, na satu Hrvatskoga jezika možete učenicima pokazati televizijski/radijski prilog o sušama koje su se dogodile u Hrvatskoj u bližoj prošlosti koji može uključivati i razgovor s mještanima. Nakon toga raspravite s učenicima o sličnostima i razlikama između pročitanog djela i stvarnog događaja.
Možete razgovarati i o njihovim možebitnim osobnim iskustvima o temi suše. Nadalje, s učenicima možete nastaviti razgovor o tome kako elementarne nepogode mogu utjecati na međusobne odnose između ljudi/susjeda/prijatelja. Zbog straha koji se javlja, ljudi međusobno mogu ući u konfliktne situacije. U takvim neprilikama ljudi nude različita rješenja problema, a kako se često događa da ne slušaju jedni druge, iz toga mogu proizaći konflikti. Razgovarajte s učenicima kako bi oni riješili takve konfliktne situacije: Koga bi trebalo zvati da pomogne osobama u konfliktu?
Nakon razgovora, recite učenicima da na temelju pročitanog djela pokušaju riješiti dva problema, jedan koji se odnosi na uže djelovanje, a jedan koji se odnosi na šire djelovanje. Njihov je zadatak obavijestiti širu javnost o elementarnoj nepogodi koja je pogodila njihovu bližu zajednicu. Unutar tog izvještaja treba se navesti potreba za uključivanjem šire zajednice (županije, države, privatnog sektora) u obliku humanitarne akcije koja će pomoći zajednici koja je u nevolji. Također, unutar tog izvještaja potrebno je istaknuti jedan uži problem koji se javlja (npr. svađa između dva susjeda – jedan želi riješiti problem na jedan način, a drugi želi riješiti problem na drugi način; problem može biti npr. način raspodjele humanitarnih sredstava koja su dobili).
Učenike nakon razgovora možete podijeliti u dva ili tri tima ovisno o broju učenika u razredu. Svakom timu postavite jedan problem koji trebaju riješiti, a koji je povezan sa sušom i smješten u prostor njihove zajednice (ulica, naselje, mjesto) te se odvija u sadašnjosti. Unutar tima možete metodom izvlačenja iz šešira podijeliti učenicima uloge: reporter s mjesta nesreće i njegova dva sudionika u izvještavanju (jedan mještanin i jedan stručnjak za suše), medijator i dvije posvađane osobe (osobe su u svađi koja je proizašla iz problema uzrokovanog sušom), donatori koji prikupljaju pomoć za stanovnike mjesta pogođenih nesrećom. Učenici najprije zajednički unutar tima raspravljaju o problemu koji trebaju riješiti. Reporter i sudionici reportaže dogovaraju i zapisuju pitanja i odgovore, zatim uvježbavaju ulogu i na kraju snimaju reportažu mobitelom. Ponudite učenicima vlastiti izbor hoće li snimiti radijsku ili televizijsku reportažu. Medijator i dvije posvađane osobe, zajedno s grupom izvjestitelja koji snimaju reportažu, dogovaraju koju će situaciju rješavati, kakav se problem dogodio među posvađanim stranama, što je uzrok problema i kako će problem riješiti.
Nakon toga timovi se razdvajaju i dalje rade samostalno. Učenici koji su u timu izvjestitelja, snimaju reportažu, a medijator i dvije posvađane strane uvježbavaju proces medijacije. Ostali učenici iz tima mogu dogovoriti humanitarnu akciju koja je pokrenuta nakon reportaže o nesreći. Mogu otvoriti grupu na obrazovnoj društvenoj mreži Edmodo gdje će u suradnji s lokalnom zajednicom dogovarati što će i koliko prikupljati kako bi pomogli mještanima u nesreći. Po završetku akcije učenici koji su bili sudionici humanitarne akcije pišu izvješće o svemu što su prikupili. Za kraj svaka grupa predstavlja problem i način na koji su taj problem riješili ostalim grupama. Gledaju radijske/video reportaže i komentiraju ih te čitaju izvješća koja su napisali. Učitelj može učenicima podijeliti zahvalnice za odrađene akcije.

