Početak...Kako je nastala Zemlja?
Rođenje Zemlje kao kugle
Prouči, razmisli i zaključi!
Zima je. Pada snijeg. S prijateljima uživaš u zimskim radostima. Izrađujete snježne grude.
- Razmisli kakav oblik grude ćeš dobiti?
Tvoji prsti pritišću snijeg prema sredini - središtu. Na isti način djeluje gravitacija - sila teža.
Zima je. Pada snijeg.
S prijateljima uživaš u zimskim radostima. Izrađujete snježne grude.
Razmisli:
- Kakav oblik grude ćeš dobiti?
Tvoji prsti pritišću snijeg prema sredini - središtu.
Na isti način djeluje gravitacija - sila teža.
Promisli
Oblik Zemlje - Kako dokazati oblik Zemlje?
Izazov dokazivanje oblika Zemlje pratio je čovjeka od njegovih najranijih dana.
Gledajući nebo, Egipćani su nebeska tijela slavili kao božanstva.
Primjer je i vrhovni bog - Ra kojeg se prikazivalo kao čovjeka s orlovom glavom iznad koje se nalazi - okruglo Sunce.
U starom vijeku, grčki su znanstvenici matematički utvrdili da Zemlja mora biti kružnog oblika.
Gledajući nebo, Egipćani su nebeska tijela slavili kao božanstva.
Primjer je i vrhovni bog - Ra.
Boga Ra se prikazivalo kao čovjeka s orlovom glavom.
Iznad glave orla se nalazi - okruglo Sunce.
U starom vijeku grčki su znanstvenici matematički utvrdili Zemlja mora biti kružnog oblika.
Proučavajući sjene na Mjesecu, Aristotel je shvatio da kružnu sjenu na Mjesecu može stvarati samo kružna Zemlja.
Sjene na Mjesecu nazivamo - Mjesečeve mijene
- Možemo li prema sjeni zaključiti kakvog je oblika Zemlja?
Proučavajući sjene na Mjesecu, Aristotel je shvatio da kružnu sjenu na Mjesecu može stvarati samo kružna Zemlja.
Sjene na Mjesecu nazivamo - Mjesečeve mijene
- Možemo li prema sjeni zaključiti kakvog je oblika Zemlja?
Oblik Zemlje
Kako je Eratosten dokazao oblik Zemlje i izračunao njezin opseg?
Mogu li sjene Zemlje na Mjesecu ili Eratostenov eksperiment biti dokaz da je Zemlja okrugla?
Proučavajući Zemljinu sjenu na Mjesecu i računajući njezin opseg su došli do zaključaka. Osnovni zaključak je bio da je Zemlja ili bar jedan njen dio kružnog oblika.
Mogu li sjene Zemlje na Mjesecu ili Eratostenov eksperiment biti dokaz da je Zemlja okrugla?
Proučavajući Zemljinu sjenu na Mjesecu i računajući njezin opseg su došli do zaključaka.
Osnovni zaključak je bio da je Zemlja ili bar jedan njen dio kružnog oblika.
Razmišljaj kao znanstvenik
Razmišljaj kao znanstvenik i prouči problem. Može li Zemlja biti zaobljena, a da nije kugla?
Krenem li na zapad doći ću u istu točku s istoka?
Znanstvenici Stare Grčke vjerovali su da je Zemlja okrugla.
Vjerovati nije bilo dovoljno, već je trebalo pronaći dokaz je Zemlja okrugla.
I dok su se znanstvenici pitali kakav oblik ima Zemlja, istovremeno se pojavio problem kako prikazati prostor u kojem žive.
Tako se počela razvijati kartografija - znanost o geografskim kartama.
Znanstvenici Stare Grčke vjerovali su da je Zemlja okrugla.
Vjerovati nije bilo dovoljno.
Trebalo pronaći dokaz je li Zemlja okrugla ili nije.
I dok su se znanstvenici pitali kakav oblik ima Zemlja, istovremeno se pojavio problem kako prikazati prostor u kojem žive.
Tako se počela razvijati kartografija.
Kartografija je znanost o geografskim kartama.
Kako je čovjek širio spoznaju o prostoru u kojem živi, tako je nastala potreba da se prikazuju sve veći i veći dijelovi Zemljine površine.
