Globalno zatopljenje

Uvod

Prema stogodišnjem nizu mjerenja (1906. - 2005.) porast globalne temperature zraka iznosio je 0,74 °C. Promatra li se posljednjih 50 godina tog razdoblja, porast je bio gotovo dvostruko veći nego u cijelom stogodišnjem razdoblju. Zatopljenje na Zemlji globalnog je karaktera, ali nije jednoliko u svim dijelovima Zemlje. Tako je zagrijavanje kontinenata veće od zagrijavanja oceana.

S obzirom na raspodjelu kopna i mora na Zemlji zaključi hoće li zagrijavanje biti jače izraženo na sjevernoj ili južnoj polutki?

Trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na meteorološkim postajama u Hrvatskoj (izvor: DHMZ). Stoljetni nizovi mjerenja temperature zraka upućuju na porast između 0,02 °C i 0,07 °C na 10 godina. Kao i na globalnoj razini, trend porasta temperature zraka osobito je izražen u posljednjih 50 godina.

U budućnosti se predviđa daljnji porast temperature zraka na cijeloj Zemlji pri čemu se najveće zatopljenje može očekivati nad kopnom i u visokim geografskim širinama sjeverne polutke zimi.

Razmisli o dijelovima teksta kojega si upravo pročitao/pročitala. Zabrinjavaju li te navedeni podatci? Usporedi porast temperature zraka u Hrvatskoj s globalnim porastom. Zašto je najveći porast temperature zabilježen u posljednjih 50 godina? Kako je izgledao svakodnevni život prije 20. stoljeća? Kako moderan način života utječe na globalnu temperaturu?

Klimatske promjene

Klimatske promjene predstavljaju jedan od glavnih izazova s kojima se suočava čovječanstvo danas, a odgovor zahtijeva solidarnost svih.

papa Franjo

Protumači izjavu pape Franje. Slažeš li se s njegovom izjavom?

Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bismo govorili o klimatskim promjenama?

Klimatskim promjenama nazivamo statistički značajne promjene srednjih vrijednosti klimatskih elemenata koji traju dulje od 10 godina.

Klimatske promjene posljedica su prirodne varijacije klime, ali sve je više prisutan antropogeni (ljudski) utjecaj na klimu.

Iako klimatske promjene uključuju promjenu jednog ili više klimatskih elemenata, najčešće se misli na promjenu odnosno porast temperature.

Porast temperature na Zemlji u posljednjih stotinjak godina gotovo je isključivo posljedica ljudskih aktivnosti.

Slika 1.

Slika 1

Ilustracija planete zemlje koja ima noge,oči i usta.Izgleda zabrinuto i kao da joj je vruće. U ruci drži crveni znak upozorenja na kome je uskličnik , a drugom rukom pokauje teermometar u kome je temperatura visoka

Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, promjenom tipova podloge koja nastaje, primjerice, urbanizacijom, deforestacijom i razvojem poljoprivrede, došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere u odnosu na predindustrijsko doba. Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije određenih plinova u atmosferi, što je uzrokovalo jači efekt staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onoga koje se događa prirodnim putem.

Efekt staklenika

Plastenik. Velika metalna konstrukcija prekrivena najlonom koji je sastrane malo podignut. U plasteniku je u redove zasađeno povrće

Jesi li ikad imao/imala priliku ući u staklenik? Kakva je temperatura unutar staklenika u odnosu na vanjsku temperaturu zraka?

Temperatura unutar staklenika uvijek je viša nego izvan njega. Zašto je tome tako?

Staklenik. U prvom planu je termometar koji pokazuje temperaturu od 33 stupnja. U stakleniku vidi o u redove zasađenu rajčicu koja se penje po konopu privezanom za vrh plastenika

Staklenici omogućuju uzgoj biljaka i u zimskim mjesecima kad su temperature na otvorenom preniske za njihov uzgoj.

Staklo ima ulogu "grijača" što znači da upija veće količine Sunčevih zraka, a time i topline u sunčanim danima.

Takav "grijač" na Zemlji predstavlja atmosfera. Prisjeti se od kojih je slojeva građena.