Postupci potpore

Učenicima priredite tekst pripovijetke u uvećanom i pojačanom tisku s uvećanim razmacima, posebno ako se radi o učenicima s oštećenjima vida. Ovim učenicima, kao i učenicima s većim teškoćama u čitanju te s intelektualnim teškoćama, možete tekst prirediti u sažetoj formi.
Po čitanju pripovijetke i gledanju/slušanju radijske emisije možete pitanjima odrediti ključne odrednice kako bi učenici bili spremni za raspravu.
Učenike je dobro podijeliti u grupe prema njihovom izboru kako bi se što uspješnije pripremali za ulogu koju mogu najbolje ostvariti. Potrebno je s učenikom konkretizirati njegov zadatak koji uključuje onaj način koji učeniku, s obzirom na teškoću, najbolje odgovara.
Dodatne informacije možete potražiti na poveznici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu snimiti i montirati radio/televizijsku emisiju o svim aktivnostima svoje grupe koristeći Kizou.

Za ovu aktivnost unaprijed pripremite učionicu na način da formirate četiri radna središta s nazivima: poljoprivrednici, inovatori, stočari i industrija.
Pri ulasku učenika u učionicu rasporedite ih na radna središta (formirajte grupe) i izvedite mali igrokaz kao motivaciju. Predstavite se učenicima kao predsjednik/ca vlade ili države i objasnite im kako ste ih pozvali na ovaj hitan sastanak zbog izrazito krizne situacije u kojoj se nalazimo. Obraćajte im se kao predstavnicima svojih sektora koji su iznimno važni i odgovorni u ovoj krizi.
Pomoću unaprijed pripremljene prezentacije, iznesite im podatke UNESCO-a (Voda i održivi razvoj) o obnovljivim zalihama vode u Hrvatskoj i koliko godišnje te vode koristimo, a zatim im recite kako ste upravo primili obavijest kako te zalihe vode nisu više obnovljive te ćemo se u bliskoj budućnosti suočiti s nestankom vode. Njihov je zadatak pronaći način da te zalihe vode potraju što je dulje moguće.
Svakoj grupi podijelite nekoliko poveznica s bitnim podatcima, a potaknite ih i da sami istražuju. Stranice koje mogu biti početak istraživanja: Ušteda vode, Voda i sigurnost hrane i sl. Prvi zadatak koji svaka grupa odrađuje jest računanje koliko nam trenutne zalihe vode mogu potrajati te zapisuju količinu preostale vode formulom, tj. linearnom funkcijom, i prikazuju tu linearnu ovisnost grafički (npr. u GeoGebri). Nakon što osvijeste činjenicu o količini vode kojom raspolažu, svaka grupa pristupa problemu iz svoje perspektive.
Poljoprivrednici istražuju koliko se vode godišnje potroši u poljoprivredi. Istražuju koje poljoprivredne kulture iziskuju najviše vode i osmišljavaju plan za smanjenje potrošnje vode (npr. smanjenje usjeva pšenice za 10%, smanjenje svih poljoprivrednih kultura za 10% ili prestanak navodnjavanja i sl.).
Stočari istražuju koliko se vode godišnje potroši u stočarstvu. Istražuju koje životinjske vrste troše najviše vode i osmišljavaju plan za smanjenje potrošnje vode (npr. smanjenje uzgoja svinja za 10%, smanjenje svih vrsta za 10% ili smanjenje potrošnje vode pri preradi mesa i sl.).
U skupini pod nazivom Industrija učenici samostalno odabiru tip industrije (npr. industrija papira, industrija nafte, mliječna industrija i sl.) te istražuju prosječnu potrošnju vode u toj industriji i osmišljavaju plan za smanjenje potrošnje vode (npr. u mljekarskoj industriji smanjiti proizvodnju mlijeka za 10 %, investirati u nove pogone koji troše manje vode i sl.).
Inovatori proučavaju prosječnu potrošnju vode kućanstva (Savjeti za uštedu) i osmišljavaju jedan proizvod koji bi mogao smanjiti upotrebu vode u kućanstvu (npr. vodokotlić sa senzorom za ispiranje školjke koji će umjesto 9 l vode prosječno trošiti 6 l i sl.). Razmatraju bi li njihov proizvod bio na prodaju ili besplatan i ugrađen u svaki dom.
Sve grupe razmatraju je li u ovoj situaciji važniji njihov profit ili očuvanje zaliha vode. Izračunavaju, tj. procjenjuju, koliko godišnje mogu smanjiti potrošnju vode.
Učenici prezentiraju predsjedniku/ci (vama) i ostalim učenicima svoje planove uštede i svi se uključuju u raspravu (npr. Jesu li planirane uštede realne? Jesu li mogli više uštedjeti i na koji način?). Razmatrajući istražene podatke te predložene uštede, učenici procjenjuju koliko bi produljili trajanje zaliha vode.

