Uvodni zadatak
Zbrajanjem brojeva u prethodnom zadatku došli ste do 100. Često se ovaj broj izražava kao 100 posto (100 %).
Zamisli da taj čovjek ima 100 kilograma.
Najveći dio prosječnog čovjeka i to 62 od 100 kilograma činila bi voda.
Ljudi su vodena bića i bez vode ne mogu preživjeti.
Od kuda voda na planeti Zemlji?
Zbrajanjem brojeva u prethodnom zadatku došli ste do broja 100.
Broj 100 predstavlja 100 % (posto) svih tvari koji čine čovjeka.
Zamisli da taj čovjek ima 100 kilograma.
U tom čovjeku od 100 kilograma, 62 kilograma činila bi voda.
Ljudi su vodena bića i bez vode ne mogu preživjeti.
Od kuda voda na planeti Zemlji?
Od kuda voda na planeti Zemlji?
Da bismo shvatili kako je nastala voda, moramo se vratiti u prošlost 4,5 milijardi godina (milijarda je tisuća milijuna!).
Vraćamo se u vrijeme nastanka našeg planeta, vrijeme kada je zbog gravitacije došlo do okupljanja materijala koji je lebdio u svemiru.
Sudaranje je oslobađalo ogromnu toplinu i sav je materijal prvotno bio rastaljen - poput današnje lave koju možeš vidjeti kod vulkana. Istovremeno se Zemlja počela vrtiti oko svoje osi, a to kretanje nazivamo rotacija.
Nakon dugo, dugo vremena započeo je proces hlađenja i stvaranja Zemljine kore. Istovremeno iz stijena je započela izlaziti vodena para.
- Ogromne količine vodene pare stvarale su prvotne oblake iz kojih su započele padati prvotne kiše. Te su kiše padale izrazito dugo .sve dok voda nije napunila prvotne oceane.
Istovremeno s nastankom Zemlje nastalo je i Sunce koje je, kao i danas, zagrijavalo nastalu vodu.
Tako je od početka nastanka vode na Zemlji Sunce glavni pokretač vode u prirodi.
Taj proces zove hidrološki ciklus ili kruženje vode u prirodi.
Da bismo shvatili kako je nastala voda, moramo se vratiti u prošlost 4,5 milijardi godina (milijarda je tisuća milijuna).
Vraćamo se u vrijeme nastanka našeg planeta.
U to vrijeme je zbog gravitacije došlo do okupljanja materijala koji je lebdio u svemiru.
Sudaranje materijala je oslobađalo ogromnu toplinu.
Sav je materijal prvotno bio rastaljen - poput današnje lave koju možeš vidjeti kod vulkana.
Istovremeno se Zemlja počela vrtiti oko svoje osi.
Kretanje Zemlje oko svoje osi nazivamo rotacija.
Nakon dugo, dugo vremena započeo je proces hlađenja i stvaranja Zemljine kore.
Zbog hlađenja iz stijena je započela izlaziti vodena para.
Ogromne količine vodene pare stvarale su prvotne oblake.
Iz oblaka su započele padati prvotne kiše.
Te su kiše padale dugo, dugo i duže.
Kiše su padale sve dok voda nije napunila prvotne oceane.
Istovremeno s nastankom Zemlje nastalo je i Sunce.
Sunce je, kao i danas, zagrijavalo nastalu vodu.
Tako je od početka nastanka vode na Zemlji Sunce glavni pokretač vode u prirodi.
Taj proces zove hidrološki ciklus ili kruženje vode u prirodi.
Zašto voda kruži?
Voda se u prirodi nalazi u tri stanja:
- kao tekućina
- kao plin (vodena para)
- kao led (kruto stanje).
Često se koristimo izrazom "agregatno stanje vode".
Stanja vode ovise o temperaturi kojoj je voda izložena.
Koliko ima vode na Zemlji?
Planet Zemlja s pravom bi se mogao zvati - "Voda". Kada cijeli planet Zemlju gledamo kao 100 (stotina), onda 71/100 zauzima voda, a 29/100 zauzima kopno.
Planet Zemlja s pravom bi se mogao zvati - "Voda".
Kada cijeli planet Zemlju gledamo kao 100 (stotina):
- 71/100 zauzima voda
- 29/100 zauzima kopno.
Gdje se nalazi voda na Zemlji?
Voda na Zemlji
Na Zemlji najviše ima slane vode, ali zbog otpoljene soli ona nije pogodna za piće, natapanje polja ili korištenje u gospodarstvu.
Za čovjeka je najvažnija slatka voda koje najviše ima u obliku ledenih pokrova u hladnim krajevima (na polovima i na planinama) te u podzemlju.
Budući da voda kruži, velike su količine vode u atmosferi u obliku vodene pare - oblaka.
Čovjeku je najdostupnija slatka voda iz rijeka i jezera, ali te vode ujedno ima i najmanje na Zemlji.
Na Zemlji najviše ima slane vode.
Zbog otpoljene soli slana voda nije pogodna za:
- piće
- natapanje polja
- korištenje u gospodarstvu.
Najvažnija za čovjeka je slatka voda.
