Moći ću:
razlikovati jezera prema položaju, stalnosti i slanoći
objasniti načine postanka jezera
usporediti jezera prema organskoj produkciji
navesti primjere jezera iz Hrvatske i svijeta i pokazati ih na karti
objasniti ekološku važnost močvara te imenovati i na karti pokazati zaštičena močvarna područja u Hrvatskoj.
O jezerima i močvarama si već učio/učila u osnovnoj školi, no znaš li kako se zove znanost koja se bavi njihovim istraživanjem?
Odigraj slagalicu i saznaj!
Znanost koja se bavi istraživanjem jezera i močvara naziva se...
Jezera
Jezera su udubljenja na površini kopna ispunjena vodom. Osnovna podjela jezera je na prirodna i umjetna jezera. No, jezera možemo podijeliti i prema nekim drugim obilježjima tako da ona istovremeno mogu biti slična po jednom obilježju, a različita po nekom drugom obilježju.
Jezera razlikujemo prema sljedećim obilježjima:
- prema položaju
- prema stalnosti
- prema slanoći
- prema postanku
- prema organskoj produkciji
Idemo ih pobliže objasniti!
Gdje mu je dno, a gdje površina?
Jezera prema položaju razlikujemo s obzirom na to gdje im je dno, a gdje površina u odnosu na razinu najbližeg mora. Stoga razlikujemo depresije i kriptodepresije. Kao što je prikazano na ilustraciji, depresije imaju površinu vode i dno ispod razine najbližeg mora, dok kriptodepresije imaju površinu jezera iznad razine mora, a dno ispod razine mora.
Mrtvo more
Iako se naziva morem, Mrtvo more je slano jezero. Ono je po položaju depresija, i to najniža na svijetu. Njegova je površina otprilike 400 metra ispod razine mora i sve se više snižava zbog velikog isparavanja.
Vransko jezero na Cresu
Vransko jezero na Cresu po položaju je kriptodepresija. Njegova se površina u prosjeku nalazi 13 metara iznad razine mora, a dno 62 metra ispod razine mora.
Bajkalsko jezero
Bajkalsko jezero nalazi se u Ruskoj Federaciji i ono je najdublje jezero na Zemlji. Po položaju, ono je kriptodepresija. Saznaj na kojoj nadmorskoj visini se nalazi njegova površina, a koliko metara ispod razine mora je njegovo dno.
Sad ga ima, sad ga nema.
Znaš li da neka jezera periodično nestanu, a neka povremeno nastanu?
Jesi li čuo/čula za neko takvo jezero?
Dakle, nisu sva jezera stalna. Upravo zbog toga jezera prema stalnosti djelimo na stalna, privremena (periodična) i povremena. Razlika između privremenih i povremenih jezera je u tome što privremena jezera periodično presuše (njihovo udubljenje dulje je ispunjeno vodom nego što je suho), dok povremena jezera nastanu povremeno kao posljedica nekih pojava ili stanja te su ona kratkog vijeka (njihovo udubljenje dulje je suho nego ispunjeno vodom).
Kakvo je prema stalnosti Modro jezero?
Modro jezero u Imotskom u prosjeku je duboko oko 90 metara. Kako se nalazi u kršu, ono uvelike ovisi o vodi u podzemlju pa ponekad za vrijeme sušnih godina zna presušiti. Zbog toga je Modro jezero prema stalnosti privremeno (periodično) jezero.
Na internetu potraži fotografiju presušenog Modrog jezera te saznaj za što lokalno stanovništvo iskorištava suho dno tog jezera.
Slatko ili možda slano?
Jezera možemo podijeliti prema slanoći njihove vode, pa razlikujemo slatka i slana jezera. No, neka jezera imaju veliko isparavanje ili u njima dolazi do mješanja slatke i slane vode, pa je njihova voda slankasta odnosno bočata.
Kako se točno zna koje jezero je slatko, koje bočato, a koje slano?
Uzme se uzorak vode iz jezera i odredi se njegova slanoća tj. prosječna količina soli otopljena u jednoj litri vode. Ukoliko je u jednoj litri vode otopljeno manje od 5 grama soli voda je slatka, ako je otopljeno između 5 i 30 grama soli voda je bočata, a ukoliko je otopljeno više od 30 grama soli voda je slana.
Prouči sljedeće primjere jezera prema slanoći i pronađi ih u atlasu.
Viktorijino jezero
U središnjoj Africi nalazi se slatkovodno Viktorijino jezero. To je površinom najveće afričko jezero i treće najveće jezero na Zemlji. Najveći dio vode Viktorijino jezero dobiva od padalina, najvažniji pritok mu je rijeka Kagera, a iz njega istječe rijeka Bijeli (Viktorijin) Nil.
