Uvod
Je li otopina kisela, neutralna ili bazična, također se može se odrediti, osim pH-metrom, pomoću indikatora.
Indikatori
Indikatori su najčešće slabe organske kiseline ili baze. Svojstvo tvari koja može poslužiti kao indikator je da se struktura njezine molekule mijenja ovisno o mediju u kojem se nalazi – u neutralnom, kiselom ili u lužnatom.
Indikatori su najčešće slabe organske kiseline ili baze.
Svojstvo tvari koja može poslužiti kao indikator je da se struktura njezine molekule
mijenja ovisno o mediju u kojem se nalazi – u neutralnom, kiselom ili u lužnatom.
Indikatori koji mijenjaju boju u točno određenom pH-području zovu se kiselo-bazni indikatori. Mnoge tvari se koriste kao kiselo-bazni indikatori, a najpoznatiji među njima su lakmus, univerzalni indikator, metiloranž i fenolftalein.
Indikatori koji mijenjaju boju u točno određenom pH-području zovu se kiselo-bazni indikatori.
Mnoge tvari se koriste kao kiselo-bazni indikatori.
Najpoznatiji među njima su:
- lakmus
- univerzalni indikator
- metiloranž
- fenolftalein.
Univerzalni indikator može biti u obliku otopine ili u obliku papirića, a pH-vrijednost otopine se procjenjuje prema promjeni boje indikatora. Žutom bojom predstavljena je neutralna, narančastom i crvenom kisela, a zelenom i tamnoplavom bojom bazična otopina.
Metil-oranž je indikator koji ima područje djelovanja u intervalu od pH 3,2 do pH 4,2. U tom se području boja promijeni od crvene preko narančaste u žutu.
Fenolftalein je indikator koji ima područje djelovanja u intervalu od pH 8,2 do pH 12. Njegova boja u lužnatom mediju je ljubičasta, a u kiselim i neutralnim otopinama je bezbojan.
Kiselo-bazne reakcije
U kemijskom laboratoriju često određujemo količinu neke tvari pomoću reakcije . Kiselo-bazna titracija je metoda kvantitativne kemijske analize kojom se može odrediti koncentracija neke kiseline ili lužine.
Određivanje se izvodi na način da se biretom dodaje otopina poznate koncentracije otopini nepoznate koncentracije kojoj je dodan indikator.
Otopina u bireti naziva se titrant, a titrirana otopina analit.
Točka ekvivalencije označava trenutak kad je u otopinu koju se titrira, dodana ekvivalentna množina tvari kojom titriramo. Pri tome dolazi do promjene boje indikatora.
Pozorno pratite kako se izvodi titracija klorovodične kiseline natrijevom lužinom.
Titracija klorovodične kiseline s natrijevom lužinom
Titracijska krivulja je skup točaka koje dobijemo mjerenjem pH-vrijednosti otopine nakon što je dodana neka količina lužine ili kiseline. Iz titracijske je krivulje vidljivo da je promjena pH-vrijednosti otopine najprije postupna, do blizine točke ekvivalencije, a zatim se dodatkom jedne kapi skokovito promijeni.
Hidroliza soli
Budući da je neutralizacija jedna od najpoznatijih reakcija dobivanja soli, na neki se način očekuje da su i vodene otopine soli neutralne otopine. No, je li to uvijek tako?
Budući da se u vodenim otopinama nalaze samo ioni soli i molekule vode, promjenu pH-vrijednosti uzrokuje međusobna reakcija iona soli i molekula vode. Objasnimo redom što se zbivalo u pokusu.
Osim molekula vode, u otopini natrijeva klorida nalaze se natrijevi (Na+) i kloridni (Cl–) ioni.
[latex]NaCl\left(s\right)\space \stackrel{H_2O}{\longrightarrow }Na^+\left(aq\right)\space +\space Cl^–\left(aq\right)[/latex]
Budući da natrijevi ioni potječu od jake natrijeve lužine, a kloridni ioni od jake klorovodične kiseline oni ne reagiraju s molekulama vode. U reakciji s vodom, natrijevi ioni se ponašaju kao slaba konjugirana kiselina jake baze (ne mogu vodi oduzeti OH–), a kloridni ioni kao slaba konjugirana baza jake kiseline (ne mogu vodi oduzeti H+). Prema tomu, pH-vrijednost nastale otopine je 7, jednaka kao i pH-vrijednost destilirane vode prije dodatka soli.