Postupci potpore

Učenike s teškoćama rasporedite u radne skupine prema njihovim mogućnostima, ograničenjima i interesima.
Sadržaj prezentacije potrebno je dati i u zvučnom obliku zbog učenika s oštećenjima vida. Prezentaciju je uputno etapno komentirati kako bi provjerili jesu li učenici shvatili ključne podatke (posebno oni s intelektualnim teškoćama i teškoćama pažnje i koncentracije, s teškoćama iz spektra autizma). Glavni zadatak istaknite na ploči, a ispod njega neka se slijedom upisuju podzadatci/etape istraživanja uz podatke koji su učenicima važni za istraživanje (primjerice formule za izračun linearne funkcije). Na kraju je korisno napisati zaključke do kojih su učenici došli istraživanjima.
Istraživanje po poveznicama za učenika s teškoćom možete organizirati u paru (posebno se odnosi na učenike s oštećenjima vida, intelektualnim teškoćama, s ADHD-om, s većim teškoćama čitanja ili motoričkim teškoćama). Učenicima će pomoći ako im priredite predložak s pitanjima ili rečenicama za dopunjavanje ključnih podataka (posebno učenicima s intelektualnim teškoćama).
Po izračunu linearne funkcije i grafičkom prikazu prokomentirajte dobivene podatke i provjerite s učenicima njihovu točnost i pravilnu interpretaciju. Pri rješavanju problema uputno je da učenici dobiju konkretizirani zadatak, primjerice određenu poveznicu na kojoj trebaju proučiti podatke ili im uručite prilagođene sažetke s potrebnim informacijama (učenicima s intelektualnim teškoćama, s ADHD-om, s većim teškoćama u čitanju). Za završnu raspravu učenicima je potrebno omogućiti vrijeme za pripremu i dati im uručak s planom, odnosno pitanjima, za određeni dio rasprave.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima da istraže prosječne godišnje količine padalina u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Prikupljene podatke mogu prikazati linijskim dijagramom te ih interpretiraju, tj. smanjuje se ili povećava godišnja količina padalina. Iz prikupljenih podataka računaju prosječnu vrijednost svih prosječnih godišnjih količina padalina te na taj način predviđaju koliku bismo količinu padalina mogli očekivati u narednim godinama, pod uvjetom da se klima drastično ne promijeni. Postavite im pitanja poput: Što kad bi bar npr. 20% padalina mogli prikupiti i namiriti neke naše potrebe, koliko bismo pitke vode tako godišnje uštedjeli? Za što bi se ta voda mogla iskoristiti?
Godišnju uštedu vode prikazuju linearnom funkcijom, npr. u GeoGebri te računaju koliko bi vode uštedjeli za npr. 5, 10, 15, 20… godina. Sve izračune i zaključke učenici mogu prikazati u nekom prezentacijskom alatu, npr. Sway.

