Uvod
Egipćani su gradili hramove da bi u njima štovali svoja božanstva ili u spomen svojim faraonima. U tim domovima bogova i faraona odvijali su se rituali. Za Egipćane rituali su bili najvažniji dio njihova vjerskog života; bogovima su nudili darove da bi sačuvali njihovu naklonost. Faraoni su gradili i održavali ove kuće bogova, pokazujući tako svoje bogatstvo i važnost u egipatskom društvu.
Egipćani su gradili hramove da bi
- u njima štovali svoja božanstva ili
- u spomen svojim faraonima.
U tim domovima bogova i faraona odvijali su se rituali.
Za Egipćane rituali su bili najvažniji dio njihova vjerskog života.
Bogovima su nudili darove da bi sačuvali njihovu naklonost.
Faraoni su gradili i održavali ove kuće bogova, pokazujući tako
- svoje bogatstvo i
- važnost u egipatskom društvu.
Kako su Egipćani gradili hramove?
Svaki egipatski grad imao je hram podignut u čast bogu koji se smatrao zaštitnikom grada. Biralo bi se posebno mjesto koje se nekako povezuje s bogom.
Hramovi se grade od kamena da bi bili vječni. Egipćani koriste vapnenac i pješčenjak koje mogu dobro oblikovati, a rjeđe granit jer je tvrd. Ipak, granit je njihov prvi izbor ako žele podići obelisk. Egipćani nisu kamene blokove povezivali , nego su ih klesali da savršeno pristaju jedan uz drugi. Posebnu vrstu hramova čine oni koji su uklesani u stijene. Zidovi su ukrašavani reljefima, a ako kvaliteta kamena nije bila dobra, nanosio bi se sloj žbuke ili gipsa. Zidovi su se ukrašavali nanošenjem tankog sloja zlata, različitih ukrasa i boja.
Zašto su Egipćani morali koristiti različite vrste kamena? Jesu li i ostali Egipćani gradili domove od kamena? Zašto ne nalazimo očuvane domove većine Egipćana?
Svaki egipatski grad imao je hram.
Hram je bio podignut u čast bogu koji se smatrao zaštitnikom grada. Biralo bi se posebno mjesto koje se nekako povezuje s bogom.
Većina hramova poravnata je prema Nilu, najčešće u smjeru istok-zapad.
Hramovi se grade od kamena da bi bili vječni.
Egipćani za gradnju hramova često koriste vapnenac i pješčenjak koje mogu dobro oblikovati.
Rjeđe koriste granit jer je tvrd. Granit su koristili za podizanje obeliska.
Egipćani nisu kamene blokove povezivali .
Kamene su blokove Egipćani klesali da savršeno pristaju jedan uz drugi.
Posebnu vrstu hramova čine oni koji su uklesani u stijene.
Zidovi u hramovima su ukrašavani reljefima.
Na slabiju kvalitetu kamena nanosio bi se sloj žbuke ili gipsa. Zidovi su se ukrašavali nanošenjem
- tankog sloja zlata,
- različitih ukrasa i boja.
Odgovori na pitanja:
- Zašto su Egipćani morali koristiti različite vrste kamena?
- Zašto ne nalazimo očuvane domove većine Egipćana?
Unutrašnjost hramova
Što je obelisk?
Tko je Hatšepsut?
Hatšepsut je živjela u 15. st. pr. Kr. i bila je pripadnica egipatske 18. dinastije. Razdoblje vladavine ove dinastije smatra se zlatnim dobom u povijesti Egipta. Na vlast je došla nakon smrti svoga muža (i polubrata) Tutmozisa II., ali trebala je biti samo skrbnica njegovom malodobnom sinu Tutmozisu III. Protivno svim tradicijama, Hatšepsut se proglasila faraonkom. Iako vladavina žene nije u skladu s egipatskom tradicijom, Hatšepsut se pokazala vrlo uspješnom vladaricom, a neki egiptolozi je ubrajaju među najuspješnije egipatske vladare, uopće.
