Uvod
Demokracija je politički poredak u kojem vlada većina, uz osiguranje prava manjine, te individualnih prava svakoga građanina.
Početci demokracije
Postavlja se pitanje tko su građani odnosno tko su "jednaki".
Grčka δημοκρατία (demokracija) je bila direktan oblik demokracije. To znači da su svi građani na skupštinama donosili odluke. Nisu birali predstavnike koji bi to radili umjesto njih. Držali su da su građani politički sposobni i moralni za donošenje odluka za njihov polis. Donose odluke i zakone od općeg interesa, odlučuju o porezu i sude. Javni službenici su birani ždrijebom i njihova se dužnost ne može ponavljati.
Razmisli kakva je demokracija u Republici Hrvatskoj - direktna ili predstavnička?
Grčka demokracija (δημοκρατία) bila je direktan oblik demokracije.
Direktna demokracija znači da su svi građani na skupštinama donosili odluke.
Nisu birali predstavnike koji bi to radili umjesto njih.
Držali su da su građani politički sposobni i moralni za donošenje odluka za njihov polis.
Građani donose odluke i zakone od općeg interesa, odlučuju o porezu i sude.
Javni službenici su birani ždrijebom i njihova se dužnost ne može ponavljati.
Postavlja se pitanje tko su građani odnosno tko su "jednaki".
- Razmisli kakva je demokracija u Republici Hrvatskoj - direktna ili predstavnička?
Atenska demokracija
Od osnivanja do 7. st. pr. Kr. Atenom je vladala aristokracija na čelu s kraljem. Nakon toga je aristokracija odabrala devetoricu arhonata koji su među sobom dijelili izvršnu, sudsku i vojnu vlast. Po isteku jednogodišnjeg mandata arhonti, bi ulazili u vijeće arhonata ili aeropag. Atena je tako postala aristokratska republika i oligarhija. Preostali građani Atene ulazili bi u narodnu skupštinu.
Od osnivanja do 7. st. pr. Kr. Atenom je vladala aristokracija s kraljem čelu.
Nakon tog vremena aristokracija je odabrala devetoricu arhonata.
- Arhonauti su među sobom dijelili izvršnu, sudsku i vojnu vlast.
- Po isteku jednogodišnjeg mandata arhonti bi ulazili u vijeće arhonata ili aeropag.
Atena je postala aristokratska republika i oligarhija.
Preostali građani Atene ulazili bi u narodnu skupštinu.
Dr. sc. Jelena Marohnić pojašnjava atensku demokraciju.
U videu dr. sc. Jelena Marohnić pojašnjava atensku demokraciju.
Iz njezinog izlaganja saznajemo:
Atenska demokracija ne može se smatrati idealom demokracije.
Poznati grčki mislioci nazivali su atensku demokraciju vladavinom rulje.
Nedostaci atenske demokracije bili su:
- nemogućnost odlučivanja važnih skupina koje su činile žene, robovi i trajno naseljeni stranci
- sudjelovanje u vlasti temeljem imovinskog statusa.
Prednosti atenske demokracije bile su:
- pružala je udio u vlasti najvećem sloju stanovnika
- bila je direktna demokracija
S vremenom je narod (demos) sve više tražio sudjelovanje u donošenju odluka. Drakon, arhont za zakonodavstvo, je 622. ili 621. g. pr. Kr. donio prvi atenski zakonik. Do tada su se zakoni prenosili usmeno. Zakoni su bili ispisani na drvenim pločama i bili su svima dostupni. Prema predaji, zakoni su bili iznimno strogi i za većinu zločina su predviđali smrtnu kaznu (npr. za krađu kupusa). Dio povjesničara sumnja da je Drakon zapravo postojao.
Narod (demos) je s vremenom tražio sudjelovanje u donošenju odluka.
Drakon, arhont za zakonodavstvo, je 622. ili 621. g. pr. Kr. donio prvi atenski zakonik.
Do tada su se zakoni prenosili usmeno.
Zakoni su bili ispisani na drvenim pločama i bili su svima dostupni.