Prve karte prikazuju manje prostore, najčešće naselje u kojem ljudi žive.
S istraživanjima širi se i prostor kojeg prikazuju kartografi na kartama.
Srednji vijek označio je nazadovanje u istraživanju i spoznajama o obliku Zemlje, posebno na zapadu Europe.
Znanstveni razvoj nastavio se na istoku kod Arapa i Kineza. Kartografija svoju najznačajinju primjenu dobiva u kartiranju trgovačkih puteva.
Čovjek je širio spoznaju o prostoru u kojem živi.
Zbog spoznaja o prostoru nastala potreba da se prikazuju sve veći i veći dijelovi Zemljine površine.
Prve karte prikazuju manje prostore, najčešće naselje u kojem ljudi žive.
S istraživanjima širi se i prostor kojeg prikazuju kartografi na kartama.
U srednjem vijeku došlo je do je nazadovanja u istraživanju i spoznajama o obliku Zemlje, posebno na zapadu Europe.
Znanstveni razvoj nastavio se na istoku kod Arapa i Kineza.
Kartografija svoju najznačajinju primjenu dobiva u kartiranju trgovačkih puteva.
Kako Zemlju vidi srednovjekovni Europljanin?
Kraj srednjovjekovnog doba i početak Velikih geografskih otkrića u 15.stoljeću ponovno je stavio Europljane u ulogu istraživača svijeta.
Sa svakim novim putovanjem pomicane su granice poznatog svijeta i uskoro su nastali uvjeti da se istraživači zapitaju...
"Kakav oblik ima Zemlja?"
Kako i kod Grka, nastalo je osnovno pitanje - "Kako dokazati oblik Zemlje?"
Kraj srednjovjekovnoga doba i početak Velikih geografskih otkrića u 15. stoljeću ponovno je stavio Europu u ulogu istraživača svijeta.
Sa svakim novim putovanjem pomicale su se granice poznatog svijeta.
Uskoro su nastali uvjeti da se istaživači zapitaju ..."Kakav oblik ima Zemlja?".
Kod Grka nastalo je osnovno pitanje - "Kako dokazati oblik Zemlje?"
Poučak Magellanova putovanja
Velika geografska otkrića promijenila su dotadašnji svijet. Otkriveni su novi kontinenti, novi oceani i morski prolazi. Plovidba je postala neizostavni dio svakodnevice ljudi. Još od vremena starih Grka i Rimljana kada bi gledali brodove koji odlaze s obale promatrači su mogli zaključiti da je Zemlja zaobljena, ali ne i okrugla.
Zašto?
Velika geografska otkrića promijenila su dotadašnji svijet.
Otkriveni su novi kontinenti, novi oceani i morski prolazi.
Plovidba je postala neizostavni dio svakodnevice ljudi.
Još od vremena starih Grka i Rimljana kada bi gledali brodove koji odlaze s obale promatrači su mogli zaključiti da je Zemlja zaobljena, ali ne i okrugla.
Zašto?
Može li zakrivljenost biti dokaz da je Zemlja okrugla?
Kako smo onda dokazali da je Zemlja okrugla?
Istraživači, pomorci, kartografi, trgovci, osvajači... Svi će oni dovesti do spoznaje o ogromnim prostranstvima našeg planeta, ali će tek razvoj svemirske tehnologije u 20. stoljeću omogućiti stvarni dokaz da je Zemlja okrugla.
Istraživači, pomorci, kartografi, trgovci, osvajači doveli su do spoznaje o ogromnim prostranstvima našeg planeta.
Razvoj svemirske tehnologije u 20. stoljeću omogućio je stvarni dokaz da je Zemlja okrugla.
Razvoj tehnologije omogućio je dokaz oblika Zemlje
Danas oko Zemlje kruži niz umjetnih satelita kojima je čovjek spoznao da Zemlja nije savršena kugla, već da je spljoštena na polovima o čemu ćeš više saznati u nastavnoj jedinici "Ipak se kreće".
Danas oko Zemlje kruži niz umjetnih satelita.
Pomoću umjetnih satelita čovjek je spoznao da Zemlja nije savršena kugla, već da je spljoštena na polovima.
O ovim ćeš spoznajama više saznati u nastavnoj jedinici "Ipak se kreće".
Spljoštena na polovima, ispupčena na Ekvatoru