4.2. Oruđe ili oružje

Moći ću:

  • navesti predmete koje čovjek rabi kao oruđe i/ili oružje,

  • opisati izradu tipičnih oruđa i oružja.

Uvod

Oruđem se nazivaju predmeti koje je čovjek izradio za ručno obavljanje određenih poslova. Oruđa su i alati koje ljudi koriste za obradu zemlje ili za neku drugu djelatnost.

Oružje je predmet koji je izrađen u svrhu ubijanja, onemogućavanja ili razaranja. U kamenome dobu nastaju hladna oružja: prvo ona koja djeluju na blizinu, a potom i na daljinu.

Oruđem se nazivaju predmeti koje je čovjek izradio za ručno obavljanje određenih poslova.

Oruđa su i alati koje ljudi koriste za obradu zemlje ili za neku drugu djelatnost.

Oružje je predmet koji je izrađen u svrhu:

  • ubijanja
  • onemogućavanja
  • razaranja.

U kamenome dobu nastaju hladna oružja: prvo ona koja djeluju na blizinu, a potom i na daljinu.

Znanstvenici smatraju da su naši predci koristili kameno oruđe prije 2,5 milijuna godina. Izrađivali su ga udaranjem kamena o kamen.

Jedan takav predmet je pronađen u klancu Olduvai u Keniji, a star je 1,8 milijuna godina.

Promotri predmet od kamena. Je li mogao biti korišten kao oruđe i kao oružje?

Slika 1.

Oruđe iz klanca Olduvai

Oruđe iz klanca Olduvai

Znanstvenici smatraju da su naši predci koristili kameno oruđe prije 2,5 milijuna godina.

Kameno oruđe izrađivali su udaranjem kamena o kamen.

Jedan takav predmet je pronađen u klancu Olduvai u Keniji, a star je 1,8 milijuna godina.

Promotri predmet od kamena.

  • Je li mogao biti korišten kao oruđe i kao oružje?

Oruđe iz klanca Olduvai

Oruđe iz klanca Olduvai- četvrtasti komad sivog kamena oštrijih rubova.

Najstarija oruđa i oružja

Tijekom paleolitika predmeti od kamena su se izrađivali okresivanjem ili cijepanjem kamena pri čemu se čovjek služi kamenim čekićem. Dobiveni predmeti služe i kao oruđe i kao oružje.

Slika 2.

Izrada predmeta od kamena

Izrada predmeta od kamena, rekonstrukcija u Muzeju krapinskih neandertalaca.

Izrada predmeta od kamena
Slika 3.

Izrada sječiva/strugala

Izrada predmeta koji služi kao sječivo i kao strugalo.

Izrada sječiva/strugala
Slika 4.

Obrada kosti

Uporaba sječiva za obradu kosti.

Obrada kosti
Slika 5.

Obrada životinjske kože

Obrada životinjske kože.

Obrada životinjske kože
1/5

Tijekom paleolitika predmeti od kamena su se izrađivali

  • okresivanjem
  • cijepanjem kamena.

Pri izradi kamenih predmeta čovjek se služio kamenim čekićem.

Dobiveni predmeti služe i kao oruđe i kao oružje.

Izrada predmeta od kamena, rekonstrukcija u Muzeju krapinskih neandertalaca.

Izrada predmeta od kamena. Obrada predmeta od kamena obavljala se pomoću drugog kamena.

Izrada predmeta koji služi kao sječivo i kao strugalo.

Izrada sječiva/strugala. Obrada tankog trokutastog kamena/sječiva pomoću drugog valjkastog kamena.

Uporaba sječiva za obradu kosti.

Obrada kosti pomoću kamenog sječiva. Sječivo je komad manjeg, tankog kamena oštrijih rubova.

Obrada životinjske kože

Obrada životinjske kože. Prikazano je kako čovjek zubima dere komad kože koji drži u rukama.
1/5

Što sve djeluje na daljinu?

Plosnati, trokutasto izrađen komad kamena nazubljenih rubova.

Vrh strelice

Prikazan je naoštreni vrh kamene strelica koji se mogao nasaditi na drveni nosač.

Luk i strijela su najvažniji izum iz mezolitika.

Slika 6.

Koplje

Koplje

Ovo je najstarije sačuvano drveno koplje čija starost je procijenjena na 420 000 godina. Zašto ne nalazimo više sačuvanih koplja iz prapovijesti?

Slika 7.

Harpuni iz mezolitika

Harpuni iz mezolitika

Harpuni, udice i osti bile su potrebne za ribolov zbog kojeg je čovjek bio u stanju pribaviti veće količine hrane.

Koplje

Koplje

Ovo je najstarije sačuvano drveno koplje.

Starost koplja je procijenjena na 420 000 godina.

Zašto ne nalazimo više sačuvanih koplja iz prapovijesti?