Prema predaji, zakoni su bili iznimno strogi.
Za većinu zločina zakoni su predviđali smrtnu kaznu (npr. za krađu kupusa).
Dio povjesničara sumnja da je Drakon zapravo postojao.
Istraži primjere korištenja izraza drakonska kazna u suvremenom svijetu.
Istraži primjere korištenja izraza drakonska kazna u suvremenom svijetu.
Premda su njegove reforme propale Solon je upamćen kao atenski zakonodavac koji je udario prave temelje demokracije. Imovina je postala mjerilo za određivanje prava i obaveza. Građani su podijeljeni u četiri grupe. Viši status nosio je više prava (sudjelovanja u vlasti) i više obaveza (vojna služba i porezi). Uvedena je vladavina imućnih - timokracija. Svi građani (punoljetni Atenjani) ulazili su u narodnu skupštinu. Novo Vijeće četiri stotina predlagalo je zakone. Mandat u vijeću trajao je godinu dana. Najbogatiji su ulazili u aeropag koji je mogao poništiti odluke nižih skupština. Takvom reformom nijedna skupina nije bila zadovoljna
Solon je upamćen kao atenski zakonodavac koji je donio prave temelje demokracije.
Imovina je postala mjerilo za određivanje prava i obaveza.
Građani su podijeljeni u četiri grupe.
Viši status nosio je:
- više prava (sudjelovanja u vlasti)
- više obaveza (vojna služba i porezi).
Uvedena je vladavina imućnih - timokracija.
Svi građani (punoljetni Atenjani) ulazili su u narodnu skupštinu.
Novo Vijeće četiri stotina predlagalo je zakone.
Mandat u vijeću trajao je godinu dana. Najbogatiji su ulazili u aeropag.
Aeropag je mogao poništiti odluke nižih skupština.
Takvom reformom nijedna skupina nije bila zadovoljna.
Klisten je 508. g. pr. Kr. uveo nove zakone kojima je ujednačio prava Atenjana. Poluotok Atika podijeljen je na 10 okruga (fila) i svaki je okrug birao 50 zastupnika u Vijeće pet stotina. Vijećnici su birani bacanjem kocke. Svaki je građanin imao pravo biti biran i birati. Svi su bili jednaki pred zakonom.
Klisten je 508. g. pr. Kr. uveo nove zakone.
Novim zakonima Klisten je ujednačio prava Atenjana.
Poluotok Atika podijeljen je na 10 okruga (fila).
- Svaki je okrug birao 50 zastupnika u Vijeće pet stotina.
- Vijećnici su birani bacanjem kocke.
- Svaki je građanin imao pravo biti biran i birati.
- Svi su bili jednaki pred zakonom.
Vrednuj Solonove i Klistenove reforme. Koje ti se čine važnijima za razvoj demokracije? Zašto? Razmisli o vladavini bogatih i navedi moguće posljedice takve vlasti.
Vrednuj Solonove i Klistenove reforme.
- Koje ti se čine važnijima za razvoj demokracije? Zašto?
- Razmisli o vladavini bogatih i navedi moguće posljedice takve vlasti.
Atenska demokracija dosegnula je vrhunac u vrijeme Perikla (443. - 429. g. pr. Kr.). Uvidio je da snaga Atene ovisi o slobodnim Atenjanima koji su veslali na brodovima pa je uveo plaćanje za obavljanje državne službe i sudjelovanje u radu skupštine.
Tim činom omogućio je i najsiromašnijim građanima sudjelovanje u upravljanju državom. Arhonti i suci birani su i dalje kockom, a jedino su stratezi birani glasanjem. Kandidatura stratega nije bila ograničena brojem godina obnašanja službe.
Atenska demokracija je dosegnula vrhunac vrijeme Perikla (443. - 429. g. pr. Kr.).
Periklo je uvidio da snaga Atene ovisi o slobodnim Atenjanima koji su veslali na brodovima.
Uveo je plaćanje za
- obavljanje državne službe i
- sudjelovanje u radu skupštine.