Kako biste motivirali učenike, prikažite im fotografije izvora rijeka i planinskih potoka. Pitajte ih što vide na fotografijama. Je li čovjek utjecao na izgled potoka i rijeka? Zatim im prikažite fotografije otpada u rijekama ili pokraj rijeka, u jezerima i morima. Ponovno ih upitajte što vide i primjećuju li čovjekov “potpis”. Potaknite tako raspravu o problemu odlaganja otpada.
Možete im ispričati i anegdotu o gospođi koja je živjela uz rijeku. Iz kuhinje je kroz prozor mogla vidjeti riječno korito. Jednog dana s bakom sam došla k njoj. Pričajući tako s nama, usput je pripremala i zakusku. Marljivo je otpad slagala u plastičnu vrećicu. Nekoliko trenutaka kasnije, kada je već sve bilo servirano, ispričala se, otišla na dvorište, a ja sam kroz prozor mogla vidjeti kako je vrećicu sa smećem bacila u rijeku. Kada se vratila unutra, baka ju je pitala zašto je to učinila kada ima kantu za smeće ispred kuće, a gospođa je odgovorila: “Sve će to odnijeti rijeka”. Ukoliko i sami znate koju sličnu anegdotu, ispričajte je učenicima. Potaknite ih da se sjete slične anegdote iz svoga života. Zatim ih možete upitati što misle o postupku gospođe i gdje će sve to odnijeti rijeka. Pitajte ih i kako bi postupili da se nađu u takvoj situaciji.
Zatim ih rasporedite u pet grupa i zadajte im da svaka grupa istraži jednu od sljedećih tema: životne uvjete u izvorskoj vodi, živa bića u izvorskoj vodi, životne uvjete u zagađenim rijekama, živa bića u zagađenim rijekama i pročišćavanje otpadnih voda. Svaka grupa neka prvo istraži svoju temu, zatim neka grupa 1 i grupa 2 usporede svoje podatke, a grupa 3 i 4 svoje. Nakon toga neka se zamijene pa usporede podatke na ovaj način: živa bića u izvorskoj vodi i živa bića u zagađenoj vodi, životni uvjeti u zagađenoj vodi i u izvorskoj vodi. Potaknite ih da pronađu odgovore i na ova pitanja: Što su bioindikatori? Na koji način zagađenje mijenja životne uvjete? Kako te promjene utječu na živa bića? Možete im pokazati ili pripremiti i kratke pokuse kako bi osvijestili štetan utjecaj zagađivača na živa bića mijenjanjem životnih uvjeta (npr. Utjecaj deterdženta na površinsku napetost (upute za provedbu pokusa možete pronaći na poveznici, Utjecaj cvjetanja vode na prolazak svjetlosti u dublje dijelove vode (možete upotrijebiti različite mase papra koje ćete staviti na površinu vode u barem tri staklene čaše od 250 ml a zatim ćete ručnom svjetiljkom posvijetliti u svaku čašu i promatrati te subjektivno odrediti koliko uspješno svjetlost prolazi kroz sloj papra). Zatim, promjenu ph vrijednosti pod utjecajem otpadnih voda (priredite otopine šampona, sapuna, paste za zube, deterdženta za rublje, sredstva za pranje pećnice, kupaonice i sl. U epruvete ulijte po 3 ml vode i izmjerite pH, zatim dodajte kap po kap različite otopine i pratite promjene ph - preporuka je da koristite univerzalni indikator papir. Potaknite ih da osmisle proizvode koji će biti “prijatelji živih bića u vodi” tako što će opisati njihova idealna svojstva metodom vruće olovke. Ukoliko procijenite da će učenicima biti zanimljivo, možete ih potaknuti i da dizajniraju ambalažu u kojoj bi predstavljali svoje proizvode na tržištu, a možete organizirati i izložbu uz biranje najuspješnijeg dizajna prema kriterijima koje će predložiti učenici. Peta grupa će na kraju predstaviti pročišćavanje voda kako bi osvijestili činjenicu da u nedostatku idealnih proizvoda štetne posljedice zagađenja možemo umanjiti pročišćavanjem voda. Raspravite o pronađenim informacijama, potaknite učenike na izražavanje svojih stavova i davanje prijedloga za poboljšanje životne zajednice.
Podatke o onečišćenju i zaštiti voda možete pronaći na sljedećoj poveznici. Učenicima možete pripremiti isječke iz navedenog rada kako biste im olakšali prikupljanje podataka. Rezultate mogu prikazati kao prezentaciju u alatu Canva i predstaviti ostalim grupama. Nakon svake prezentacije potaknite raspravu o prikazanim rezultatima. Na kraju izradite plan osvještavanja stanovništva o važnosti odlaganja i recikliranja otpada. To može biti i u obliku letaka, a primjerak objavite i na mrežnoj stranici škole.

