1.2. Vrste stijena

Stijene, odnosno kamene mase različitog sastava, su građene od minerala. Određeni omjer i raspored odabranih minerala čine jedinstvenu strukturu stijene. Minerali najčešće imaju pravilnu unutrašnju strukturu i oblik te ih nazivamo kristalima. Rijetki minerali čija je struktura nepravilna nazivaju se amorfnim mineralima. U prirodi oni su uglavnom u krutom stanju kao i stijene koje oni izgrađuju.

Stijene mogu biti magmatske, odnosno eruptivne, sedimentne, odnosno taložne i metamorfne, odnosno preobražene. Proučavanjem stijena, njihovim nastankom i sastavom bavi se grana geologije koja se naziva petrologija.

Stijene su:

•   kamene mase različitog sastava.
•   građene od minerala.

 Omjer i raspored odabranih minerala čine jedinstvenu strukturu stijene.

Minerali najčešće imaju pravilnu unutrašnju strukturu i vanjski oblik.

Minerali koji nemaju pravilnu unutrašnju strukturu nazivaju se amorfnim kristalima.

U prirodi su minerali uglavnom u krutom stanju.

U krutom stanju su i  stijene koje minerali izgrađuju.

Stijene mogu biti:

• magmatske (eruptivne)
• sedimentne ( taložne)
• metamorfne  (preobražene)

 

Petrologija se bavi proučavanjem stijena, njihovim nastankom i sastavom.

Petrologija je grana geologije.

O nastanku eruptivnih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.

Eruptivne stijene dijelimo na intruzivne, efuzivne i žične.

Intruzivne eruptivne stijene nastaju izrazito sporim hlađenjem magme. To hlađenje magme događa se u Zemljinoj unutrašnjosti pod visokim tlakom.

Efuzivne eruptivne stijene nastaju brzim hlađenjem magme na Zemljinoj površini ili vrlo blizu Zemljine površine.

Žične eruptivne stijene nastaju u pukotinama plitkih dijelova Zemljine kore.

Najznačajnije su eruptivne stijene:

• granit - koristi se u građevinarstvu i arhitekturi zbog svoje masivnosti i tvrdoće
• bazalt 
• andezit 

O nastanku magmatskih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.

Magmatske stijene dijelimo na:

•  intruzivne
•  efuzivne 
• žične.

Intruzivne magmatske stijene nastaju izrazito sporim hlađenjem magme.

Hlađenje magme događa se u Zemljinoj unutrašnjosti pod visokim tlakom.

Efuzivne magmatske stijene nastaju brzim hlađenjem magme na Zemljinoj površini ili vrlo blizu Zemljine površine.

Žične magmatske stijene nastaju u pukotinama plitkih dijelova Zemljine kore.

Najznačajnije su magmatske stijene:

• granit - koristi se u građevinarstvu i arhitekturi zbog svoje masivnosti i tvrdoće
• bazalt 
• andezit 

O nastanku sedimentnih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.

Sedimentne stijene čine više od 3/4 površine kopna. S obzirom na način njihova postanka dijelimo ih na klastične, kemogene i biogene.

Klastične sedimentne stijene nastaju od starih stijena koje su tijekom duljeg razdoblja bile izložene različitim oblicima trošenja, ponajprije mehaničkoga trošenja. Kod mehaničkog trošenja događa se fizičko uništavanje stijena - primjerice prilikom smrzavanja vode u pukotinama kada se pukotina širi i puca ili u prostorima izrazitih dnevnih temperaturnih amplituda. Navedi još neke oblike mehaničkog trošenja stijena. Njih dijelimo prema veličini fragmenata koji tvore tu stijenu na krupnozrnate, srednjozrnate i sitnozrnate. 
Najznačajnije klastični sedimenti su:

• šljunak
• breče
• glina
• prapor

Za što ljudima služi šljunak i glina?

Kemogeni sedimenti nastaje kemijskim trošenjem stijena ili kristalizacijom iz prezasićenih otopina soli. Najznačajniji predstavnici su gips i kuhinjska sol. Zašto su nam važni ovi sedimenti?

Biogene stijene izgrađuju različiti ostatci biljaka (fitogeni sedimenti) i životinja (zoogeni sedimenti). Najvažniji predstavnici su vapnenci i dolomiti koji izgrađuju najviši i najveći dio Jadranske i Gorske Hrvatske. U skupini biogenih stijena pronalazimo i ugljen koji nastaje procesom karbonizacije biljnih ostataka.

 

Sedimentne stijene čine više od 3/4 površine kopna.

S obzirom na način postanka sedimentne stijene dijelimo na:

• klastične
• kemogene
• biogene

Klastične sedimentne stijene nastaju od starih stijena.

Stare stijene su tijekom duljeg razdoblja bile izložene različitim oblicima trošenja.

Najčešće se radi o  mehaničkom trošenju stijena.

Kod mehaničkog trošenja događa se fizičko uništavanje stijena.

Prilikom smrzavanja vode u pukotinama pukotina se širi i puca.

Mehaničko trošenje stijena događa se i kod promjena dnevnih temperatura.

 Navedi još neke oblike mehaničkog trošenja stijena.

 Prema veličini fragmenata koji tvore sedimentne stijene dijelimo na:

• krupnozrnate
• srednjezdrnate
• sitnozrnate

Najznačajniji klastični sedimenti su:

• šljunak
• breče
• glina
• prapor

Za što ljudima služi šljunak i glina?

Kemogene sedimentne stijene nastaju:

• kemijskim trošenjem stijena
• kristalizacijom iz prezasićenih otopina soli.

Najznačajniji predstavnici su gips i kuhinjska sol. 

Zašto su nam važni ovi sedimenti?

Biogene sedimentne stijene izgrađuju različiti ostatci:

• biljaka (fitogeni sedimenti)
•  životinja (zoogeni sedimenti).

Najvažniji predstavnici su vapnenci i dolomiti.

Dolomiti izgrađuju najviši i najveći dio Jadranske i Gorske Hrvatske.

O vapnencima i dolomitima više saznaj u jedinici Krški reljef u Hrvatskoj. 

Ovdje pronalazimo i ugljen.

Ugljen nastaje procesom karbonizacije biljnih ostataka.

O nastanku metamorfnih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.

Metamorfne stijene iznimno su važne u graditeljstvu i arhitekturi.

Preobrazbom određenih stijena, mijenjaju se i njihova fizikalna i kemijska svojstva.

Važnije metamorfne stijene su:

• mramor
• škriljevci
• gnajs

 

Metamorfne stijene iznimno su važne u graditeljstvu i arhitekturi.

Preobrazbom određenih stijena, mijenjaju se i njihova fizikalna i kemijska svojstva.

Važnije metamorfne stijene su:

• mramor
• škriljavci
• gnajs