Činom naplate omogućio je i najsiromašnijim građanima sudjelovanje u upravljanju državom:
- arhonti i suci birani su i dalje kockom.
- jedino su stratezi birani glasanjem.
Kandidatura stratega nije bila ograničena brojem godina obnašanja službe.
Ako nisi zainteresiran za politiku, to ne znači da politika nije zainteresirana za tebe.
- Komentiraj Periklovu izreku. Hoćeš li izaći na izbore kad navršiš 18 godina? Koje razloge za i protiv sudjelovanja u izborima možeš navesti?
U grafu su prikazani okvirni postotci populacije stanovnika u Ateni.
U skupinu meteka i robova uračunata su oba spola.
Prema podacima grafa izračunaj koliko je postotaka Atenjana imalo sva prava?
Prema grafičkim podacima strukture stanovništva Atene proizlazi slijedom:
- najveći udio u stanovništvu čine robovi 45%
- meteci (doseljenici u Atenu) sudjeluju u strukturi stanovništva s 24%
- građani čine 20% stanovništva
- najmanji je udio žena s 11%
Pitanje ravnopravnosti
Ocijeni ravnopravnost u Ateni na temelju videoisječka i podataka iz tablice.
U videu dr. sc. Jelena Marohnić govori o ravnopravnosti Atenjana.
Iz videa saznajemo:
Punopravni su bili odrasli muškarci koji su završili službeno državno školovanje.
Školovanje je podrazumijevalo pripremu za retoriku (sudstvo i politika) i vojsku.
Žene, robovi i stranci nisu mogli postati građani.
Za stjecanje statusa građanina isprva je bilo dovoljno da je jedan od roditelja Atenjanin.
Kasnije je za status građanina bilo potrebno da su oba roditelja Atenjani.
Žene su smatrane manje sposobne od muškaraca i nisu išle u školu.
Uloga žena se odnosila na vođenje kućanstva, rađanje i odgoj djece.
Žene su mogle imati veći utjecaj na vjerski život i postati svećenice.
Prava raspolaganja imovinom ženama su bila ograničena.
Demokracija danas i Hrvatska
- Komentiraj gornje prikaze demokratskih i "stvarno demokratskih" država. U čemu je razlika između tih "vrsta" demokracije?
- Što ti misliš o demokraciji? Što o demokraciji misle tvoji vršnjaci i tvoji roditelji/staratelji?
- Pročitaj dio istraživanja i prouči sljedeće grafikone.
Iz istraživanja građana/ki o politici, demokraciji, Gongu: U razgovorima pa i javnim izjavama često možemo čuti različita razmišljanja o tome koliko su građani/ke (ne)zadovoljni demokracijom i procesima odlučivanja te što misle o političkim strankama i o vlasti. Kvalitetne demokracije nema bez odgovornih građana koji su spremni aktivirati se i zalagati za rješavanje društvenih problema.
Cijelo istraživanje je dostupno na ovoj poveznici.
Iz istraživanja Građana/ki o politici, demokraciji, Gongu:
U razgovorima pa i javnim izjavama često možemo čuti različita razmišljanja o tome
- koliko su građani/ke (ne)zadovoljni demokracijom i
- procesima odlučivanja te
- što misle o političkim strankama i o vlasti.
Kvalitetne demokracije nema bez odgovornih građana koji su
- spremni aktivirati se i
- zalagati za rješavanje društvenih problema.
Cijelo istraživanje je dostupno na ovoj poveznici.
Analiza grafikona:
- Analiziraj postotke odgovora ispitanika na pitanje "U kojoj mjeri ste zadovoljni načinom na koji demokracija funkcionira u Hrvatskoj?". Je li većina ispitanika zadovoljna ili nije? Kakav je omjer između zadovoljnih i nezadovoljnih ispitanika?
- Kakvo je zadovoljstvo demokracijom ispitanika Hrvatske u odnosu na prosjek Europske unije?
Istraži.
Možeš li s navršenih 18 godina biti kandidat/kandidatkinja za Predsjednika/Predsjednicu Republike Hrvatske? Koje uvjete moraš zadovoljiti?