Ilustracija na kojoj je mnoštvo crvenih i žutih strelica koje pokazuju različite smjerove

Prirodno zagrijavanje atmosfere odvija se na način da atmosfera, uključujući oblake, upija dugovalno zračenje površine Zemlje te ga emitira u svim smjerovima.

Dio tog zračenja koji je usmjeren prema površini Zemlje, uzrokuje daljnje zagrijavanje te površine i donjeg sloja atmosfere, što se naziva efektom staklenika.

Ilustracija na kojioj su prikazane tvornice koje ispištaju oblake dima. U oblacima su ispisane kemijske formule CH4, N2O,CO2,O3

Među najvažnijim plinovima koji se prirodno nalaze u atmosferi, i koji upijaju dugovalno zračenje Zemlje te ih stoga nazivamo stakleničkim plinovima, su vodena para i ugljikov dioksid (CO₂), a zatim metan (CH₄), didušikov oksid (N₂O) i ozon (O₃).

Dakle, ovi plinovi imaju ulogu zadržati Zemljinu toplinu u atmosferi umjesto da ta toplina "ispari" dalje u svemir.

Možemo zaključiti: veći udio stakleničkih plinova u atmosferi = viša temperatura na Zemlji.

Prosječan doprinos najvažnijih stakleničkih plinova efektu staklenika (u %)

Koji staklenički plin ima najveći udio u atmosferi, a samim time i najveći doprinos? Je li količina ovih plinova ista u svim područjima na Zemlji? O čemu to ovisi?

Udio pojedinih svjetskih područja u ukupnoj emisiji CO2

Na kojoj je Zemljinoj polutci veći udio ugljikovog dioksida? Zašto?

Glavni uzroci onečišćenja u nekim dijelovima svijeta

Karta svijeta s legendom koja prikazuje onečišćenje u državama svijeta.

Uz pomoć političke karte u svom atlasu imenuj države u kojima se nalaze glavni izvori stakleničkih plinova u svijetu.

Jesi li ikad imao/imala priliku ući u staklenik?

Kakva je temperatura unutar staklenika u odnosu na vanjsku temperaturu zraka?

Temperatura unutar staklenika uvijek je viša nego izvan njega.

Zašto je tome tako?

Prosječan doprinos najvažnijih stakleničkih plinova efektu staklenika (u %)

Koji staklenički plin ima najveći udio u atmosferi, a samim time i najveći doprinos? Je li količina ovih plinova ista u svim područjima na Zemlji? O čemu to ovisi?

Staklenici omogućuju uzgoj biljaka i u zimskim mjesecima.

U zimskim mjesecima su temperature na otvorenom preniske za uzgoj biljaka.

Staklo ima ulogu "grijača".

Staklo upija veće količine Sunčevih zraka, a time i topline u sunčanim danima.

Među najvažnijim plinovima koji se prirodno nalaze u atmosferi, i koji upijaju dugovalno zračenje Zemlje su vodena para i ugljikov dioksid (CO₂).

Plinove koji upijaju dugovalno zračenje zemlje nazivamo stakleničkim plinovima.

Staklenički plinovi su i metan (CH₄), didušikov oksid (N₂O) i ozon (O₃).

Ovi plinovi imaju ulogu zadržati Zemljinu toplinu u atmosferi umjesto da ta toplina "ispari" dalje u svemir.

Možemo zaključiti:

veći udio stakleničkih plinova u atmosferi = viša temperatura na Zemlji.

Takav "grijač" na Zemlji predstavlja atmosfera.

Prisjeti se od kojih je slojeva građena.

Prirodno zagrijavanje atmosfere odvija se na način da atmosfera, uključujući oblake:

upija dugovalno zračenje površine Zemlje
emitira dugovalno zračenje u svim smjerovima.

Dio tog zračenja koji je usmjeren prema površini Zemlje, uzrokuje daljnje zagrijavanje te površine i donjeg sloja atmosfere, što se naziva efektom staklenika.

Udio pojedinih svjetskih područja u ukupnoj emisiji CO2

Na kojoj je Zemljinoj polutci veći udio ugljikovog dioksida?

Zašto?

