Uvod
Kršćanstvo je svojim djelovanjem utemeljio židovski propovjednik Isus Krist. Njegovo djelovanje i život opisani su u Novome zavjetu.
Kršćanstvo je u naše vrijeme najraširenija vjera u svijetu.
Isus Krist je utemeljio kršćanstvo.
Djelovanje i život Isusa Krista opisani su u Novome zavjetu.
Kršćanstvo je danas najraširenija vjera u svijetu.
Isusovo djelovanje
Isus kao povijesna osoba?
Znanstvenici se slažu da je Isus bio povijesna osoba. U današnje vrijeme mnogi se bave proučavanjem njegova života na temelju dostupnih povijesnih izvora. To znači da se traže dokazi o Isusu u djelima drugih pisaca, a ne samo u Bibliji. Proučavaju se običaji vremena i prostora u kojem je Isus živio, uspoređuju se pisani, materijalni i drugi izvori.
- Promotri izgled čovjeka na slici: je li sličan prikazima Isusa koje možemo vidjeti u crkvama? Je li moguće ustanoviti kako je Isus izgledao? Obrazloži svoj odgovor.
Znanstvenici se slažu da je Isus bio povijesna osoba.
U današnje vrijeme mnogi se bave proučavanjem Isusova života.
Za proučavanje Isusova života koriste se povijesni izvori:
- traže se dokazi o Isusu u djelima drugih pisaca, a ne samo u Bibliji
- proučavaju se običaji vremena i prostora u kojem je Isus živio
- uspoređuju se pisani, materijalni i drugi izvori.
Promotri izgled čovjeka na slici:
1. Je li sličan prikazima Isusa koje možemo vidjeti u crkvama?
2. Je moguće ustanoviti kako je Isus izgledao?
- Obrazloži svoj odgovor.
Kome se obraća kršćansko učenje?
Djelovanje apostola i početci kršćanstva
Među apostolima se ističu Petar i Pavao. Njihovo je djelovanje u Rimskome Carstvu izazvalo reakciju rimskih vlasti pa su počeli prvi progoni kršćana.
Pročitaj/poslušaj izvor.
Marko Medved i Franjo Šiljeg u članku O vjerskoj toleranciji u prvim stoljećima kršćanstva pišu:
U prvome stoljeću kršćanstvo se počelo naglo širiti, posebice na teritoriju Rimskoga Carstva. Osim poganskih kultova neprijateljstvo prema kršćanima pokazivali su i Židovi koji svojim nisu mogli oprostiti napuštanje Mojsijeve religije. Rimska vlast nije dopuštala da novi kultovi ugroze rimsku stegu i javno dobro. Jedan od glavnih problema bio je taj što su se kršćani protivili priznanju cara kao vrhovnoga čelnika svoje religije što je bila praksa svih poganskih kultova.
- Što je zajedničko Židovima i rimskim vlastima u odnosu prema kršćanima?
Iz članka Marka Medveda i Franje Šiljega "O vjerskoj toleranciji u prvim stoljećima kršćanstva" saznajemo neke činjenice.
U prvome stoljeću kršćanstvo se počelo naglo širiti.
Posebice se brzo širilo na teritoriju Rimskoga Carstva.
Neprijateljstvo prema kršćanima pokazivali su poganski kultovi i Židovi.
Židovi svojim judeokršćanima nisu mogli oprostiti napuštanje Mojsijeve religije.
Rimska vlast nije dopuštala da novi kultovi ugroze rimsku stegu i javno dobro.
Od glavnih problema za rimsku vlast bio je odnos kršćana prema caru.
Kršćani su se protivili priznanju cara kao vrhovnoga čelnika svoje religije.
Priznavanje cara za religijskog čelnika bila je praksa svih poganskih kultova.
Što je zajedničko Židovima i rimskim vlastima u odnosu prema kršćanima?
Progoni kršćana
- Pročitaj/poslušaj izvor i odgovori na pitanja.