Poznaješ li neku drugu egipatsku vladaricu? Istraži!
Hatšepsut je živjela u 15. st. pr. Kr.
Bila je pripadnica egipatske 18. dinastije.
Razdoblje vladavine ove dinastije smatra se zlatnim dobom u povijesti Egipta.
- Hatšepsut je na vlast došla nakon smrti svoga muža (i polubrata) Tutmozisa II.
- Trebala je biti samo skrbnica njegovom malodobnom sinu Tutmozisu III.
Protivno svim tradicijama, Hatšepsut se proglasila faraonom.
Vladavina žene nije bila u skladu s egipatskom tradicijom.
Hatšepsut se pokazala vrlo uspješnom vladaricom.
Neki egiptolozi je ubrajaju među najuspješnije egipatske vladare, uopće.
- Poznaješ li neku drugu egipatsku vladaricu?
- Istraži!
Obelisci kraljice Hatšepsut
Tijekom svoje vladavine Hatšepsut je pokušavala steći poštovanje i popularnost kakvu su imali muški vladari pa se zato i dala prikazivati u muškome obličju. Egipat je uživao razdoblje mira te su prihodi (umjesto za vojne potrebe) trošeni za gradnju. Tijekom dvadesetak godina dala je obnoviti brojne hramove, a među najvažnijim je obnova hramskog kompleksa u Karnaku.
Hatšepsut je pokušavala steći poštovanje i popularnost kakvu su imali muški vladari.
Zato se dala prikazivati u muškome obličju.
Egipat je za njezine vladavine uživao razdoblje mira.
Prihodi su umjesto za vojne potrebe trošeni za gradnju.
Tijekom dvadesetak godina Hatšepsut je dala obnoviti brojne hramove.
Među najvažnijim je obnova hramskog kompleksa u Karnaku.
Pročitaj/poslušaj što o graditeljskoj djelatnosti kraljice Hatšepsut piše povjesničar Dejan Pernjak u članku Kraljica Hatšepsut i Tutmozis III.
Kraljica Hatšepsut podignula je i četiri obeliska kod Amonova hrama u Karnaku, od kojih su dva u potpunosti nestala. Od ostalog para, sjeverniji još stoji na prvotnom mjestu, dok se drugi srušio. Obelisk je visok 30 metara i danas je najviši stojeći obelisk u Egiptu. Natpis na obelisku tekst je od trideset i dvije linije koje kruže oko baze, a počinje s južne strane. U natpisu kraljica naglašava određene točke: svoju predanost svojem božanskom ocu Amonu i svojem zemaljskom ocu Tutmozisu I.
"Učinila sam ovo sa srcem punim ljubavi za moga oca Amona.
Upućena u njegovu tajnu od početka, upoznata sa njegovom blagotvornom moći.
Nisam zaboravila za što me je zaredio.
Moje veličanstvo znade svoju božanstvenost, Djelovala sam pod njegovom zapovijedi;
on je bio taj koji me vodio,i nisam planirala išta činiti bez njegova odobravanja."
Smatra li Hatšepsut sebe božanskom vladaricom? Pronađi stihove koji to dokazuju.
Pročitaj/poslušaj što saznajemo o graditeljskoj djelatnosti kraljice Hatšepsut iz članka „Kraljica Hatšepsut i Tutmozis III.„ povjesničara Dejana Pernjaka.
Kraljica Hatšepsut podignula je i četiri obeliska kod Amonova hrama u Karnaku.
Dva obeliska su u potpunosti nestala.
Od ostalog para obeliska
- sjeverniji još stoji na prvotnom mjestu, dok se
- drugi se obelisk srušio.
Jedini preostali obelisk je
- visok 30 metara i
- danas je najviši stojeći obelisk u Egiptu.
Natpis na obelisku tekst je od trideset i dvije linije koje kruže oko baze.
Tekst počinje sa južne strane obeliksa.