Postupci potpore

Naslov aktivnosti uputno je napisati na ploči, a zatim slijedom bilježiti nazive aktivnosti, zadatke, rješenja i na kraju zaključke i prijedloge dobivene provedenim istraživanjima. Tako oblikovane podatke potrebno je pohraniti kako bi se učenici po potrebi mogli služiti nacrtom provedbe istraživanja ili nekim podatcima koje su tijekom izvođenja aktivnosti dobili.
Ukoliko je u razredu učenik s oštećenjima vida, potrebno je osigurati zvučni opis prezentiranih fotografija. Za sudjelovanje u raspravi o problemu odlaganja otpada možete učenicima (s intelektualnim teškoćama, s jezično-govornim glasovnim teškoćama, teškoćama iz spektra autizma) prirediti slike temeljem kojih mogu postavljati pitanja ili pitanja po kojima se mogu pripremiti za raspravu. Za učenike kojima je potrebno, grafički oblikujte tekst anegdote (povećan font, pojačan tisak, povećani razmaci) te im ga predajte kao uručak.
Za rad u grupi predvidite konkretiziran zadatak za učenika s teškoćom pri čemu je poželjno dati konkretne poveznice, sažetke sadržaja s tih poveznica koje ćete grafički oblikovati za one učenike kojima je to potrebno (s jezično-govornim glasovnim teškoćama, s intelektualnim teškoćama, s oštećenjima vida) te plan/smjernice slijeda za istraživačku aktivnost. Za učenika unutar grupe možete predvidjeti i rad u paru.
Pitanja za koje će učenici tijekom istraživanja tražiti odgovore poželjno je istaknuti da ih mogu pročitati svi učenici u razredu ili ih napisati na predlošku i uručiti učenicima (primjerice s intelektualnim teškoćama, s teškoćama pažnje i koncentracije).
Ukoliko provodite pokuse poželjno je slijedom ispisati: naziv i svrhu pokusa, korake izvođenja i zaključke dobivene pokusom, što je posebno važno za učenike s intelektualnim teškoćama.
Za završnu raspravu kao i za izradu plana učenicima po potrebi možete dati pitanja koja će im pomoći u pripremi za uključivanje u aktivnost.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

S učenicima možete istražiti životne uvjete u rijeci ili nekoj drugoj kopnenoj vodi u blizini škole. Pažljivo promatrajte vodu i s učenicima raspravite je li vidljivo zagađenje. Potaknite učenike na razmišljanje o zagađenosti vode te njihovom prijedlogu o načinu aktiviranja zajednice na čišćenje promatrane zagađene vode.

Pripremite za učenike video koji prikazuje probleme s kojima se suočavaju stanovnici nekih afričkih država u kojima žene i djeca svakodnevno moraju pješačiti i nekoliko kilometara kako bi došli do izvora vode i da bi preživjeli još jedan dan (prijedlog videa na poveznici. U videu djevojčica u svojstvu naratora govori o njenoj svakodnevnoj teškoj potrazi za mutnom vodom iz rijeke udaljene više od 4 kilometra. Uspoređuje svoj život sa životima njenih vršnjakinja u razvijenim zemljama koje imaju pristup vodi, mogu piti vodu iz boce, mogu se kupati i normalno oprati zube. Video govori o velikim razlikama u razvijenim i nerazvijenim državama i o nedostatku volje da se svima u svijetu omogući pravo na pitku vodu.
Tijekom gledanja videa postavite učenicima pitanja (možete koristiti digitalni alat za izradu interaktivnih materijala EDpuzzle: Opišite koliko je vremena potrebno svakodnevno da djevojčica prikupi vodu za svoju obitelj? Kako to utječe na njezino školovanje i slobodno vrijeme? Zašto je važno da svi imamo pristup vodi? Djevojčica se u jednom dijelu obraća vama, njezinim vršnjacima. Kakav je vaš odnos prema potrošnji vode? Trošite li vodu racionalno? (pranje zubi, kupanje u kadi umjesto tuširanja, pranje posuđa, zalijevanje vrta i drugo)...
Raspravite s učenicima kakav je njihov stav prema nekim zajednicama koje umjesto da ulažu u vodovodnu mrežu i pristup vodi svakog pojedinca, ulažu novce u naoružanje, pogotovo u afričkim zemljama.
U nastavku pripremite učenike za rad u skupinama. Tema rada u skupinama vezana je uz pitanje: Do koje mjere Hrvatska kontrolira zalihe vode u našoj zemlji na primjeru 4 velike rijeke koje svojim dijelom protiču kroz Hrvatsku? Učenike podijelite u četiri skupine pri čemu svaka skupina na provjerenim internetskim stranicama istražuje jednu rijeku koja prolazi kroz Hrvatsku. Za primjer možete navesti Savu, Dravu, Dunav, Neretvu, a ovisno o veličini razreda moguće je dodati još neke rijeke: Una, Sutla, Mura). Pripremite im slijepu kartu Europe s granicama država, u koju učenici ucrtavaju tok rijeke koju istražuju od njenog izvora do ušća. Učenici dodatno istražuju i upisuju na slijepoj karti: kolika je ukupna duljina rijeke, kolika je duljina navedene rijeke u Hrvatskoj, učenici imenuju države kroz koje rijeka prolazi i koje uz Hrvatsku imaju pravo na korištenje resursa navedene rijeke. Rezultate istraživanja upisuju na prazna mjesta na slijepoj karti. Učenici predstavljaju rezultate ostalim grupama. Raspravite s učenicima navedenu problematiku postavljajući im pitanja: Koje sve zemlje imaju pravo na korištenje resursa rijeke X? Što možemo učiniti ako Italija ili Slovenija odluče sagraditi HE na navedenim rijekama ili ih u nekoj mjeri iskoristiti za navodnjavanje? Postoji li scenarij u kojem bi na taj način i Hrvatska ostala bez zaliha pitke vode? Kako Hrvatska koristi granične rijeke i možemo li ih mi koristiti za navodnjavanje? Trebamo li o toj problematici razgovarati sa zemljama s kojima dijelimo rijeke i primijeniti kreativna rješenja. Predložite na koji način održivo upravljati navedenim rijekama.
U nastavku provedite diskusiju o tome što je sve potrebno za navodnjavanje te koje od navedenih rijeka možemo iskoristiti za navodnjavanje u Hrvatskoj. Postavite učenicima zadatak da istraže postoje li tvrtke u Hrvatskoj koje se bave izradom materijala i sredstava za navodnjavanje. Postavite učenicima pitanje: Što mislite zašto se u Hrvatskoj navodnjava samo 0.8 % obradivih površina i prepoznaju li oni posao vezan uz navodnjavanje kao jedan od poslova budućnosti? Osmislite plan za navodnjavanje polja u vašem zavičaju.
Na kraju pripremite učenicima pitanje u digitanom alatu Mentimeter (Navedite jednu mjeru za održivo gospodarenje rijekama) te nakon što učenici odgovore, komentirajte nekoliko odgovora metodom razgovora s ostalim učenicima.