Glavni uzroci onečišćenja u nekim dijelovima svijeta

Uz pomoć političke karte u svom atlasu imenuj države u kojima se nalaze glavni izvori stakleničkih plinova u svijetu.

Stanje u prošlosti i trendovi u budućnosti

Promjena temperature na Zemlji 1950.-2013. godine

0

Kako su se kretale promjene temperatura na Zemlji od 1950. do 2013. godine? U kojim toplinskim pojasevima je vidljiva najveća promjena temperature? Zašto je to posebno važno?

Uzevši u obzir ove promjene, što misliš kakva budućnost čeka Zemlju? Hoće li temperatura na Zemlji i dalje rasti?

Predviđeno kretanje temperature na Zemlji od 2070. - 2100. godine

Prikaz predviđenog kretanja temperature na Zemlji

Hoće li temperature u budućnosti jednoliko rasti na svim područjima? U kojim se toplinskim pojasevima očekuje najveća promjena temperature?

Nažalost, povećanje temperature u polarnim područjima imat će katastrofalne posljedice za život na Zemlji. Pozorno pogledaj video isječak u nastavku i informiraj se o uzrocima i mogućim posljedicama.

Karta s legendom koja prikazuje otapanje leda na Arktiku.

Koji dio Zemlje je prikazan? Uoči promjenu granica ledenog pokrova. Kopneni dio kojih kontinenata je prekrivao ledeni pokrov u prošlosti, a kojih danas?

Prosječna siječanjska površina leda na Arktiku

Dijagram koji prikazuje smanjenje površine Arktika osd 1980. godine do danas.Dijagram id eprema dolje, površina se značajno smanjuje.

Usporedi podatke za različite godine. Koje je godine površina arktičkog leda u siječnju bila najveća, a koje najmanja? Kakav je trend promjene? Kakva predviđanja budućih promjena možeš iščitati iz ovog dijagrama?

Kao posljedica globalnog zagrijavanja dolazi do smanjenja snježnog pokrivača, osobito u proljeće i ljeti, te do topljenja leda ne samo na Arktiku nego i na Antarktici.

Otapanje leda na Antarktici

0

Niti Hrvatska neće biti izuzeta od globalnoga zatopljenja. Stručnjaci klimatolozi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda izradili su model kretanja temperature u Hrvatskoj za svako godišnje doba između 2041. i 2070. godine.

Prouči podatke u nastavku.

Ilustracija provekcije porasta i smanjenja temperature na četiri karitice u različitim bojama na kojima je dosta teksta.

Video 1.

Promjena temperature na Zemlji 1950.-2013. godine

0

Kako su se kretale promjene temperatura na Zemlji od 1950. do 2013. godine? U kojim toplinskim pojasevima je vidljiva najveća promjena temperature? Zašto je to posebno važno?

Uzevši u obzir ove promjene, što misliš kakva budućnost čeka Zemlju?

Hoće li temperatura na Zemlji i dalje rasti?

Predviđeno kretanje temperature na Zemlji od 2070. - 2100. godine

Hoće li temperature u budućnosti jednoliko rasti na svim područjima?

U kojim se toplinskim pojasevima očekuje najveća promjena temperature?

Nažalost, povećanje temperature u polarnim područjima imat će katastrofalne posljedice za život na Zemlji.

Pozorno pogledaj video isječak u nastavku i informiraj se o uzrocima i mogućim posljedicama.

Koji dio Zemlje je prikazan?

Uoči promjenu granica ledenog pokrova.

Kopneni dio kojih kontinenata je prekrivao ledeni pokrov u prošlosti, a kojih danas?

Prosječna siječanjska površina leda na Arktiku

Usporedi podatke za različite godine.

Koje je godine površina arktičkog leda u siječnju bila najveća, a koje najmanja?

Kakav je trend promjene?

Kakva predviđanja budućih promjena možeš iščitati iz ovog dijagrama?

Kao posljedica globalnog zagrijavanja dolazi do smanjenja snježnog pokrivača, osobito u proljeće i ljeti.

Dolazi do topljenja leda ne samo na Arktiku nego i na Antarktici.

Video 2.

Otapanje leda na Antarktici

0

Niti Hrvatska neće biti izuzeta od globalnoga zatopljenja.