U natpisu na obeliksu kraljica naglašava određene točke: svoju predanost svojem božanskom ocu Amonu i svojem zemaljskom ocu Tutmozisu I.
- Učinila sam ovo sa srcem punim ljubavi za moga oca Amona.
- Upućena u njegovu tajnu od početka, upoznata sa njegovom blagotvornom moći.
- Nisam zaboravila za što me je zaredio.
- Moje veličanstvo znade svoju božanstvenost, djelovala sam pod njegovom zapovijedi.
- On je bio taj koji me vodio i nisam planirala išta činiti bez njegova odobravanja.
- Smatra li Hatšepsut sebe božanskom vladaricom?
2. Pronađi stihove koji to dokazuju.
Posmrtni hram kraljice Hatšepsut
Hatšepsut je dala sagraditi hram koji je ustvari uklesan u stijene. To je bio pravi graditeljski poduhvat jer je hram okružen visokim stijenama. Njih je trebalo mukotrpno obrađivati da dobiju oblik kakav je projektirao Senenmut, glavni arhitekt kraljice Hatšepsut. Izgled hrama je vrlo neobičan jer se na tri terase pojavljuju nizovi stupova i izdaleka čine ovaj hram prepoznatljivim. Cjelina hrama odlikuje se jednostavnošću oblika. Vještinom graditelja hram se stopio s prirodnim izgledom prostora pri čemu ipak pokazuje moć i snagu vladarice koja ga je dala izgraditi. Hram je bio okružen vrtom u kojem je posađeno rijetko drveće poput
Hatšepsut je dala sagraditi hram koji je ustvari uklesan u stijene.
To je bio pravi graditeljski poduhvat jer je hram okružen visokim stijenama.
Stijene je trebalo mukotrpno obrađivati da dobiju oblik kakav je projektirao Senenmut, glavni arhitekt kraljice Hatšepsut.
Izgled hrama je vrlo neobičan jer se
- na tri terase pojavljuju nizovi stupova
- nizovi stupova izdaleka čine ovaj hram prepoznatljivim.
Cjelina hrama odlikuje se jednostavnošću oblika.
Vještinom graditelja hram se stopio s prirodnim izgledom prostora.
Svojim izgledom hram ipak pokazuje moć i snagu vladarice koja ga je dala izgraditi.
Hram je bio okružen vrtom u kojem su posađeno rijetko drveće poput .
Unutrašnjost hrama
Unutrašnjost hrama
Tko je Ramzes II.?
Na pitanje tko je bio Ramzes II. najbolji odgovor nudi ovaj prikaz iz njegova hrama. Sam je sebe dao prikazati kao moćnog vladara i ratnika u bojnim kolima. Ovaj faraon 19. dinastije iz 13. st. pr. Kr. naziva se i Ramzes Veliki. Ratovao je protiv susjeda na jugu i sjeveroistoku Egipta, a vladao je nevjerojatnih 66 godina. Kada nije ratovao, gradio je hramove u kojima se dao prikazivati kao pobjednik i osvajač.
Promotri prikaz Ramzesa II. Što scena prikazuje? Tko su ljudi na koje Ramzes nasrće svojim konjem i kolima? Koliki je lik Ramzesa u usporedbi s njegovim neprijateljima? Što Ramzes poručuje o sebi kada se daje prikazati kako sam pobjeđuje brojne neprijatelje?
Na pitanje tko je bio Ramzes II. najbolji odgovor nudi ovaj prikaz iz njegova hrama.
Ramzes II. je sam sebe dao prikazati kao
- moćnog vladara
- ratnika u bojnim kolima.
Ovaj faraon 19. dinastije iz 13. st. pr. Kr. naziva se i Ramzes Veliki.
Ratovao je protiv susjeda na jugu i sjeveroistoku Egipta.
Vladao je nevjerojatnih 66 godina.
Kad nije ratovao, gradio je hramove.
U hramovima se dao prikazivati kao pobjednik i osvajač.
Promotri prikaz Ramzesa II.