Slatke vode najviše ima u obliku ledenih pokrova u hladnim krajevima (na polovima i na planinama).
Slatke vode ima i u podzemlju.
Budući da voda kruži velike su količine vode u atmosferi u obliku vodene pare - oblaka.
Čovjeku je najdostupnija slatka voda iz rijeka i jezera.
Vode iz rijeka i jezera ima i najmanje na Zemlji.
Ima li mnogo pitke vode na Zemlji?
Svu pitku vodu na Zemlji možemo zamisliti kao 100 bombona.
Samo 1 od 100 bombona čini dostupnu pitku vodu koju čovjek koristi za svoje potrebe.
(piće, navodnjavanje, gospodarstvo)
Što nam voda znači?
Iako je vode na Zemlji više nego kopna, čovjek živi na kopnu i njegov život ovisi o tekućoj vodi.
Početak prvih civilizacija nalazimo uz riječne tokove, dakle uz vodu.
Najstarije civilizacije poput onih u Mezopotamiji ili u Egiptu nastale su uz vodu. Nakon što su ljudi ovladali uzgojem biljaka, a posebno žitarica nastala su prva veća naselja. Naselja poput sela prerastala su u gradove, a s vremenom nastati će i prve organizirane države.
Na početku 21. stoljeća Zemlja ima problem s vodom. Procjena znanstvenika je da više od 1 milijarde (1 000 000 000) ljudi nema dostupnost vodi. Porast broja ljudi na Zemlji također je veliki izazov kojeg već danas moramo rješavati kao globalni problem.
Vode je na Zemlji više nego kopna.
Čovjek živi na kopnu i njegov život ovisi o tekućoj vodi.
Početak prvih civilizacija nalazimo uz riječne tokove, dakle uz vodu.
Najstarije civilizacije poput onih u Mezopotamiji ili u Egiptu nastale su uz vodu.
Nakon što su ljudi ovladali uzgojem biljaka, a posebno žitarica nastala su prva veća naselja.
Naselja poput sela prerastala su u gradove.
S vremenom nastati će i prve organizirane države.
Na početku 21. stoljeća Zemlja ima problem s vodom.
Procjena znanstvenika je da više od 1 milijarde (1 000 000 000) ljudi nema dostupnost vodi.
Porast broja ljudi na Zemlji također je veliki izazov kojeg već danas moramo rješavati kao globalni problem.
Prouči kartu i zaključi!
Prouči tematsku kartu "Globalna dostupnost pitke vode" i odgovori na pitanje.
Voda i život
Raspored padalina na Zemlji nije jednak za sva područja.
Tako npr. na području oko ekvatora postoje područja na kojima svakodnevno pada kiša. Na nekim područjima Zemlje kiša ne pada mjesecima, čak ni godinama. Takva mjesta su bezvodna odnosno pusta i zato ih zovemo pustinje i polupustinje.
Voda znači život, stoga na područjima gdje je ima postoji bujan život biljaka i životinja te ljudi.
Obilje vode može ukazati i na nepovoljne prostore za naseljavanje ljudi - stoga u prašumama nema mnogo ljudi.
Raspored padalina na Zemlji nije jednak za sva područja.
Na području oko ekvatora postoje područja na kojima svakodnevno pada kiša.
Na nekim područjima Zemlje kiša ne pada mjesecima, čak ni godinama.
Takva mjesta su bezvodna odnosno pusta.
Pusta mjesta bez vode zovemo pustinje i polupustinje.
Voda znači život.
Na područjima gdje ima vode postoji bujan život biljaka i životinja te ljudi.
Obilje vode može ukazati i na nepovoljne prostore za naseljavanje ljudi.
U prašumama nema mnogo ljudi.
Kako čovjek koristi vodu?
Vodu koristimo za:
- piće i kuhanje
- osobnu higijenju i čišćenje
- napajanje životinja
- navodnjavanje biljaka
- proizvodnju energije - hidroelektrane
- promet na rijekama i morima
- zabavu i odmor (izletništvo i turizam).
Potrebe za vodom su sve veće.
Potrošnja vode raste s porastom broja stanovnika na Zemlji, ali i postojeći stanovnici troše sve više vode.
Posebno se povećanje može uočiti u bogatim državama.
Sve veći broj ljudi zahtijeva sve veću količinu hrane i proizvoda, a za sve se koristi voda.
Za opskrbu vodom najznačajnija je voda u podzemlju koja ondje dolazi procjeđivanjem padalina s površine.
Ovu vodu zovemo se voda temeljnica. Razina vode temeljnice blizu je površini u krajevima gdje pada mnogo padalina, a dublje je u krajevima gdje padalina ima malo.
U nekim pustinjama vode temeljnice nema, ali je moguće da se ljudi opskrbljuju vodom iz dubine.
Potrebe za vodom su sve veće.
Potrošnja vode raste s porastom broja stanovnika na Zemlji.
I postojeći stanovnici Zemlje troše više vode.
Povećanje potrošnje vode posebno se može uočiti u bogatim državama.
Sve veći broj ljudi zahtijeva sve veću količinu hrane i proizvoda.
Za proizvodnju hrane i proizvoda koristi se voda.