Natrijevi ioni potječu od jake natrijeve lužine.
Kloridni ioni od jake klorovodične kiseline.
Oni ne reagiraju s molekulama vode.
U reakciji s vodom, natrijevi ioni se ponašaju kao slaba konjugirana kiselina jake baze (ne mogu vodi oduzeti OH-).
Kloridni ioni kao slaba konjugirana baza jake kiseline (ne mogu vodi oduzeti H+)
pH vrijednost otopine soli se nije promijenila.
Prema tomu, pH-vrijednost nastale otopine je 7.
U otopini natrijeva acetata nalaze se natrijevi, Na+, i acetatni, CH3COO–, ioni.
[latex]CH_3COONa\left(s\right)\space \stackrel{H_2O}{\longrightarrow }Na^+\left(aq\right)+CH_3COO^-\left(aq\right)[/latex]
Acetatni ion je jaka konjugirana baza slabe octene kiseline. Budući da je jaka konjugirana baza on je u reakciji s vodom proton akceptor.
[latex]CH_3COO^–\left(aq\right)\space +\space H_2O\left(l\right)\space \longrightarrow \space CH_3COOH\left(aq\right)\space +\space OH^–\left(aq\right)[/latex]
Acetatni ioni u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju hidroksidnih iona, pa je pH-vrijednost otopine natrijeva acetata veća od 7, otopina je bazična.
U otopini amonijeva klorida nalaze se amonijevi, NH4+, i kloridni, Cl–, ioni.
[latex]NH_4Cl\left(s\right)\space \stackrel{H_2O}{\longrightarrow }NH_4^+\left(aq\right)+Cl^-\left(aq\right)[/latex]
Amonijev ion je jaka konjugirana kiselina slabe baze amonijaka. Kao jaka konjugirana kiselina u reakciji s vodom je proton donor, povećava koncentraciju oksonijevih iona.
[latex]NH_4^+\left(aq\right)\space +\space H_2O\left(l\right)\space \longrightarrow NH_3\left(aq\right)\space +\space H_3O^+\left(aq\right)[/latex]
Prema tome, vodena otopina amonijeva klorida je kisela, pH-vrijednost je manja od 7.
Otapanjem amonijeva acetata u vodi nastaju amonijevi i acetatni ioni.
[latex]CH_3COONH_4\left(s\right)\space \stackrel{H_2O}{\longrightarrow }NH_4^+\left(aq\right)+CH_3COO^-\left(aq\right)[/latex]
Amonijevi ioni u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju oksonijevih iona, a acetatni ioni u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju hidroksidnih iona.
[latex]NH_4^+\left(aq\right)\space +\space H_2O\left(l\right)\space \rightleftharpoons \space NH_3\left(aq\right)\space +\space H_3O^+\left(aq\right)[/latex]
[latex]CH_3COO_{}^-\left(aq\right)\space +\space H_2O\left(l\right)\space \rightleftharpoons \space CH_3COOH\left(aq\right)\space +\space OH^-\left(aq\right)[/latex]
Prema tome pH-vrijednost vodene otopine amonijeva acetata približno je 7, a točna pH-vrijednost ovisi o vrijednostima konstanti ionizacije octene kiseline, Ka, i amonijaka, Kb.
U navedenim reakcijama ioni soli reagiraju s molekulama vode, pa takvu vrstu protolitičkih reakcija nazivamo soli. S vodom reagiraju samo kiselinski anioni slabih kiselina (konjugirane jake baze) ili kationi slabih baza (konjugirane jake kiseline).
Anioni jakih kiselina i kationi jakih baza ne reagiraju s molekulama vode, već dolazi samo do hidratacije navedenih iona.
Prema tome pH-vrijednost vodene otopine amonijeva acetata približno je 7.
Točna vrijednost pH ovisi o vrijednostima konstanti ionizacije octene kiseline, Ka i amonijaka, Kb.
U navedenim reakcijama ioni soli reagiraju s molekulama vode.
Takvu vrstu protolitičkih reakcija nazivamo hidroliza soli.
S vodom reagiraju samo kiselinski anioni slabih kiselina (konjugirane jake baze)
ili kationi slabih baza (konjugirane jake kiseline).
Anioni jakih kiselina i kationi jakih baza ne reagiraju s molekulama vode.
Dolazi samo do hidratacije navedenih iona.