Uvođenje praznog prostora je bilo nužno kako bi se atomima omogućilo gibanje. No, upravo je to bio glavni temelj kritike i odbacivanja te predodžbe o mikroskopskoj strukturi tvari. Naime, Platon, a poslije njega i Aristotel, ismijali su prazan prostor kao kršenje fizikalnih principa, govoreći kako je Demokritov atomizam “čista spekulacija, koja se ne može provjeriti nikakvim opažanjem”. Kako bi izbjegao prazan prostor, Aristotel razvija hilomorfizam, tumačenje tvari kao kombinacije materije i forme. Aristotela su kasnije često kritizirali zbog tog odbacivanja atomizma.
Ovdje treba spomenuti i da su atomističke teorije, slične Demokritovoj, nastale i u drugim u to vrijeme postojećim civilizacijama, a najistaknutiji je indijski atomizam, koji je nastao u 8. i 7. stoljeću p.K., a za kojeg su najzaslužnije škole Charvaka, Jain i Ajivika.
No, bitno je reći da je antički atomizam zapravo redukcionistički argument, ne samo zato što je, prema Demokritu, sve sastavljeno od atoma i praznog prostora, nego zato što ništa drugo zapravo ne postoji. Osim toga, atomizam ništa ne govori o strukturi atoma, što ga čini fundamentalno različitom teorijom od onih kasnije razvijanih, naposljetku i suvremene predodžbe o atomu.
Uvođenje praznog prostora je bilo nužno kako bi se atomima omogućilo gibanje.
Upravo je to bio glavni temelj kritike i odbacivanja te predodžbe o mikroskopskoj strukturi tvari.
Platon, a poslije njega i Aristotel, ismijali su prazan prostor kao kršenje fizikalnih principa.
Govorili su kako je Demokritov atomizam “čista spekulacija, koja se ne može provjeriti nikakvim opažanjem”.
Kako bi izbjegao prazan prostor, Aristotel razvija hilomorfizam.
Hilomorfizam je tumačenje tvari kao kombinacije materije i forme.
Aristotela su kasnije često kritizirali zbog tog odbacivanja atomizma.
Atomističke teorije slične Demokritovoj nastale su i u drugim, u to vrijeme postojećim civilizacijama.
Najistaknutiji je indijski atomizam.
Indijski atomizam je nastao u 8. i 7. stoljeću p.K.
Za njega su najzaslužnije škole Charvaka, Jain i Ajivika.
Antički atomizam je zapravo redukcionistički argument.
Prema Demokritu, sve je sastavljeno od atoma i praznog prostora.
Zato što ništa drugo zapravo ne postoji.
Osim toga, atomizam ništa ne govori o strukturi atoma.
To atomizam čini fundamentalno različitom teorijom od onih kasnije razvijanih.
Naposljetku, razlikuje ga i od suvremene predodžbe o atomu.
Što je redukcionistički argument?
Redukcionistički argument proizlazi iz redukcionističkog zaključivanja.
Redukcionizam (prema redukcija) je doktrina u filozofiji, prema kojoj se fenomeni reduciraju na fizikalne opise, odn. fizikalne entitete, s temeljnom hipotezom po kojoj se analizom pojedinih dijelova može razumjeti djelovanje sustava kao cjeline. Dugo je prevladavao u prirodnim znanostima zbog jednostavnosti analize i kao pokazatelj svojstava cjeline, no često je vodio pogrešnim zaključcima.
U atomizmu, redukcionizam je vodio ka zaključku o nepostojanju materije, a fizikalna stvarnost je svedena tek na postojanje atoma i praznog prostora.