Vransko jezero kod Biograda
Vransko jezero kod Biograda je, zbog bočatih izvora i povremenog prodora morske vode kroz kanal Prosiku, bočato jezero. To je površinom najveće jezero u Hrvatskoj, a njegovo šire područje proglašeno je parkom prirode kao iznimno važno ornitološko područje.
Jezero Mir
Jezero Mir nalazi se na Dugom otoku, u sklopu parka prirode Telašćica. To je slano jezero koje je podzemnim kanalima povezano s morem, a zbog jakog isparavanja slanije je od okolnog mora. Za vrijeme jakog juga koje podiže velike valove ponekad dolazi do prelijevanja mora u jezero.
Mrtvo more
Mrtvo more na granici Izraela i Jordana je jedno od najslanijih jezera na svijetu. Njegova slanoća u prosjeku iznosi 280 ‰. Jedina rijeka koja napaja ovo jezero je rijeka Jordan, no zbog velikog isparavanja ovo jezero se polako smanjuje te se kristalizira sve više soli.
Koliko soli možemo dobiti iz jedne litre Mrtvog mora?
Izračunaj koliko je soli otopljeno u jednoj litri Mrtvog mora čija je prosječna slanost 280 ‰.
Zanimljivost!
Salar de Uyuni je velika slana ravnica u Boliviji na kojoj se periodično stvara jezero. Za vrijeme kišnih mjeseci, površina ovog plitkog jezera postane toliko velika da se stvori efekt beskonačnog zrcala. Promotri fotografije i ukoliko želiš saznaj nešto više o ovoj ravnici.
Kako nastaju jezera?
Već znaš kako su nastala neka jezera, no znaš li kako ih s obzirom na nastanak možemo grupirati?
Prema postanku razlikujemo:
- prirodna jezera
- tektonska
- akumulacijska
- erozijska
- umjetna jezera
Idemo ih pobliže upoznati.
Prirodna jezera
U procesu nastanka nekog prirodnog jezera odvijaju se različiti procesi, no jedna vrsta tih procesa (tektonski, erozijski ili akumulacijski procesi) ima ključnu odnosno dominantnu ulogu u formiranju jezera. S obzirom na vrstu dominantnog procesa postanka, prirodna jezera dijelimo na tektonska, erozijska i akumulacijska jezera.
Jezero Tanganjika i Malawi
Rasjedna jezera nastaju akumulacijom vode u rasjednim dolinama. Te doline nastale su razmicanjem (divergencijom) manjih dijelova Zemljine kore ili razmicanjem litosfernih ploča. Primjer takvih jezera su jezero Tanganjika i jezero Malawi koja ispunjavaju dio Istočnoafričke riftne doline.
Kaspijsko jezero
Reliktna jezera su zapravo ostatci nekadašnjeg mora te je njihova voda stoga slana. Nastala su tako što su od svjetskog mora odvojena tektonskim izdizanjem dijela kopna. Primjer reliktnog jezera je Kaspijsko jezero, najveće jezero na Zemlji, koje je od nekadašnjeg Tethys oceana odvojeno izdizanjem mladih ulančanih planina.
Jezero Pilato u Italiji
Cirkna ledenjačka jezera nastala su ledenjačkom erozijom u izvorišnom dijelu nekadašnjih ledenjaka. To su najčešće mala plitka jezera okruglastog ili elipsastog oblika. Nalazimo ih u vršnim dijelovima visokih planina poput jezera Pilato u Italiji.
Jezera u Finskoj
Egzaracijska ledenjačka jezera nastala su u mjestimičnim udubljenjima uzrokovanim težinom ledenjaka i njihovim gibanjem po podlozi. Takva jezera su brojna, a po njima je poznata Finska koja sveukupno ima više od 180 000 jezera.
Mrtvica uz rijeku Savu
Mrtvice su potkovasta riječna jezera nastala fluvijalnom erozijom. Budući da voda kroz njih više ne protiće, mrtvice se prirodnim procesima postupno zamočvaruju.
Crveno jezero kod Imotskog
Krška jezera su vrlo rijetka pojava zbog velike propusnosti krške podloge. Među njma se izdvajaju urušna krška jezera nastala urušavanjem stropova podzemnih šupljina, čije su se šupljine potom ispunile vodom. Izuzetan primjer urušnih krških jezera su Crveno i Modro jezero kod Imotskog.
Kratersko jezero u Oregonu, SAD
Kao što i samo ime kaže, kraterska (kalderska) vulkanska jezera nastala su u kraterima (kalderama) ugaslih vulkana. Jedno od najpoznatijih takvih je Kratersko jezero (Crater Lake) u američkoj saveznoj državi Oregon.
Jezero Kaali u Estoniji
Meteoritska jezera nastala su u udubljenjima (meteoritskim kraterima) nastalima pri udaru meteorita u Zemljinu površinu. Jedno od najpoznatijih je meteoritsko jezero Kaali u Estoniji.