Harpuni iz mezolitika

Harpuni iz mezolitika

Harpuni, udice i osti bile su potrebne za ribolov.

Ribolovom je čovjek bio u stanju pribaviti veće količine hrane.

U knjizi "Povijest izuma od kotača do računala" Edward De Bono piše:

Čovjeka često opisuju kao životinju koja se umije služiti alatom. Alat je samo usavršavanje i pojačavanje čovjekove sposobnosti pomoću koje može postići da zemlja radi za njega u područuju agrikulture i da mu proizvodi potrebnu hranu, umjesto da hoda naokolo tražeći hranu kao što to čine životinje. Služeći se alatom, čovjek može ubijati životinje koje bi inače pojele njega, a također može životinje ubijati za hranu. Pomoću alata čovjek može ubijati životinje iz daljine. Te bi životinje inače pobjegle pred njim. Pomoću alata čovjek se može boriti s drugim ljudima, koji se također služe alatom da se bore protiv njega.

Iz knjige "Povijest izuma od kotača do računala" Edwarda De Bono saznajemo u čemu je alat važan za čovjeka:

Čovjeka često opisuju kao životinju koja se umije služiti alatom.

Alat usavršava i pojačava sposobnosti čovjeka pomoću kojih može  

  • obrađivati zemlju i na njoj proizvoditi hranu
  • ubijati životinje koje bi inače pojele njega
  • ubijati životinje za hranu
  • ubijati iz daljine životinje koje bi pred njim pobjegle
  • ući u boru s drugim ljudima koji se bore protiv njega.

Čovjek koji ima alate ne mora uokolo tražiti hranu kao što to čine životinje.

Slažeš li se s autorovim stavovima o važnosti alata u životu čovjeka? Obrazloži.

Razmisli koji su se još predmeti mogli iskoristiti kao hladno oružje, a čovjeku su bili dostupni u bližem okolišu.

Razmisli koje su još predmete iz bližeg okoliša ljudi mogli iskoristiti kao hladno oružje?

Promjene u neolitiku

Usporedi paleolitičko i neolitičko oruđe i oružje.

ostaci različito oblikovanih komada kamena. Neki su pravokutnog oblika, neki ovalnog, neki polukružnog oblika. Svaki kamen je brušenjem izglađen.
Vidimo ovalne komade kamena obrađene na način da je kamen prema vrhu sužen, a uokolo pojedine površine izglačane da se dobiju oštriji rubovi.

Promotri predmete nastale u neolitiku: kakve su njihove površine? Kako su obrađene? 

U neolitiku brušenjem, glačanjem i bušenjem nastaju nove vrste oruđa i oružja: dlijeta, klinovi, plosnate sjekire, sjekire nasađene na držalo. Budući da su im oštrice bile zaglađene, ove nove sjekire bile su djelotvornije i opasnije.

Promotri predmete nastale u neolitiku:

1. Kakve su površine predmeta?

2. Kako su obrađene? 

U neolitiku brušenjem, glačanjem i bušenjem nastaju nove vrste oruđa i oružja:

  • dlijeta
  • klinovi
  • plosnate sjekre
  • sjekire nasađene na držalo

Nove sjekire bile su djelotvornije i opasnije jer su im oštrice bile zaglađene.

Izrada vučedolske motike

Za obradu zemlje ljudi su se domišljali različitim alatima.

Kuke, motike i grablje izrađivale su se od rogova životinja i od drveta, ali takvi predmeti nisu sačuvani. 

Prutena motika izrađena u obliku slova L . Na kraćem kraku je čvrstim konopcem učvršćen i omotan komad kamena, a duži krak služi kao držalo.

Motika

Drvena motika u obliku slova L kojeg čine jedan deblji kraći komad i duži tanji. Na kraćem kraku je čvrstim konopcem učvršćen i omotan komad kamena, a duži krak služi kao držalo.

Pogledaj videoisječak i odgovori na pitanja.

Video 1.

Vučedolska motika

Vučedolska motika
0

Od koliko elemenata se sastoji motika iz videoisječka? Je li njezina izrada komplicirana? Obrazloži. Za što se može koristiti? 

1. Od koliko elemenata se sastoji motika iz videoisječka?

2. Je li njezina izrada komplicirana? Obrazloži.

3. Za što se može koristiti? 

Uporaba metala

Obrada zemlje kamenim oruđem bila je jako teška pa su ljudi u prirodi tražili druge materijale ne bi li poljoprivrednu proizvodnju učinili efikasnijom i lakšom. Revolucionarnu promjenu u životima ljudi iz prapovijesti unijela je upotreba metala jer metal nije unaprijedio samo poljoprivredu nego sve aspekte ljudskoga života. Od metala se izrađuju nova oruđa i oružja za svakodnevnu uporabu, ali izrađuje se i nakit, posuđe te raznoliki umjetnički predmeti. Čovjek isprva koristi bakar, potom broncu i naposljetku željezo

Revolucionarnu promjenu u životima ljudi iz prapovijesti unijela je upotreba metala.