Marko Medved i Franjo Šiljeg u članku O vjerskoj toleranciji u prvim stoljećima kršćanstva pišu:
Sumnja da su kršćani na svojim sastancima radili kažnjive stvari i kovali planove neprestano je opterećivala Crkvu. S kršćanima se postupalo na razne načine, nakon šikaniranja zabranjivao im se pristup u državne zgrade i na javna mjesta. Osim što nisu smjeli prakticirati svoju vjeru i zvati se kršćanima, bili su također odcijepljeni od javnoga života Rimskoga Carstva. Stanje kršćana mijenjalo se uz promjene na carskome prijestolju.
Iz članka Marka Medveda i Franje Šiljega "O vjerskoj toleranciji u prvim stoljećima kršćanstva" saznajemo:
Crkvu je neprestano opterećivala sumnja u kršćane.
Crkva je strahovala
- da kršćani na svojim sastancima rade kažnjive stvari i
- da kuju planove
S kršćanima se postupalo na razne načine:
- izlagani su šikaniranju
- zabranjivao im se pristupa u državne zgrade i na javna mjesta
- nisu smjeli prakticirati svoju vjeru i zvati se kršćanima
- bili su odcijepljeni od javnoga života Rimskoga Carstva.
Stanje kršćana mijenjalo se uz promjene na carskome prijestolju.
- Navedi neka mjesta na kojima je kršćanima bio zabranjen pristup.
- Jesu li smjeli ulaziti u Senat?
- Jesu li smjeli sudjelovati u vlasti?
- Jesu li svi carevi imali isti stav prema kršćanstvu?
U katakombama su pronađeni ovakvi jednostavni crteži riba.
Prvi kršćani su se služili ovakvim znakovima za međusobno raspoznavanje.
- Zašto riba? Što to znači? Odgovor potraži ovdje.
Najjači progoni kršćana zabilježeni su početkom 4. stoljeća kada je kršćanstvo bilo rašireno u svim dijelovima Rimskog Carstva. Širenju kršćanstva pomogle su rimske ceste koje su povezivale ljude, a velik broj onih koji su prihvatili kršćanstvo bili su siromašni i ugnjetavani. Car Dioklecijan je donio posebne zakone kojima je naredio progon kršćana i uz cara Nerona (1. st.) zapamćen je kao najveći neprijatelj kršćana.
Najjači progoni kršćana zabilježeni su početkom 4. stoljeća.
U vrijeme najjačih progona kršćana, kršćanstvo je bilo rašireno u svim dijelovima Rimskog Carstva.
Širenju kršćanstva pomogle su rimske ceste koje su povezivale ljude.
Velik broj ljudi koji su prihvatili kršćanstvo bili su siromašni i ugnjetavani.
Car Dioklecijan je donio posebne zakone kojima je naredio progon kršćana.
Dioklecijan je uz cara Nerona (1. st.) bio zapamćen kao najveći neprijatelj kršćana.
In hoc signo vinces
Kršćanstvo postaje jedina dopuštena vjera
Potpunu pobjedu kršćanstva potvrdio je car Teodozije. On je 380. g. proglasio kršćanstvo jedinom dopuštenom vjerom u Rimskome Carstvu. U njegovo vrijeme već se grade bazilike i razvija kršćanska umjetnost. U slikarstvu se pojavljuju mozaici. Oni imaju ulogu tumačenja vjere, a česti su prikazi likova iz Biblije.
Potpunu pobjedu kršćanstva potvrdio je car Teodozije.
Teodozije je 380. g. proglasio kršćanstvo jedinom dopuštenom vjerom u Rimskome Carstvu.
U njegovo vrijeme već se
- grade bazilike
- razvija kršćanska umjetnost.
U slikarstvu se pojavljuju mozaici.
- Mozaici imaju ulogu tumačenja vjere.
- Na mozaicima su česti prikazi likova iz Biblije.
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Istraži kako se izrađuju mozaici. Pokušaj izraditi jednostavniji (ili složeniji) mozaik koristeći kolaž, kamenčiće, čepove od plastičnih boca i slično.
Istraži djelovanje sv. Kvirina i sv. Dujma. Izradi prikaz njihova djelovanja pomoću digitalnih alata (npr. MindMup).