Jezero Bohinj
Morenska ledenjačka jezera nastaju u ledenjačkoj dolini koja je pregrađena akumuliranim materijalom- završnom morenom. Takva jezera često su većih dimenzija poput jezera Bohinj u Sloveniji.
Visovačko jezero na rijeci Krki
Riječno-krška jezera su jezera koja se formiraju na krškim rijekama pregradnjom riječnog korita sedrenim barijerama. Sedra nastaje tako što se na pregibima riječnog korita kalcijev karbonat (CaCO3) otopljen u vodi taloži na mahovine i druge površine. Najpoznatiji primjer riječno-krških jezera su zasigurno Plitvička jezera, no odličan primjer je i Visovačko jezero na rijeci Krki.
Viktorijino jezero
Pregradna vulkanska jezera nastaju u udubljenjima koja se formiraju akumulacijom vulkanskog materijala i lave. Najveće takvo jezero je jezero Viktorija koje se nalazi u zavali između dvije riftne doline.
Jezero Cuejdel u Rumunjskoj
Odronska i klizišna jezera nastaju kada se akumulacijom odronskog i klizišnog materijala stvori udubljenje u kojem se potom zadržava voda. Primjer klizišnog jezera je jezero Cuejdel u Rumunjskoj koje je svojim nastankom potopilo dio šume.
Na karti svijeta označena su određena prirodna jezera. Klikom na kružić saznaj nešto o njima.
Umjetna jezera
Umjetna jezera nastaju tako što ljudi određenim zahvatima u prostoru stvore umjetno jezersko udubljenje. Kako bi ono nastalo ljudi pregrađuju riječne doline ili iskapaju jezerska udubljenja, a potom se u njima akumulira voda. Umjetna jezera grade se zbog različitih potreba društva pa stoga razlikujemo akumulacijska jezera za natapanje, zaštitu od poplava i iskorištavanje hidroenergije, sportsko-rekreativna jezera, šljunčare i ribnjake. Umjetna jezera gradila su se i u obrambene svrhe, a ponekad se grade samo radi estetike (vizualnog dojma).
Promotri fotografije različitih umjetnih jezera te zaključi koja je njihova namjena.
Ima li u Hrvatskoj više prirodnih ili umjetnih jezera?
Okreni karticu, promotri kartu jezera u Hrvatskoj i obrazloži svoj odgovor.
Na karti pronađi prirodno i umjetno jezero koje je najbliže tvom zavičaju.
Karta voda stajaćica u Hrvatskoj
Što se to dešava u jezeru?
U svim jezerima odvija se proizvodnja organske tvari, no intenzitet te organske proizvodnje razlikuje se od jezera do jezera. S obzirom na to, razlikujemo tri vrste jezera prema organskoj proizvodnji.
Njihova obilježja nauči uz pomoć videa, a svoje znanje provjeri u zadatku ispod njega.
Video 1.
Jezera prema organskoj proizvodnji
Poveži vrste jezera prema organskoj proizvodnji s njihovim opisima.
eutrofna jezera
najčešće plitka jezera u močvarnim područjima; bogata su humusnim tvarima koje vodom dospiju u jezero zbog čega su male prozirnosti, no organska proizvodnja u njima je vrlo mala
oligotrofna jezera
duboka jezera siromašna hranjivim tvarima koja imaju malu organsku proizvodnju i stoga veliku prozirnost
distrofna jezera
plitka jezera bogata hranjivim tvarima koja imaju veliku organsku proizvodnju i stoga malu prozirnost
Močvare
Što su močvare? Okreni karticu i provjeri svoje znanje.
Močvare su kopnena područja koja su tijekom većeg dijela ili cijele godine zasićena vodom. One nastaju na nepropusnim i zaravnjenim podlogama na kojima se zadržava višak vode. Upravo zbog sporog otjecanja vode močvare spadaju u vode stajaćice, a najrasprostranjenije su u područu između 50ᵒ i 60ᵒ sjeverne geografske širine. Zajedno s močvarnim tlima, močvare zauzimaju oko 2 % Zemljine površine.
Slika 1.
Treset
Zbog sporog otjecanja (stajanja) vode u močvarnim vodama ima malo otopljenog kisika. To spriječava potpuno raspadanje biljne mase pa se biljni ostatci zajedno s muljem talože na dnu i daljnjim procesima pretvaraju u treset. On se najčešće koristi kao niskokalorično fosilno gorivo u termoelektranama.
Razmisli kakva je percepcija močvara u široj javnosti. Smatra li se močvare korisnim ili beskorisnim područjima?
