Nakon dugih godina građanskih ratova Rimljani su čeznuli za mirom. Oktavijanov je dolazak na vlast označio novo razdoblje u povijesti rimske države. Cjelokupnim promjenama provedenim nakon građanskih ratova ukinuta je Republika i stvoren je novi državni ustroj – Rimsko Carstvo.

Nakon dugih godina građanskih ratova Rimljani su čeznuli za mirom.

Oktavijanov je dolazak na vlast označio novo razdoblje u povijesti rimske države.

Cjelokupnim promjenama provedenim nakon građanskih ratova

• ukinuta je Republika 
• stvoren je novi državni ustroj – Rimsko Carstvo.

Poučen iskustvima iz rimske prošlosti, August je odbio naslov diktatora i sačuvao sve republikanske ustanove: Narodnu skupštinu, Senat i konzule. Tako je republika prividno još postojala, ali zapravo je August vladao samostalno. Uzeo je počasni naslov princeps senatus – prvak senata. U vrijeme Republike bio je to najstariji ili najugledniji senator. Time je Oktavijan isticao da je prvi među jednakima. Zapravo je nadzirao senat, određivao je tko će biti izabran za neku državnu službu, a i sam je obnašao više dužnosti istodobno. Nadzirao je riznicu i vojsku, a vršio je i svećeničke dužnosti. Ubijenog poočima Cezara proglasio je božanstvom. To je bio prvi slučaj da jedan vladar Rima postane božanstvom. Augustov su način upravljanja zadržali i sljedeći vladari. Prema njemu se danas prvo razdoblje Rimskoga Carstva naziva principatom.

Poučen iskustvima iz rimske prošlosti August je odbio naslov diktatora.

Sačuvao sve republikanske ustanove: Narodnu skupštinu, Senat i konzule.

Republika prividno postojala, ali zapravo je August vladao samostalno.

August je uzeo je počasni naslov princeps senatus – prvak senata. U vrijeme Republike bio je to najstariji ili najugledniji senator. Time je Oktavijan isticao da je prvi među jednakima. Zapravo je

• nadzirao senat
• određivao je tko će biti izabran za neku državnu službu
• sam je obnašao više dužnosti istodobno.
• nadzirao je riznicu i vojsku
• vršio je i svećeničke dužnosti.

Ubijenog poočima Cezara proglasio je božanstvom. To je bio prvi slučaj da jedan vladar Rima postane božanstvom.

Augustov su način upravljanja zadržali i sljedeći vladari.

Prema njemu se danas prvo razdoblje Rimskoga Carstva naziva principatom.

August je nastojao ojačati rimsku državu. Prestanak građanskih ratova omogućio je nesmetani gospodarski razvitak Rima i pokrajina. U nekoliko vojnih pohoda proširene su i učvršćene granice rimske države. Stvorene su nove pokrajine, ali se ubrzo odustalo od daljnjih osvajanja. Budući da su prestali sukobi i ratovi, ukupan je broj vojnika smanjen na oko 150 000.

Rimljani su prihvatili Rajnu i Dunav kao prirodne i lako obranjive granice. Uz njih su podigli utvrđenu granicu – limes. Sustav promatračnica, utvrda i vojnih logora zaustavljao je napade barbarskih naroda. Ondje gdje se limes nije mogao osloniti na prirodnu zapreku Rimljani su granicu ojačavali zidanim bedemima ili opkopima s nasipima i palisadama.

August je nastojao ojačati rimsku državu.

Građanski ratovi su prestali.

Omogućen je nesmetani gospodarski razvitak Rima i pokrajina.

U nekoliko vojnih pohoda proširene su i učvršćene granice rimske države.

Stvorene su nove pokrajine.

Ubrzo se odustalo od daljnjih osvajanja.

Prestankom sukoba i ratova, ukupan je broj vojnika smanjen na oko 150 000.

Rimljani su prihvatili Rajnu i Dunav kao prirodne i lako obranjive granice.

Uz njih su podigli utvrđenu granicu – limes .

Sustav promatračnica, utvrda i vojnih logora zaustavljao je napade barbarskih naroda.

Gdje nije bilo prirodnih granica Rimljani su granicu ojačavali

• zidanim bedemima 
  
• opkopima s nasipima i palisadama .

U Augustovo doba nastala je nova provincija – Germanija. To je bio teritorij između Labe i Rajne. Germanija je od samog početka bila vrlo nemirna. Rimska vojska pod zapovjedništvom Kvintilija Vara ušla je preduboko u germanski teritorij, Germani su ih opkolili pri čemu su izginule sve tri rimske legije, a sam Kvintilije počinio je samoubojstvo. Kada je August čuo za to, bio je toliko zaprepašten da se prestao šišati i brijati, obukao je žalobnu odjeću te je katkada udarao glavom o vrata vičući: "Kvintilije Var, vrati mi moje legije!"