Stručnjaci klimatolozi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda izradili su model kretanja temperature u Hrvatskoj za svako godišnje doba između 2041. i 2070. godine.

Prouči podatke u nastavku.

Usporedi veličinu (površinu) leda na Arktiku neke godine u prošlosti i danas.

Prikaz arktičkog leda na zemaljskoj kugli

1984
-1986

Osim uzgoja stoke pronađi u osmosmjerci još 3 pojma najčešćih uzročnika zatopljenja na Zemlji. A P R T Ć G LJ J M U V D U A J I R T S U D N I V R LJ Č B O DŽ Ž P NJ Č R K Č A M S P Z N R S M I C Ž NJ Z G D E F O R E S T A C I J A S LJ M DŽ O LJ E E D T A DŽ F Đ E LJ Č H S U I Ć U Đ C R T R NJ K J R C Č P Ć Ž S NJ DEFORESTACIJA INDUSTRIJA PROMET refresh Završi

Istraži!

Koliko trenutno iznosi prosječna temperatura zraka na Zemlji?

Posjeti službenu internetsku stranicu Američke svemirske agencije (NASA) i saznaj odgovor na to pitanje.

Uoči pravilnu raspodjelu toplinskih pojaseva na Zemlji.

Djela, a ne riječi...

Slika 3.

Slika 3

Cop 25 Madrid plavim slovima piše na bijeloj pozadini

U svijetu se redovito održavaju razni sastanci (summiti) o važnim globalnim temama pa tako i o klimi. Zadnji je održan klimatski summit u Madridu 2019. godine. Istraži koje su bile glavne teme i zaključci ovog summita.

Prije njega, u Parizu je 2015. godine na zasjedanju Konferencije stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), potpisan Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Sporazum su potpisale 194 države članice UNFCCC-a, a stupio je na snagu 2016. godine, kad ga je 118 država .

Slika 5.

Slika 5

Paris 2015 piše na bijeloj pozadini plavim slovima. Okolo natpisa vidimo sliku vjetrenjača i solarnih panela

Glavni ciljevi Pariškog sporazuma su:

ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature „znatno ispod“ 2°C
ojačavanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatske promjene
razvoj novih „zelenih“ tehnologija
pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija stakleničkih plinova
smanjenje emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane
financiranje projekata koji smanjuju emisiju stakleničkih plinova i povećavaju otpornost na klimatske promjene

Ljudska vrsta bila je u ratu s planetom. Sada planet uzvraća udarac. Klimatske promjene eskalirale su u globalnu klimatsku opasnost.

António Guterres

António Guterres glavni je tajnik Ujedinjenih naroda. Navedene riječi izgovorio je na otvaranju klimatskog summita u Parizu.

Kako tumačiš njegovu izjavu?

Iako naizgled bez problema, u Pariškom sporazumu ipak se mogu izdvojiti neki.

Razmisli o tome koji bi bio potencijalni problem.

Problem sporazuma je što ne uspostavlja nikakve mehanizme "kažnjavanja" država zbog nepostizanja ciljeva navedenih u sporazumu ili zbog nedovoljno radikalnih akcijskih planova.

Primjerice, američki predsjednik Donald Trump više je puta izjavio da je Sporazum loš za Sjedinjene Američke Države, te su SAD 1. lipnja 2017. godine istupile iz Sporazuma.

Kakvo je tvoje mišljenje o tome?

Iako različite države, institucije, udruge i pojedinci imaju različite stavove o problemu globalnog zatopljenja i klimatskih promjena općenito, vrlo je važno pronaći kompromis i ujediniti se u ostvarenju navedenih ciljeva za dobrobit planeta na kojemu živimo.

Slika 6.

Slika 6

Žuta pozadina na kojoj vidimo crne likove(kao da su u sjeni) Likovi su ljudi u gomili. Svi imaju uzdignute ruke i izgleda kao da prosvjeduju.

Zamisli da na jedan dan postaneš političar. Što bi promijenio/promijenila vezano uz klimatske promjene? Koje prijedloge bi predstavio lokalnoj/nacionalnoj/svjetskoj zajednici?