Ekološka važnost močvara
Močvare obiluju bioraznolikošću
Uz močvare je vezano oko 40% svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji. Močvarna područja obrastaju specifičnom vegetacijom koja dobro podnosi obilje vlage, a njima se odvija velika proizvodnja organske tvari. Močvare su staništa brojnih životinja i mjesto njihova razmnožavanja.
Prisjeti se znanja iz biologije i geografije te navedi nekoliko biljaka i životinja tipičnih za močvarna područja.
Močvare su prirodni pročiščivaći
Močvarna područja su veliki rezervoari vode u kojima se zagađena voda pročiščuje. U njima močvarne biljke razlažu ostatke umjetnih gnojiva te uklanjaju toksične tvari i štetne bakterije. Tako pročiščena voda procjeđuje se u podzemlje te opet postaje voda pogodna za piće.
U močvarama se stvara plodni mulj
Zbog velike proizvodnje organske tvari na dnu močvara taloži se plodan mulj. Stoga kada močvare presuše, prirodnim ili umjetnim putem, na njihovom mjestu nastaju nove poljoprivredne površine s vrlo plodnim tlom.
Močvare štite od poplava
Močvare su prirodne retencije koje u slučaju poplava mogu zadržati velike količine vode i na taj način zaštititi ljude i ljudsku imovinu.
Ramsarska konvencija
Zbog iznimno velike ekološke važnosti močvara uvidjelo se da je potrebna zaštita određenih močvarnih područja na gobalnoj razini. Stoga je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti poznata pod nazivom Ramsarska konvencija. Njome se svaka država potpisnica konvencije obvezuje očuvati močvare na svom teritoriju te je njome olakšana međunarodna suradnja u zaštiti i održivom gospodarenju močvarama.
Potpisnica Ramsarske konvencije je i Republika Hrvatska što znači da se naša država također obvezala očuvati svoja močvarna staništa. Na Ramsarskoj listi međunarodno važnih močvarnih staništa nalazi se pet hrvatskih močvarnih lokaliteta. Saznaj koja su to klikom na oznake na donjoj karti.
Močvarni lokaliteti u Hrvatskoj zaštićeni Ramsarskom konvencijom
Jeste li znali...?
Ramsarska konvencija, kojom se nastoje očuvati međunarodno važna močvarna staništa, potpisana je 2. veljače 1971. godine. U spomen tom danu 2. veljače se obilježava Svjetski dan močvarnih staništa.
Slika 2.
Svjetski dan močvarnih staništa.
Za one koji žele znati više!
Istraži Ramsarsku listu međunarodno važnih močvarnih staništa i pokušaj odgovoriti na sljedeća pitanja:
- Koji lokalitet je površinom najveći?
- Koja država ima najveći broj upisanih lokaliteta?
- Koja država ima najveću ukupnu površinu zaštićenih lokaliteta?
Provjeri svoje znanje
Promotri ilustraciju i dopuni rečenicu.
S obzirom na položaj površine i dna jezera slovom A označeno je jezero koje je prema položaju , a slovom B označeno je jezero koje je prema položaju .
Prema slanoći jezera dijelimo na slatka, slana i bočata.
Dopuni rečenicu.
Stalna, periodična i povremena jezera su vrste jezera prema .
Poveži vrste prirodnih jezera s dominantnim procesima njihova postanka.
reliktna jezera
erozijski procesi
egzaracijska ledenjačka jezera
tektonski procesi
klizišna jezera
akumulacijski procesi
Poveži fotografije s odgovarajućom vrstom jezera prema postanka.
riječno-krška jezera
tektonska jezera
rasjedna jezera
akumulacijska jezera
mrtvice
erozijska jezera
Promotri kartu i dopuni rečenice.
Najveće jezero u Europi označeno brojem 2 naziva se .
Jezero Eyre na karti je označeno brojem .
Najveće jezero na Zemlji na karti je označeno brojem a naziva se jezero.
Viktorijino jezero označeno je brojem a jezero Titicaca brojem .
Velika jezera su na karti označena brojem .
Najdublje jezero na Zemlji na karti je označeno brojem a naziva se jezero.
Među ponuđenim vrstama jezera označi tri koja su umjetnog postanka.
Poveži vrste jezera prema organskoj proizvodnji s njihovim opisima.
distrofna jezera
plitka jezera bogata hranjivim tvarima koja imaju veliku organsku proizvodnju i stoga malu prozirnost
oligotrofna jezera
najčešće plitka jezera u močvarnim područjima; bogata su humusnim tvarima koje vodom dospiju u jezero zbog čega su male prozirnosti, no organska proizvodnja u njima je vrlo mala
eutrofna jezera
duboka jezera siromašna hranjivim tvarima koja imaju malu organsku proizvodnju i stoga veliku prozirnost
Među ponuđenim, odaberi četiri odgovora koji objašnjavaju ekološku važnost močvara.