Za opskrbu vodom najznačajnija je voda u podzemlju.
Voda u podzemlje dolazi procjeđivanjem padalina s površine.
Vodu koja dolazi u podzemlje procjeđivanjem zovemo voda temeljnica.
Razina vode temeljice:
- blizu je površini u krajevima gdje pada mnogo padalina
- dublje je u krajevima gdje padalina ima malo.
U nekim pustinjama vode temeljice nema.
Ipak i tamo je moguće da se ljudi opskrbljuju vodom iz dubine.
Čovjek i voda
Od svih bića na Zemlji čovjek ima najvažniji utjecaj na prirodu.
Koristeći ju za svoj napredak čovjek često zaboravlja na očuvanje prirode i uzrokuje zagađenje.
Dobrim planiranjem i odlučivanjem čovjek jedini može zaštiti prirodu i jedini može pokušati popraviti ekološku štetu koju čini.
Voda doslovno čini čovjeka. Znanstvenici su utvrdili da smo najvećim dijelom sastavljeni od vode.
Kako bi nam tijelo imalo dovoljno vode, potrebno je redovito uzimati običnu pitku vodu, a izbjegavati pića s velikim udjelom šećera.
Čovjek ima najvažniji utjecaj na prirodu.
Koristeći prirodu za svoj napredak čovjek često zaboravlja na očuvanje prirode i uzrokuje zagađenje.
Dobrim planiranjem i odlučivanjem čovjek jedini može:
- zaštiti prirodu
- pokušati popraviti ekološku štetu koju čini.
Voda doslovno čini čovjeka.
Znanstvenici su utvrdili da smo najvećim dijelom sastavljeni od vode.
Kako bi nam tijelo imalo dovoljno vode, potrebno je redovito uzimati običnu pitku vodu.
Treba izbjegavati pića s velikim udjelom šećera.
Voda je sastavni dio zaslađenih pića.
U jednoj čaši pića nalazi se velika količina šećera.
Zaslađena pića koristi umjereno!
Koliko vode troše građani Europske unije?
Čovjek - voda - tehnologija
Najveći nedostatak pitke vode osjećaju ljudi u Africi i Aziji i to u područjima koja su gospodarski siromašna.
U nekim državama pitku vodu dobivaju iz slane vode (mora i oceani) na način izlučivanja soli.
Ovaj postupak nazivamo - desalinizacija.
Čovjek - voda - tehnologija
Najveći nedostatak pitke vode osjećaju ljudi u Africi i Aziji.
Nedosttak vode je najčešći u područjima koja su gospodarski siromašna.
U nekim državama pitku vodu dobivaju iz slane vode (mora i oceani) na način izlučivanja soli.
Postupak izlučivanja soli nazivamo - desalinizacija.
Republika Hrvatska pripada u države koje se mogu nazvati "bogate" vodama.
Za razliku od nekih drugih europskih država u Hrvatskoj je u većini naselja pitka voda dostupna iz slavine.
Često se zbog toga voda troši nepotrebno.
Razmisli kako ti i tvoji ukućani možete smanjiti količine potrošene vode, a time i uštediti novac!
Otpadna voda (u kanalizaciji) može se ponovno koristiti kao pitka.
Sve veći broj naselja u Hrvatskoj gradi mjesta na kojima se voda pročišćava i vraća u prirodu kao čista, pitka voda.
Republika Hrvatska pripada u države koje se mogu nazvati "bogate" vodom.
Hrvatskoj je u većini naselja pitka voda dostupna iz slavine.
U nekim europskim državama pitka voda nije dostupna iz slavine.
U Hrvatskoj se često voda troši nepotrebno.
Razmisli kako ti i tvoji ukućani možete smanjiti količine potrošene vode.
Smanjenjem potrošnje vode možemo uštediti novac!
Otpadna voda (u kanalizaciji) može se ponovno koristiti kao pitka.
Sve veći broj naselja u Hrvatskoj gradi mjesta na kojima se voda pročišćava.
Pročišćena voda vraća se u prirodu kao čista, pitka voda.
Voda - energija budućnosti?
Razvoj svemirskih raketa omogućila su goriva poput plina vodika . Prilikom izgaranja vodik stvara veliku energiju.
Kako je vodik sastavni dio vode određenim tehnološkim procesima moguće je iz vode izdvojiti vodik.
Ovu spoznaju potrebno je imati na umu zbog potrebe da čovjek pronađe nove izvore energije u budućnosti i time smanji ispuštanje opasnih plinova u okoliš.
Razvoj svemirskih raketa doveo je razvoj goriva poput vodika.
Vodik je sastavni dio vode.
Tehnološkim procesima moguće je iz vode izdvojiti vodik.
Ovu spoznaju potrebno je imati na umu zbog potrebe da se čovjek pronađe nove izvore energije u budućnosti.
Novim izvorima energije smanjit će se ispuštanje opasnih plinova u okoliš.
Punionica za vozila na vodik u Sjedinjenim Američkim Državama.
Još uvijek je vrlo skupo proizvesti vodik iz vode.
Promet je jedan od najvećih zagađivača okoliša!