Od metala se izrađuju nova oruđa i oružja za svakodnevnu uporabu.

Čovjek isprva koristi bakar, potom broncu i naposljetku željezo

Slika 8.

Izrada brončanih predmeta

Izrada brončanih predmeta

Promotri sliku. U kojem je agregatnom stanju bronca koju koriste ljudi sa slike? Kako su je doveli u to agregatno stanje? Kako se dobiva bronca?

Izrada brončanih predmeta

Izrada brončanih predmeta. Prikazan je čovjek koji u ruci drži dugački držač s pričvršćenom posudom na kraju iz koje izlijeva rastaljenu kovinu u kalup. Sa strane mu pomaže još dvoje ljudi. U pozadini se vide drvene kuće na platoima iznad vode. Platoe drže stupvi zabijeni u dno.

Promotri sliku i odgovori na pitanja.

1. U kojem je agregatnom stanju bronca koju koriste ljudi sa slike?

2. Kako su je doveli u to agregatno stanje?

3. Kako se dobiva bronca?

Mač izrađen od bkra. Sastoji se od držaća i sjećiva. Držać je oblikovan kao lik čovjeka uzdignutih ruku i raširenih nogu. Između nogu izlazi sjećivo koje po sredini ima sa svake strane uzdignutu, izoštrenu brazdu.

Brončani mač

Mač izrađen od bakra.

Bakar zbog svoje savitljivosti nema dovoljnu čvrstoću i otpornost na udarce pa se kvalitetnije oružje izrađuje od bronce. Osim mačeva i noževa, od bronce se izrađuju štitovi i kacige. Ti predmeti omogućuju bolju obranu, a čvrstoća oštrica daje prednost onim narodima koji izrađuju brončano oružje. 

Razmisli kako pojava brončanog oružja utječe na ratnu taktiku. Promotri dršku noža. Koji dio ljudskog tijela je na njoj prikazan? 

Promotri dršku noža.

  • Koji dio ljudskog tijela je prikazan na dršci? 

Poljoprivredna proizvodnja značajno je unaprijeđena uporabom oruđa izrađenog od bronce. Ljudi su uspjeli izraditi kvalitetnije plugove kojima su lakše i bolje obrađivali zemlju. Od bronce su se izrađivale lopate, grablje, sjekire i srpovi. Proizvedene količine poljoprivrednih proizvoda su se povećale što je imalo značajne posljedice na društvo u cjelini. Veće količine hrane značile su porast broja stanovnika, ali i mogućnost da se viškovi proizvoda razmijenjuju. Posljedično, došlo je do jačeg razvoja trgovine

Iz brončanog doba pronađeni su brojni primjerci finoga nakita. Izrađivale su se narukvice, ogrlice, prstenje i kopče. Upravo su kopče (fibule) karakteristika  brončanog doba. One su služile umjesto dugmadi i omogućile su zakopčavanje, na primjer ogrtača.  

Slika 9.

Liburnska fibula

Liburnska fibula

Kopča izrađena od tanke brončane žice.

Potraži skrivene riječi.

olduvai       ručna sjekira       luk i strijela       motika       koplje       harpun       grablje       mač

Kviz ponavljanja

Odaberi točno.

Od kojeg materijala se nisu izrađivala prva oruđa i oružja?

Odaberi točno.

Koja tehnika obrade kamena se ne koristi u neolitiku?

Odaberi točno.

Koplje i luk i strijela su hladno oružje na daljinu.

Odaberi točno.

Za izradu predmeta od kamena nije bilo nužno poznavanje stijena različitih tvrdoća.

Dopuni.

Tijekom metalnog doba, za izradu oruđa i oružja, čovjek koristi bakar, 

, i 
.

1/5

Odaberi točan odgovor.

Od kojeg materijala se nisu izrađivala prva oruđa i oružja?

Odaberi točan odgovor.

Koja tehnika obrade kamena se ne koristi u neolitiku?

Odaberi pravilno.

Koplje i luk i strijela su hladno oružje na daljinu.

Odaberi pravilno.

Za izradu predmeta od kamena nije bilo nužno poznavanje stijena različitih tvrdoća.

Dopuni.

Tijekom metalnog doba, za izradu oruđa i oružja, čovjek koristi bakar, 

, i 
.  (navedi dvije kovine)

1/5

Za znatiželjne

Tutankamon, posmrtna maska

Istraži kako je u grobnici faraona Tutankamona završio bodež s oštricom od željeza. Na zidovima njegove grobnice zapisani su stihovi o daru s neba. Znanstvenici to povezuju s pričom o bodežu. Istraži!