- Što scena prikazuje?
- Tko su ljudi na koje Ramzes nasrće svojim konjem i kolima?
- Koliki je lik Ramzesa u usporedbi s njegovim neprijateljima?
Hram Ramzesa II. u Abu Simbelu
Ramzes II. dao je isklesati dva hrama unutar dva brda na udaljenosti od stotinjak metara. Veći je sagradio za sebe, a manji za božicu Hator i svoju ženu, kraljicu Nefertari. Ramzesov hram veličine je 25 x 30 metara, a na ulazu se nalaze 4 nevjerojatne skulpture visoke čak 18 metara. Od ovih skulptura u Egiptu, samo je Velika Sfinga u Gizi veća od skulptura Ramzesa II. u Abu Simbelu.
Zašto se Ramzes daje prikazivati uvijek u velikom formatu?
Ramzes II. dao je isklesati dva hrama unutar dva brda.
Hramovi su bili udaljeni stotinjak metara.
- veći hram je sagradio za sebe
- manji hram za božicu Hator i svoju ženu, kraljicu Nefertari.
Ramzesov hram veličine je 25 x 30 metara.
Na ulazu u ramzesov hram se nalaze 4 nevjerojatne skulpture visoke čak 18 metara.
Samo je Velika Sfinga u Gizi veća od skulptura Ramzesa II. u Abu Simbelu.
- Zašto se Ramzes daje prikazivati uvijek u velikom formatu?
Razmisli. Skulpture kraljice Nefertari visoke su koliko i Ramzesove što faraoni inače nisu dozvoljavali. Što Ramzes poručuje o položaju svoje žene?
Razmisli. Skulpture kraljice Nefertari visoke su koliko i Ramzesove što faraoni inače nisu dozvoljavali.
- Što Ramzes poručuje o položaju svoje žene?
Premještanje Ramzesovog hrama
U drugoj polovici 20. stoljeća, Egipćani su odlučili sagraditi veliku hidroelektranu na Nilu. Prije izgradnje hidroelektrane trebalo je napraviti umjetno (akumulacijsko) jezero, ali to je stvorilo velik problem. Jezero bi potpuno potopilo hram Ramzesa II. pa su se egipatske vlasti odlučile na nevjerojatan poduhvat. Odlučili su hram premjestiti na sigurnu udaljenost, dio po dio. Uz velike napore, hram je premješten i spašen.
Smatraš li ispravnom odluku da se hram treba sačuvati? Obrazloži svoj odgovor.
U drugoj polovici 20. stoljeća, Egipćani su odlučili sagraditi veliku hidroelektranu na Nilu.
Prije izgradnje trebalo je napraviti umjetno (akumulacijsko) jezero.
Jezero bi potpuno potopilo hram Ramzesa II.
Egipatske vlasti su odlučile hram premjestiti na sigurnu udaljenost, dio po dio.
Uz velike napore, hram Ramzesa II. je premješten i spašen.
Odgovori na pitanja:
- Zašto se grade hidroelektrane?
- Smatraš li ispravnom odluku da se hram treba sačuvati?
Obrazloži svoj odgovor.
Unutrašnjost Ramzesova hrama
U vremenu kada nisu postojali masovni mediji i društvene mreže, Ramzes je našao načina da ispriča priču o sebi. Ispričao ju je na zidovima svoga hrama u obliku mnogo reljefa. Reljefi svjedoče o osvajaču, ali pokazuju i način na koji se odnosio prema zarobljenim neprijateljima.
U vremenu kada nisu postojali masovni mediji i društvene mreže, Ramzes je našao načina da ispriča priču o sebi.
Ramzes je priču o sebi ispričao na zidovima svog hrama pomoću reljefa.
Reljefi na zidovima hrama:
- svjedoče o Ramzesu kao osvajaču
- pokazuju i način na koji se odnosio prema zarobljenim neprijateljima.
Pokazuje li Ramzes ikada milost?
Što misliš o takvome čovjeku?