Objasni Augustovu reakciju.

U Augustovo doba nastala je nova provincija – Germanija.

To je bio teritorij između Labe i Rajne.

Germanija je od samog početka bila vrlo nemirna.

• Rimska vojska pod zapovjedništvom Kvintilija Vara ušla je preduboko u germanski teritorij.
• Germani su opkolili Rimsku vojskupri čemu su izginule sve tri rimske legije.
• Sam Kvintilije počinio je samoubojstvo.

Kada je August čuo za to, bio je toliko zaprepašten da se prestao šišati i brijati.

Obukao je žalobnu odjeću te je katkada udarao glavom o vrata vičući: "Kvintilije Var, vrati mi moje legije!"

•  Objasni Augustovu reakciju.

Vladavina Oktavijana Augusta označila je kraj unutrašnjim ratovima i neredima u rimskoj državi. Nastupio je mir i red, promet je opet neometano tekao kopnenim i morskim putovima. Gospodarstvo je napredovalo. Zbog toga se govorilo da vlada „rimski mir“. Opći napredak utjecao je na suvremenike da razdoblje Augustove vladavine prozovu zlatnim dobom. Zbog svojih iznimnih zasluga, August je nakon smrti proglašen i bogom.

Vladavina Oktavijana Augusta označila je kraj

• unutrašnjim ratovima
• neredima u rimskoj državi.

Nastupio je mir i red.

• Promet je opet neometano tekao kopnenim i morskim putovima.
• Gospodarstvo je napredovalo.
• Zbog toga se govorilo da vlada „rimski mir“.

Zbog općeg napredka suvremenici su razdoblje Augustove vladavine prozovali zlatnim dobom.

Zbog svojih je iznimnih zasluga August nakon smrti proglašen i bogom.

August je zakonima koji su uvedeni nastojao obnoviti tradicionalne građanske vrijednosti i obiteljski život. Tako su uvedeni zakoni protiv preljuba, luksuza, lijenosti i poroka. Kako bi smirio pobune u državi dodijelio je građansko pravo bogatijim stanovnicima provincija, a ograničio je i samovolju namjesnika u provincijama. Gradsku sirotinju umirio je dijeljenjem besplatnog žita svaki mjesec. Često je organizirao raskošne i skupe gladijatorske igre. Rimski je narod trebalo nahraniti i zabaviti kako ne bi došlo do pobune. Takvu politiku nazivamo politikom "kruha i igara".

August je zakonima koji su uvedeni nastojao obnoviti

• tradicionalne građanske vrijednosti 
• obiteljski život.

Uvedeni zakoni protiv preljuba, luksuza, lijenosti i poroka.

Kako bi smirio pobune u državi dodijelio je građansko pravo bogatijim stanovnicima provincija.

Ograničio je i samovolju namjesnika u provincijama.

Gradsku sirotinju umirio je dijeljenjem besplatnog žita svaki mjesec.

Često je organizirao raskošne i skupe gladijatorske igre.

Rimski je narod trebalo nahraniti i zabaviti kako ne bi došlo do pobune.

Takvu politiku nazivamo politikom "kruha i igara".

Uz njega su muze Klio (povijest) i Melpomena (tragedija). Pjesnik Vergilije napisao je ep Eneida. Glavni lik epa je Eneja, jedan od junaka Trojanskog rata. Poslije rata lutao je morem, došao u Lacij i ondje osnovao državu. Njegovi potomci Romul i Rem utemeljili su grad Rim.

Uz njega su muze Klio (povijest) i Melpomena (tragedija).

Pjesnik Vergilije napisao je ep Eneida.

Glavni lik epa je Eneja, jedan od junaka Trojanskog rata.

Poslije rata lutao je morem, došao u Lacij i ondje osnovao državu.

Eneidini potomci Romul i Rem utemeljili su grad Rim.

Gospodarski razvoj i stabilne političke prilike omogućili su i procvat umjetnosti. U doba "rimskoga mira" rimska kultura i latinski jezik širili su se Carstvom. Taj se proces naziva romanizacija. Započela je gradnja mnogih javnih zgrada i hramova. Najveći rimski pisci djelovali su upravo u to doba i za Augusta su govorili da je zatekao Rim u opekama, a ostavio ga u mramoru.

Gospodarski razvoj i stabilne političke prilike omogućili su i procvat umjetnosti.

• U doba "rimskoga mira" rimska kultura i latinski jezik širili su se Carstvom. Taj se proces naziva romanizacija.
• Započela je gradnja mnogih javnih zgrada i hramova.
• Najveći rimski pisci djelovali su upravo u to doba.
• Za Augusta su govorili da je zatekao Rim u opekama, a ostavio ga u mramoru.