Postupci potpore

Na ploči je uputno zapisati naslov aktivnosti, zatim istraživačko pitanje, oblik i slijed istraživačkih aktivnosti i zadataka, nalaze istraživačkog rada te izvedene zaključke i prijedloge dobivene provedenim istraživanjima. Tako oblikovane podatke potrebno je pohraniti kako bi se učenici po potrebi mogli služiti nacrtom provedbe istraživanja ili nekim podacima koje su tijekom izvođenja aktivnosti dobili.
Učenike možete uputiti na konkretne poveznice u svim etapama istraživačkih aktivnosti, po potrebi im prirediti uručak s grafički oblikovanim sažetkom ili im omogućiti rad u paru (učenici s intelektualnim teškoćama, oštećenjima vida, teškoćama pažnje i koncentracije).
Nastojte učeniku zadati jedan konkretan zadatak od postavljenih, ovisno o njegovim sposobnostima i ograničenjima. Nekim učenicima možete ponuditi uvećani dio zemljopisne karte na kojem će lakše uočiti pojavu koju istražuju (npr. za učenike s oštećenjima vida, s intelektualnim teškoćama, teškoćama pažnje i koncentracije). Možete dati malu zemljopisnu kartu s pojačano obilježenim granicama republike Hrvatske, pojačanim tokom rijeke ili drugim obilježjima koja su učeniku važana za uočavanje podatka i njegovo unošenje u slijepu kartu. Za istraživanje jednog zadatka učenicima kojima je potrebno osigurajte rad u paru (primjerice učeniku s motoričkim oštećenjima, oštećenjima vida, s intelektualnim teškoćama).
Za aktivnost istraživanja tvrtki u Hrvatskoj koje se bave izradom materijala i sredstava za navodnjavanje učenicima dajte određene poveznice ili sažete ključne informacije o djelatnostima takvih tvrtki s pridruženim poveznicama (važno za učenike s intelektualnim teškoćama, teškoćama iz spektra autizma, teškoćama čitanja, teškoćama pažnje i koncentracije). Za izradu plana navodnjavanja u zavičaju učenicima je potrebno dati ključne smjernice (posebice važno za učenike s intelektualnim teškoćama).
U završnom dijelu ponudite nekoliko fotografija iz kojih je vidljivo neodrživo gospodarenje rijekama kako bi se učenike potaklo na razmišljanje o mjerama održivog gospodarenja rijekama.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike na istraživanje rijeka koje izviru u Republici Hrvatskoj. Postoje li mjere njihove zaštite i kako će klimatske promjene utjecati na rijeke u Hrvatskoj (manja količina kiše i podizanje razine mora).